Bilje
Kaktusi u domu
Biljke koje su se oblikom svoga tijela prilagodile ekstremnim životnim uvjetima, su kaktusi. Kažu da se poklanjaju osobama koje ne volimo, no vrlo su zahvalni za održavanje te će sigurno uljepšati prostor u kome se nalaze.
Kaktusi su sukulenti ili mesnatice, a kao što i samo ime kaže, riječ je o vrlo mesnatim biljkama koje naseljavaju pustinje i područja s neredovitim kišnim padalinama. Glavna odlika sukulentnih biljaka, kojima osim kaktusa, pripadaju i mlječike, agave i čupavice, je spremanje vode u listove, korijen ili stabljiku. Svi su sukulenti morali proći niz promjena kako bi se prilagodili teškim životnim uvjetima u sušnim područjima.
Nekoć davno i kaktusi su imali deblo i listove, no zbog klimatskih promjena lišće su zamijenili bodljama, koje im sada pružaju zaštitu od sunca te gladnih i žednih pustinjskih životinja. Tijelo im je preuzelo funkciju lišća te vrši nužnu fotosintezu. U ekstremnim uvjetima kaktusi su sposobni upiti veću količinu vode do sjedećih padalina na koje ponekad treba pričekati nekoliko mjeseci, pa čak i godinu dana.
Prilagodljivi različitim klimatološkim uvjetima, kaktusi su stigli i u hladnije kontinentalne krajeve, a nalazimo ih čak i na visinama od dvije, tri tisuće metara, s temperaturom i do -15 °C. Najveći problem predstavlja im vlaga, zbog koje kaktusi u našim krajevima preko zime ne smiju ostati na otvorenom.
U područjima gdje se temperature spuste i do -20 stupnja, ova prilagodljiva biljka može opstati zahvaljujući tvari koja sprječava smrzavanje staničnog soka. Pošto je kaktusovo tijelo puno vode, uz to mora i dehidrirati kako se ne bi smrznuo. Tijekom zimskih mjeseci kaktus je najbolje ne zaljevati, jer vlaga oko korijena može dovesti do truljenja biljke. S ponovnim zalijevanjem biljke počinje se početkom vegetacije u ožujku koja traje do kraja listopada.
Supstrat za kaktuse mora biti porozan, kako bi se voda što kraće zadržavala oko korijena. Osnovni supstrat čini 1/3 treseta, 1/3 zemlje s krtičnjaka i 1/3 pijeska, a ovisno o porijeklu kaktusa u tlo treba dodati malo vapna, kvarcnog pijeska ili kore drveta. Vodu je najbolje ulijevati uz rub posude, ne vlažiti tijelo biljke niti posudu uranjati u vodu.
Ovisno o vrsti i vremenu sazrijevanja, neki kaktusi prvi put procvjetaju za dvije godine, neki za dvadeset, a neki u ovom podneblju nikada ne dođu u spolnu zrelost. Za ljubitelje ove iznimno otporne biljke, preporučuju se vrste poput mamilarije i rebucije koje u našem podneblju cvatu vrlo rano i bogato.
Bilje
Perunika – najelegantnija među cvijećem
Bogati baršunasti cvjetovi i cijela paleta boja, peruniku čine jednim od najpopularnijih proljetnih cvjetova. Pojedine vrste narastu i do impozatnih metar i pol visine, a lijepo se kombiniraju i s drugim cvjetnim vrstama. Kako ih njegovati te s kojim biljkama kombinirati, saznajte u nastavku.

Iris ili perunika jedna je od najstarijih ukrasnih biljaka na svijetu. Ovaj predivni cvijet ime je dobio po grčkoj božici Iridi, božici duge i glasnici bogova. Hrvatski naziv ‘perunika’ dolazi od imena vrhovnog staroslavenskog boga groma i munje Peruna. Prema legendi, perunika bi narasla na mjestu na koje je bog Perun udario munjom.
Vrste

Razlikujemo oko 300 vrsta perunika, od kojih su mnogi kultivari nastali križanjem nekoliko vrsta. Osim po bojama koje variraju od snježno bijele, žute, narančaste pa do tamno crvene i svih nijansi ljubičaste, irisi se razlikuju i po veličini cvjetova i visini stabljike.
Patuljaste bradate perunike narastu od 20 do 40 centimetara, a vrt će ukrasiti već krajem travnja. Poluvisoke bradate perunike pretežno cvjetaju u svibnju, a visoke su između 50 i 70 cm, dok najatraktivniji kultivar – visoke bradate perunike – dosegnu od pola metra do čak metar i pol visine. Prekrasni krupni cvjetovi visokih perunika pojavit će se u svibnju i lipnju.
Savjeti za planiranje i uređenje vrta
Sadnja


Irisi su pogodni za uređenje različitih tipova vrtova. U mediteranskoj klimi pogodno ih je kombinirati s lavandom, ostrugicom i mačjom metvicom, dok u ladanjskom vrtu posebno efektno izgledaju uz vučiku, ukrasni luk i dekorativne trave.
Ako namjeravate zasaditi nekoliko različitih vrsta perunike u više boja, kombinirajte ih s neutralnim trajnicama, kako bi ljepota irisa došla do izražaja.
Perunike vole dobro osunčane dijelove vrta te vapnenasta, propusna tla. Na sjenovitim područjima loše cvatu, a štete im i teška, vlažna tla u kojima će brzo istrunuti.

Idealno vrijeme za sadnju ovog lijepog cvijeta je između srpnja i listopada, no ako ih niste stigli zasaditi pošle godine, ne brinite. No, mogu se posaditi i do kraja ožujka. Niže sorte perunike sade se na razmak od oko 40 cm, a više sorte na 80 cm udaljenosti. Gnojite ih u travnju i to gnojivom s visokim postotkom kalija i fosfora, a malim udjelom dušika.
Bilje
Tri mjesta u domu idealna za pozicioniranje biljaka
I to onih koje ne zahtijevaju pretjeranu njegu.

Zelenilo biramo prema preferencijama i uvjetima koji nam za njega trebaju. No, vrlo je bitno pravilno pozicioniranje biljaka kako bi im ljepota došla do izražaja.
1. Prozorska klupčica

Na prozorsku klupčicu možete smjestiti dvije sanseverije u ukasnim teglama. U jednu malo veću teglu možete posaditi krasulu i smjestiti je između sanseverija.
Krasula je kao i sanseverija sukulent, stoga ih ne treba pretjerano zalijevati.
A sve biljke koje stavljate na prozorske klupčice moraju biti one koje traže puno svjetlosti. Pa se sukulenti tu nameću kao prvi izbor, a odabir posuda ovisi o vašem ukusu.

Jednako lijepo izgledat će i tri eševerije u cink posudama.
2. Viseći vrtovi

Za viseći vrt idealne će biti puzajuće biljke u kokedamama. Kako ne biste pretjerano trebali brinuti o zalijevanju, obložite je mahovinom koja će zadržavati vlagu. Druga opcija je obloga od kokosovih vlakana koja su postala sveprisutna u vrtlarstvu.
Puzajuće biljke – zanimljiv ukras svakog prostora
3. Komoda ili polica

Ovdje su dobrodošle mnoge sobne biljke. Ako tražite one jednostavnog održavanja, i ovdje su sukulenti pravi izbor, do kalahoe do havorcije.