Listopad možemo smatrati prvim pravim jesenjim mjesecom. To je vrijeme kada i ljetnice na balkonima i terasama treba zamijeniti biljem koje je otporno na jesenje kiše, veće hladnoće i zimske uvjete. No prvi je uvjet da od ostatka zemlje i bakterija koje su se razvile na nečistim površinama, dobro očistimo tegle i žardinjere u koje planiramo zasaditi biljke.

Šta sve sadimo u jesen

U jesenske vrste bilja, kojima ćemo ispuniti naše kućne zelene oaze, spadaju pernecije s bobicama u boji, ukrasni kelj, erike otporne na mraz i hladnoću te krizanteme, kao jesenje cvjetne kraljice. Naznaku početka jeseni u našim vrtovima i na terasama najčešće daju maćuhice, koje će jesen uljepšati svojim šarenilom i bogatstvom boja.

Kombinacijom svih tih navedenih biljaka možemo napraviti vrlo lijepe aranžmane koji će krasiti naše balkone, terase, stolove i ulaze u kuću i dokazati kako nadolazeća zima ne mora biti bezbojno godišnje doba.

Priprema za hladnoću

Kako bi naše balkonsko cvijeće kvalitetno pripremili za hladne dane potrebno mu je osigurati što bolje uvjete u posudama, na čije dno najprije treba postaviti drenažu. Na drenažu dolazi geotekstil ili bilo koja čvršća vodopropusna tkanina, a zatim trećinu do polovinu tegle napunimo supstratom u koji ćemo saditi naše biljke. Treba napomenuti kako spomenute biljne vrste vole kisela tla pa ćemo prema tome upotrijebiti odgovarajući supstrat.

Biljke izvadimo iz teglica te prorahlimo njihov korijenov sistem tako što ćemo škarama probiti nekoliko rupa. Time će se cvijeće bolje zakorijeniti te će se osigurati bolja prozračnost. Biljke zatim polažemo u posudu te učvrstimo, nakon čega ponovimo proces i s drugim vrstama.

Ukoliko sadimo i bršljan, možemo ga modelirati tako što ćemo ga oplesti oko žice smještene uz rub tegle. Na taj način bršljan neće smetati drugim biljju u posudi, a izgledat će i dekorativno pošto će prirodno uokviriti aranžman.

U jesenju teglu možete dodati i eriku te perneciju koju zbog manjeg rasta treba smjestiti u prednji dio posude. Nakon što su sve biljke stavljene u teglu, dodaje se ostatak supstrata koji punimo do vrha posude. Pritom treba voditi računa da su biljke ustabiljene u posudi kako pored njih ne bi ostalo prostora u kojem bi se stvarale lokvice u slučaju jače kiše, a što bi izazvalo truljenje njihovih korijena.

Nakon uspješno obavljene sadnje na vrh supstrata stavlja se malč od usitnjene kore koji nema samo dekorativnu ulogu, već biljke štiti od isušivanja kao i zamrzavanja.

Cvijeće u našem jesenskom aranžmanu još je preostalo zaliti, ali ne obilno kao za lijepog vremena kada toplina sunca isušuje zemlju. Biljke se mogu i prihraniti većom količinom fosfora i kalija, što će povećati njihovu otpornost tijekom zime.