Bilje
Jesen u tegli
Cvijeće u teglama i žardinjerama nije privilegija u kojoj možemo uživati samo tijekom sunčanih i toplih mjeseci. Ljetnice zamijenite s trajnicama i biljkama otpornim na hladnoću i nastavite uživati u prirodnom šarenilu i vedrini.
Listopad možemo smatrati prvim pravim jesenjim mjesecom. To je vrijeme kada i ljetnice na balkonima i terasama treba zamijeniti biljem koje je otporno na jesenje kiše, veće hladnoće i zimske uvjete. No prvi je uvjet da od ostatka zemlje i bakterija koje su se razvile na nečistim površinama, dobro očistimo tegle i žardinjere u koje planiramo zasaditi biljke.
Šta sve sadimo u jesen
U jesenske vrste bilja, kojima ćemo ispuniti naše kućne zelene oaze, spadaju pernecije s bobicama u boji, ukrasni kelj, erike otporne na mraz i hladnoću te krizanteme, kao jesenje cvjetne kraljice. Naznaku početka jeseni u našim vrtovima i na terasama najčešće daju maćuhice, koje će jesen uljepšati svojim šarenilom i bogatstvom boja.
Kombinacijom svih tih navedenih biljaka možemo napraviti vrlo lijepe aranžmane koji će krasiti naše balkone, terase, stolove i ulaze u kuću i dokazati kako nadolazeća zima ne mora biti bezbojno godišnje doba.
Priprema za hladnoću
Kako bi naše balkonsko cvijeće kvalitetno pripremili za hladne dane potrebno mu je osigurati što bolje uvjete u posudama, na čije dno najprije treba postaviti drenažu. Na drenažu dolazi geotekstil ili bilo koja čvršća vodopropusna tkanina, a zatim trećinu do polovinu tegle napunimo supstratom u koji ćemo saditi naše biljke. Treba napomenuti kako spomenute biljne vrste vole kisela tla pa ćemo prema tome upotrijebiti odgovarajući supstrat.
Biljke izvadimo iz teglica te prorahlimo njihov korijenov sistem tako što ćemo škarama probiti nekoliko rupa. Time će se cvijeće bolje zakorijeniti te će se osigurati bolja prozračnost. Biljke zatim polažemo u posudu te učvrstimo, nakon čega ponovimo proces i s drugim vrstama.
Ukoliko sadimo i bršljan, možemo ga modelirati tako što ćemo ga oplesti oko žice smještene uz rub tegle. Na taj način bršljan neće smetati drugim biljju u posudi, a izgledat će i dekorativno pošto će prirodno uokviriti aranžman.
U jesenju teglu možete dodati i eriku te perneciju koju zbog manjeg rasta treba smjestiti u prednji dio posude. Nakon što su sve biljke stavljene u teglu, dodaje se ostatak supstrata koji punimo do vrha posude. Pritom treba voditi računa da su biljke ustabiljene u posudi kako pored njih ne bi ostalo prostora u kojem bi se stvarale lokvice u slučaju jače kiše, a što bi izazvalo truljenje njihovih korijena.
Nakon uspješno obavljene sadnje na vrh supstrata stavlja se malč od usitnjene kore koji nema samo dekorativnu ulogu, već biljke štiti od isušivanja kao i zamrzavanja.
Cvijeće u našem jesenskom aranžmanu još je preostalo zaliti, ali ne obilno kao za lijepog vremena kada toplina sunca isušuje zemlju. Biljke se mogu i prihraniti većom količinom fosfora i kalija, što će povećati njihovu otpornost tijekom zime.
Visoke temperature kako su opasne za ljude, tako su i za biljke. Vrućine i sparine teško podnose i biljke, a posebno je važno da tijekom vrelih dana, osnovne stvari radimo ispravno. Tako tijekom ljeta posebnu pažnju treba obratiti na zaljevanje biljaka, jer samo jedan krivi potez, može učiniti veliku štetu. Što točno treba raditi pri zalijevanju biljki kada se temperature na ljestvici kreću visoko, doznali smo od stručnjaka, Lidije Mamić iz Vrtnog centra Šestine.
Lidija nam je rekla koje su tri najčešće pogreške koje ljudi rade pri zalijevanju bilji tijekom ljeta.
- Zalijevanje po listu ili cvijetu biljke
Stvara se refleksija sunce/voda i uslijed toga možemo oštetiti biljku - Zaljevanje u “podne”
Zaboravili ste zaliti u jutro? Nemojte ni u podne, pričekajte radije večer - Loš supstrat takoder utječe na vlažnost bilja. Ako je supstrat kvalitetan, dulje zadržava vlagu i biljka može piti cijeli dan. Kod losih supstrata voda samo proleti kroz teglicu i za koji sat biljka je opet suha.
Zalijevanje biljki neizmjerno je važno tijekom cijele godine, a posebnu pažnju treba obratiti tijekom ljetnih mjeseci. Veliki zaljubljenici u biljke i prirodu znaju glavne ‘cake’ na koje trebaju pripaziti i uživaju u zalijevanju biljki tijekom ljetnih jutara i večeri te na što pripaziti tijekom zalijevanja travnjaka.
Više štete nego koristi
Ipak, svakodnevno zalijevanje ne znači da je ono bilo pravilno. Blago orošavanje nekada će napraviti više štete nego koristi, isprčala nam je Lidija Mamić iz Vrtnog centra Šestine. Dodaje kako je vjerojatno svima poznato da se biljke ne smiju zalijevati tijekom dana kada sunce najviše prži, jer tada na lišću zaostaju kapljice vode koje pod jakim suncem doslovno mogu spaliti listove. Upravo zato, najbolje je biljke zalijevati uvečer, kada je tlo hladnije i isparavanje vode manje.
Kada zalijevati travnjak?
Travnjak pak treba tijekom ljetnih mjeseci zalijevati ujutro, jer večernjim zalijevanjem trava preko noći ostaje vlažna, a time se pojačava mogućnost razvija mnogih bolesti biljaka. Isto tako, treba izbjegavati zalijevanje trave tijekom jakog vjetra jer se tada tlo vrlo brzo suši.
Kako zalijevati biljke?
Uvijek je bolje zalijevati rjeđe s većom količinom vode, nego češće, s manjom. Zašto je tome tako? Rješim zalijevanjem većim količinama voda dopire do dubljih slojeva, čime se omogućuje zakorjenjivanje biljke. Površinskim zalijevanjem korijenje se razvija pri površini i time je više izloženo suncu.
Treba odrediti količinu vode koja će doprijeti do korijena. Oko 10 litara vode potrebno je po četvornom metru da bi se natopio sloj deblji od 10 cm.
You must be logged in to post a comment Login