Povežimo se

Vrt

Gospina trava – ljekovita biljka iz vašeg vrta

Gospina trava ili kantarion (Hypericum perforatum) je biljka s žutim cvjetovima čiji korijeni sežu do antičke Grčke.

Gospina trava je povijesno bila poznata kao lijek za razne zdravstvene probleme, od bubrežnih i plućnih stanja do problema sa spavanjem. Danas mnogi ljudi koriste gospinu travu kao prirodni lijek za stanja poput depresije, anksioznosti i ADHD-a. Kada se koristi lokalno (izravno nanosi na kožu), vjeruje se da gospina trava pomaže kod raznih problema s kožom kao što su rane, modrice i upaljeni mišići.

10 začinskih i ljekovitih biljaka koje je dobro imati u vrtu

Prednosti Gospine trave

Gospina trava često se koristi za smanjenje simptoma depresije. Više od 20 studija pokazalo je da je gospina trava jednako učinkovita ili učinkovitija od selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI) – klase lijekova koja se obično koristi za liječenje depresije.

Gospina trava može biti korisna i za stanja poput:

  • Predmenstrualni sindrom (PMS): Fizički i emocionalni simptomi koji se obično javljaju 1-2 tjedna prije menstrualnog ciklusa
  • Psorijaza: Autoimuno stanje kože koje uzrokuje upaljene mrlje na koži
  • Somatski poremećaj simptoma: Ekstremna usredotočenost na fizičke simptome koja dovodi do značajne anksioznosti
  • Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD): Mentalno zdravstveno stanje koje uzrokuje nekontrolirane, nametljive i kontinuirane misli (opsesije) koje vode do ponavljajućih aktivnosti i ponašanja (kompulzije)
  • Poremećaj pažnje/hiperaktivnost (ADHD): Stanje koje karakterizira nepažnja (nemogućnost fokusiranja), hiperaktivnost (osjećaj nemira) i impulzivnost (donošenje odluka bez razmišljanja)
  • Sezonski afektivni poremećaj: Depresija koja se javlja zbog sezonskih promjena

Također može poboljšati pamćenje i zacjeljivanje rana te pomoći pri prestanku pušenja.

Kako konzumirati Gospinu travu

Gospina trava se proizvodi od mljevenih cvjetova i osušenih listova biljke. Najčešće se konzumira u obliku kapsula kao prirodni dodatak prehrani. Ostali načini upotrebe uključuju:

  • Čaj: Osušena biljka obično se namače u vrućoj vodi nekoliko minuta prije konzumacije.
  • Tinktura: Tinkture su tekući ekstrakti. Mogu se uzimati direktno ili dodavati u vodu ili sok.
  • Krema za kožu: Gospina trava se ponekad koristi u kremama koje se nanose lokalno (na kožu) za smanjenje upale ili potporu zacjeljivanju rana. Ove kreme mogu povećati osjetljivost vaše kože na sunčevu svjetlost, pa se preporučuje korištenje noću.
  • Ulje: Ulje gospine trave može se pomiješati s baznim uljem poput maslinovog ulja. Može se koristiti lokalno za liječenje modrica, upala i blagih opeklina.

Uvijek se konzultirajte s medicinskim stručnjakom prije nego što probate gospinu travu ili bilo koji drugi biljni dodatak kako biste bili sigurni da je siguran za vas. Jačina i doza mogu se znatno razlikovati među proizvodima i možda neće uvijek odgovarati informacijama na etiketi.

Odrasli mogu uzimati jednu kapsulu od 300 miligrama (mg) koja sadrži 0.3% hipericina (aktivnog kemijskog spoja u gospinoj travi) tri puta dnevno. Tipično se uzimaju 1-3 kapsule dnevno uz obroke ili prema savjetu vašeg zdravstvenog stručnjaka.

Nuspojave

Nuspojave, osim interakcija s lijekovima, općenito su rijetke i blage. One uključuju:

  • Suha usta
  • Glavobolju
  • Uzrujan želudac
  • Zbunjenost
  • Fotosenzitivnost (povećana osjetljivost na sunčevu svjetlost)

Međutim, gospina trava može uzrokovati ozbiljnije nuspojave, uključujući:

  • Pogoršanje simptoma stanja poput shizofrenije ili bipolarnog poremećaja
  • Osjećaj pretjerane uznemirenosti
  • Proljev
  • Vizualne ili slušne halucinacije

Nema dovoljno dokaza da se utvrdi je li uporaba gospine trave na koži sigurna. Na primjer, može uzrokovati ozbiljne kožne reakcije ako ste izloženi suncu nakon nanošenja. Neki ljudi koji redovito koriste gospinu travu izvještavaju da se lakše opeku na suncu.

Uvijek se konzultirajte s medicinskim stručnjakom prije korištenja prirodnih ili alternativnih lijekova. Nuspojave Gospine trave općenito su blage, ali biljka može utjecati na djelovanje lijekova i ne bi se smjela koristiti s određenim lijekovima. Komplikacije mogu biti ozbiljne, pa čak i opasne po život.

Bilje

Erica carnea, proljetna crnjuša – cvijet koji prkosi zimi

Erica carnea L., poznata i kao proljetna crnjuša, zimocvijet ili winter heath, zimzeleni je ukrasni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae) koji prkosi tišini zime. Dok priroda još miruje pod hladnim nebom, ova skromna, ali izdržljiva biljka otvara svoje nježne zvonolike cvjetove i unosi prve tonove boje u ogoljeli krajolik. Cvatući od kasne zime do ranog proljeća, često i ispod snježnog pokrivača, proljetna crnjuša postaje simbol buđenja i nade. Njezina ljepota nije samo u cvijetu, već i u poruci – da život u prirodi nikada u potpunosti ne prestaje, čak ni u najhladnijim danima godine. Osim estetske vrijednosti, ova vrsta ima i ekološki značaj jer predstavlja jedan od rijetkih izvora nektara za rane oprašivače u hladnijem dijelu godine.

Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta

Podrijetlo i stanište

Ova vrsta potječe iz planinskih i brdskih područja središnje, istočne i južne Europe, uključujući Alpe, Apenine, Karpate i Balkanski poluotok. Raste prirodno na travnjacima, rubovima šuma i stjenovitim padinama, od nizina pa do oko 2000 m nadmorske visine. 

U prirodi proljetnu crnjušu često nalazimo u šumskim rubovima i svjetlijim šumskim svodovima, gdje uspijeva na različitim tlima — od pjeskovitih i glinenih do vapnenastih i neutralno do blago kiselih. Otporna je na niske temperature i može cvjetati čak i dok je tlo još pokriveno snijegom. 

Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu

Izgled biljke

Erica carnea je nisko rastući, zimzeleni grm koji se širi po tlu. Tipično doseže visinu 10–50 cm, ponekad do 60 cm, a grane mogu biti polegnute ili malo uzdižuće.  Listovi su sitni i igličasti, skupljeni po 3–4 u pršljenu, tamnozeleni i sjajni, što biljci daje gustu zimzelen izgled tijekom cijele godine.  Cvjetovi su karakteristični — viseći, zvonasti, obično roze, crvenkasti, rijetko bijeli, skupljeni u male grozdaste cvatove duž izboja. Cvatu vrlo rano, često već od veljače do travnja, zato je biljka posebno cijenjena u vrtlarstvu za razdoblje kada malo što drugo cvjeta. Plod je mala kapsula koja sadrži sitne sjemenke, a cvjetovi su dvospolni i privlače oprašivače poput pčela kada je vrijeme dovoljno toplo.

Sadnja i njega u vrtu

Erica carnea je relativno nezahtjevna za uzgoj, ali dobro prosperira ako joj se osiguraju odgovarajući uvjeti. Voli dobro drenirano, neutralo do slabo kiselo tlo, koje ne treba biti prebogato hranjivim tvarima. Podnosi i blago alkalna tla i preferira sunčane do polusjenovite položaje. Biljka je prilično prilagodljiva te uspijeva na različitim položajima u vrtu.

Sadnja

adnja se obično obavlja u jesen (rujan–studeni), uz razmak oko 20–30 cm između biljaka ako se sade grupe. Prilikom sadnje dobro je tlo lagano razrahliti i osigurati drenažu kako sadnica ne bi stajala u vodi.

Zalijevanje

Tijekom sušnih razdoblja treba redovito zalijevanje, osobito za vrijeme uspostave nakon sadnje. Biljka ne podnosi stajaću vodu i može trpjeti ako je tlo previše vlažno. 

Rezidba

Blaga rezidba nakon cvatnje potiče bujniji rast i bolje formiranje novih izboja. Ne preporučuje se drastično rezanje starog, drvenastog dijela biljke.

Razmnožavanje

Razmnožava se ljetnim reznicama ili sjemenjem, a reznice najbolje ukorijenjuju u vlažnom supstratu.

Uloga u vrtu i korisnost

Proljetna crnjuša se često koristi kao ukrasna pokrivačica tla ili rubna sadnja u gredicama i kamenjarima. Zbog ranog cvjetanja, oplemenjuje vrt u kasnu zimu i rano proljeće kada većina biljaka još miruje. Također je medonosna: pčele sakupljaju nektar i pelud s njenih cvjetova kad su drugi izvori hrane ograničeni, čime pridonosi podršci ranog oprašivanja.

Erica carnea je lijepa, otporna i korisna vrtna biljka koja svojim ranom cvatnjom donosi boju i život u vrt u vrijeme kada je većina drugih biljaka još u mirovanju. Zahvaljujući jednostavnosti uzgoja i širokom spektru kultivara, idealna je za vrtne gredice, kamenjare ili balkonske posude — posebice ako želite zimzelen i cvjetajući vrt tijekom hladnih mjeseci.

Ove je biljke potrebno orezati zimi kako bi uživali u njihovoj ljepoti u proljeće

Nastavite čitati

Bilje

Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu

Mahonia media – winter sun je atraktivna hibridna mahonija, nastala križanjem vrsta Mahonia japonica i Mahonia lomariifolia. Ovaj uspješan hibrid objedinjuje najbolje karakteristike svojih roditeljskih biljaka – snažan i uspravan rast, bogato zimzeleno lišće te obilno i dugotrajno zimsko cvjetanje. Posebno se ističe u razdoblju kada većina vrtnih biljaka miruje, unoseći boju, strukturu i život u zimski vrt. Zahvaljujući svojoj iznimnoj otpornosti na hladnoću, prilagodljivosti različitim uvjetima uzgoja i vrlo skromnim zahtjevima za održavanje, Mahonia media postala je jedna od najcjenjenijih i najraširenijih mahonija u europskim vrtovima. Njezini mirisni, zlatnožuti cvjetovi, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća, ne samo da imaju snažan dekorativni učinak, već predstavljaju i važan izvor hrane za oprašivače u zimskim mjesecima.

Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta

Koja je biljka najbolji ukras za vaš dom prema horoskopskom znaku?

Opis biljke

Mahonia media je srednje do veliki zimzeleni grm, koji može doseći 2–4 m visine, ovisno o sorti. Ima snažan, uspravan rast i velike, peraste listove tamnozelene boje, često s brončanim ili crvenkastim tonovima u hladnijim mjesecima.

Najveća atrakcija su veliki, uspravni ili blago povijeni cvjetni grozdovi u nijansama žute, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća. Cvjetovi su intenzivno mirisni i čine biljku izuzetno vrijednom u zimskom razdoblju. Nakon cvatnje razvijaju se plavičasto-crne bobice, koje dodatno povećavaju dekorativnost grma.

Prekrasna i ljekovita, a istovremeno vrlo opasna božićna biljka

Zašto odabrati biljku mahonia media?

Mahonia media posebno se ističe snažnim zimskim efektom jer cvjeta u razdoblju kada je vrt najtiši i kada većina biljaka nema ukrasnu vrijednost. Kao zimzelena biljka, zadržava svoju strukturu i dekorativnost tijekom cijele godine, što je čini iznimno pogodnom za oblikovanje vrta i stvaranje trajnih kompozicija. Njezini mirisni cvjetovi šire ugodan, prepoznatljiv miris koji se često osjeti i s veće udaljenosti, dodatno obogaćujući zimski ambijent. Osim estetske vrijednosti, Mahonia media ima i važnu ekološku ulogu jer je izuzetno privlačna oprašivačima te predstavlja dragocjen izvor hrane za pčele i druge korisne kukce tijekom zime. Zahvaljujući svojoj otpornosti i dugovječnosti, riječ je o pouzdanoj biljci koja se s lakoćom uklapa u trajne vrtne zasade i zahtijeva minimalnu njegu.

Idealni uvjeti za sadnju

Mahonia media najbolje uspijeva na položajima s polusjenom, gdje je zaštićena od jakog ljetnog sunca, no dobro podnosi i sunčane lokacije ako je tlo dovoljno vlažno. U izrazito sjenovitim uvjetima biljka će rasti zdravo, ali cvatnja može biti slabija i manje obilna.

Što se tiče tla, preferira duboko, humusom bogato tlo koje zadržava vlagu, ali je istovremeno dobro drenirano. Vrlo je prilagodljiva te podnosi širok raspon pH vrijednosti, od blago kiselog do neutralnog, što je čini pogodnom za većinu vrtnih tala.

Zahvaljujući svojoj strukturi i rastu, Mahonia × media idealna je za sadnju na rubovima gredica, u šumskim i prirodnim vrtovima, kao i u pozadini većih vrtnih kompozicija. Također se izvrsno uklapa u zaklonjene položaje uz zidove i ograde, gdje je zaštićena od jakog vjetra i hladnoće, a istovremeno dolazi do punog izražaja.

Njega i održavanje

Mahonia media je nezahtjevna biljka koja uz minimalnu njegu zadržava zdrav i dekorativan izgled. Nakon sadnje potrebno ju je redovito zalijevati kako bi se dobro ukorijenila, dok kasnije postaje umjereno tolerantna na sušu, osobito ako je posađena u humusom bogato tlo.

proljetnom razdoblju preporučuje se dodavanje organskog gnojiva ili komposta, čime se potiče snažan rast i obilnija cvatnja. Rezidba se provodi nakon cvatnje, pri čemu se uklanjaju ocvali cvjetni grozdovi te stare, oštećene ili preguste grane, kako bi se sačuvala lijepa forma grma.

Kod starijih biljaka moguće je provesti i jaču obnovnu rezidbu, kojom se potiče stvaranje novog, zdravog rasta. Mahonia media je otporna na niske temperature, dobro podnosi gradske uvjete i onečišćenje zraka, što je čini pouzdanim izborom za različite vrste vrtova i zelenih površina.

Primjena u dizanju vrta

ahonia × media izuzetno je zahvalna biljka u oblikovanju vrta jer se lako uklapa u različite stilove i kompozicije. Odlično se kombinira sa zimskim cvjetnicama, poput kukurijeka (Helleborus), koje dodatno naglašavaju njezinu zimsku cvatnju, kao i s papratima i ukrasnim travama koje unose mekoću i kontrast u zasad. Također se lijepo nadopunjuje s drugim zimzelenim grmovima, stvarajući skladne i trajne vrtne strukture.

Zbog svojeg snažnog rasta i dekorativnog izgleda, Mahonia × media može se saditi kao samostalna biljka (soliter), gdje dolazi do punog izražaja, ali jednako je učinkovita i u skupnim sadnjama ili kao dio zimzelene živice, koja pruža strukturu, zaštitu i vizualni interes tijekom cijele godine.

Zahvaljujući svojoj iznimnoj otpornosti na hladnoću, prilagodljivosti različitim uvjetima uzgoja i vrlo skromnim zahtjevima za održavanje, Mahonia media postala je jedna od najcjenjenijih i najraširenijih mahonija u europskim vrtovima. Njezini mirisni, zlatnožuti cvjetovi, koji se pojavljuju od kasne jeseni do ranog proljeća, ne samo da imaju snažan dekorativni učinak, već predstavljaju i važan izvor hrane za oprašivače u zimskim mjesecima.

Kako biljkama potpuno transformirati prostor?

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama