Povežimo se
Lesnina - Beskontaktna dostava

Bilje

Deset najrjeđih cvjetova na svijetu

Posebni životni uvjeti, nekontrolirano ubiranje i klimatske promjene neki su od razloga zašto o pojedinim biljnim vrstama možemo samo čitati u medijima, ili ih vidjeti u nekom od poznatih botaničkih vrtova. U nastavku donosimo listu deset najrjeđih biljaka na svijetu.

Objavljeno

u

Rijetke biljke skrivene su u različitim dijelovima svijeta, a njihovo cvjetanje većina ljudi nikada neće vidjeti. Ako ipak budete u prilici da ih vidite, zastanite i uživajte!

10. ŽADOVA LOZA (Strongylodon macrobotrys)

Žadova loza pripada porodici grahorica, a raste u tropskim kišnim šumama na Filipinima. Biljku krase kandžasti cvjetovi čija boja varira od plavo-zelene do mint zelene, a koji rastu u grozdu koji može narasti i do 3 metra. Biljku je vrlo teško uzgojiti, a zbog uništavanja njenog prirodnog okoliša i smanjenja jedinki koje prirodno oprašuju biljku, žadova ili smaragdna loza ubraja se među ugrožene biljne vrste.

 

Žadova loza Dom2

 

9. CVIJET – STRVINA (Rafflesia arnoldii)

Prirodno stanište jednog od najrjeđih i ujedno najvećih cvjetova na svijetu, Rafflesia arnoldii, indonezijske su tropske kišne šume. Ovaj parazitski cvijet bez stabiljke i korijena naraste i do metar u širinu, a biljka je ovisna o specifičnoj vrsti loze zvanoj Tetrastigma na kojoj raste i iz koje crpi hranjive tvari. Rafflesia arnoldii specifična je i po tome što u vrijeme cvatnje ispušta neugodni miris truleži kojim privlači određene vrste muha i buba koje oprašuju cvijet. Cvijet će uvenuti već tjedan dana nakon što procvjeta.

 

Cvijet Strvina Dom2

 

8. GIBRALTARSKI KLINČIĆ (Silene Tomentosa)

Za ovaj cvijet koji raste samo na visokim stijenama Gibraltara, do 1980-tih se vjerovalo kako je izumro, no lokalni botaničari dokazali su kako je nekoliko primjeraka preživjelo. Ipak, 1992. godine ovoj biljci gube se svi tragovi, da bi dvije godine kasnije jedan planinar pronašao primjerak Silene tomentosa na nepristupačnoj litici na Gibraltaru. Taj je pronalazak ovu rijetku biljku vratio u život, koja se danas može pronaći u gibraltarskom botaničkom vrtu Almeda te kraljevskom botaničkom vrtu Kew u Londonu.

 

Gibraltarski klinčić Dom2

 

7. PAPIGIN KLJUN (Lotus berthelotii)

Predivni narančasti cvijet poznat i pod imenom “Papigin kljun” još je davne 1884. godine smatran iznimno rijetkim. Vjeruje se kako ovaj endemski cvijet potječe s Kanarskih otoka, gdje ga je nekoć oprašivala ptica koja je u međuvremenu izumrla. Od tada se provode eksperimenti kojima se pokušava doći do novog prirodnog oprašivača kako bi cvijet opet rastao u divljini, no za sada nema pozitivnih rezultata.

 

Papigin kljun Dom2

 

6. ČOKOLADNI KOZMOS (Cosmos atrosanguineus)

Ovaj cvijet tamno-crvenih do kestenjasto-smeđih cvjetova potječe iz Meksika no nažalost posljednjih stotinu godina smatra se kako je Čokoladni kozmos u potpunosti izumro u divljini. Biljka danas preživljava kao neplodan klon koji je stvoren vegetativnim razmnožavanjem 1902. godine. Cvijet ima blagi miris čokolade, koji je nešto intenzivniji tijekom ljetnih mjeseci.

 

Čokoladni kozmos Dom2

 

5. TITAN ARUM (Amorphophallus titanum)

Osim što je vrlo rijedak, ovaj cvijet slovi i kao najsmrdljiviji cvijet na svijetu, čiji miris asocira na smrad raspadajuće strvine. Baš kao i Rafflesia arnoldii koja se našla na devetom mjestu naše liste, Titan arum također zovu cvijet-strvina. Biljka vuče korijene iz zapadne Sumatre, a u botaničkim vrtovima predstavlja pravu atrakciju i zbog veličine cvijeta koji u vrijeme cvatnje dosegne visinu i do 3 metra. Ženski cvjetovi cvjetaju jedan do dva dana prije muškog, čime je spriječeno njihovo samooprašivanje. Nakon što cvijet ocvate, iz podzemne lukovice naraste list koji dosegne i do 6 metara u visinu te 5 metara u širinu. Svake godine list strune, a na njegovom mjestu naraste novi. Kad lukovica pohrani dovoljno energije, postaje neaktivna iduća 4 mjeseca, nakon čege se cijeli proces ponavlja.

 

Titan Arum Dom2

 

4.KOKI’O (Kokia cookei)

Ova endemska vrsta drveta prekrasnih jarko crvenih cvjetova potječe s havajskih otoka. Drvo Kokai cookei otkriveno je 1860. godine kada su pronađena samo tri primjerka. Drvo se vrlo teško razmnožava, što je uzrokovalo njegovo izumiranje 1950. godine. Ipak, dvadeset godina kasnije pronađen je jedini primjerak koji je 1978. godine stradao u požaru. Jedna grana drveta ostala je sačuvana te su cijepljenjem stvorene nove biljke. Danas brojimo 23 drveta Kokai cookei koja rastu diljem Havaja.

 

Koki'o

 

3. ŽUTA I LJUBIČASTA PAPUČICA (Cypripedium calceolus)

Ova iznimno rijetka vrsta divlje orhideje naziva žuta i ljubičasta papučica, može se pronaći na nekoliko lokacija diljem Europe. Jedini primjerak u Velikoj Britaniji tako raste na golf terenu koje je desetljećima pod policijskom zaštitom kako bi biljka ostala netaknuta. Pošto sjeme biljke ne pruža nikakve hranjive tvari, ona živi u simbiozi s posebnom vrstom gljivice dok se listovi dovoljno ne razviju i ne preuzmu tu ulogu.

 

Žuta i ljubičasta papučica Dom2

 

2. EUROAZIJSKA DUH ORHIDEJA (Epipogium aphyllum)

Jedna od posebnosti euroazijske duh orhideje svakako su neobične i nepredvidljive lokacije na kojima raste, kao i činjenica da biljka ne sadrži klorofil. Cvijet nema listova, ne vrši fotosintezu te poput žute i ljubičaste papučice ne proizvodi vlastite hranjive tvari, već joj je za to potrebna specifična vrsta gljivica koje rastu u neposrednoj blizini korijena duh orhideje. Za razliku od žute i ljubičaste papučice, ova vrsta orhideje nikada ne razvije listove zbog čega je cijeli svoj vijek ovisna o simbioznom odnosu. Rijetku biljku teško je pronaći i zbog činjenice što godinama može rasti pod zemljom, a procvjeta jedino kada za to ima optimalne uvjete. Ovu vrstu valja razlikovati od američke duh orhideje, Dendrophylax lindenii.

 

Duh orhideja Dom2

 

1. CRVENA MIDDLEMIST KAMELIJA (Middlemist camellia)

Na svijetu postoje samo dva primjerka Middlemist kamelije od kojih se jedna biljka nalazi u vrtu u gradu Waitangi na novozelandskom otočju Catham, dok druga ukrašava Duke of Devonshire konzervatorij u zapadnom Londonu. Cvijet potječe iz Kine, a 1804. godine u Europu ga donosi vrtlar John Middlemist po kojem kamelija i dobiva ime. Iako naziv biljke sugerira drukčije, cvijet je jarko ružičaste boje, a svojom formom podsjeća na ružu.

 

Middlemist kamelija Dom2

 

Bilje

Vrijeme je orezivanja – nabavite pravi alat

Proljeće je tu i priroda se budi. Pravo je vrijeme za radove u vrtu. Da bi on u sezoni zablistao sada trebate napraviti pravu pripremu. Evo savjeta.

Objavljeno

u

Autor

Za lijepih sunčanih dana mnogi vole uživati u svojim vrtovima. Međutim iza lijepog vrta stoji predani trud i rad. Sada je vrijeme za zimsku rezidbu, a pravi se majstori za radove u vrtu najprije opreme adekvatnim alatom. Što je sve potrebno za ovaj posao, rekao nam je Joža Frljužec iz AL-KO-a.

“Za proljetno čišćenje zelenog raslinja, odnosno za rezidbu suhih grana potrebna je jedna lančana pila, za orezivanje i oblikovanje zelenog raslinja škare za živicu, trimer za čišćenje rubova te puhač – usisivač lišća za uklanjanje starog lišće. “

Foto: DOMnaKVADRAT

Princip rada je odozgo prema dolje. Da biste dosegli suhe grane na drveću trebat ćete pomoć, pa umjesto penjanja, neka alat bude vaša produžena ruka. Teleskopska lančana pila logičan je izbor za ovakve radove.

Foto: DOMnaKVADRAT

Odrezane suhe grane moguće je dalje koristiti za podgrijavanje ili kao kompost, stoga ih je potrebno skratiti, a najjednostavnije ćete to učiniti profesionalnom pilom koja reže do 22 metra u sekundi.

Foto: DOMnaKVADRAT

Živa ograda, odnosno živica isto tako svake godine treba orezivanje. Zimska je rezidba najvažnija jer njome diktirate dinamiku rasta živice. Kako bi vam taj posao bio što lakši i kako vas ne bi zaboljela ruka, postoje škare za živicu na koje se može podesiti ručka. Da bi orezivanje bilo još praktičnije, možete se naoružati pojasom za baterije. A za sam vrh živice trebat ćete teleskopske škare.

Foto: DOMnaKVADRAT

A sve ono što ste odrezali, treba i počistiti. Za to služi puhač usisivač lišća. Sve što taj stroj usiše i podrobi može se koristiti kao kompost ili staviti u biootpad.

Jer i kod orezivanja biljaka treba misliti na održivost. Zato iskoristite ponovno sve što se da iskoristiti.

Nastavite čitati

Bilje

Savjeti za njegu biljaka tijekom zime

Zima je za biljke period pun izazova

Objavljeno

u

Autor

Tim Young-wabi-sabi-dnevni-boravak-kauc-domnakvadrat
Foto: Tim Young

Sobne biljke, bilo da su to biljke koje su u zatvorenom prostoru cijele godine, ili pak biljke koje ste unijeli unutra kako bi preživjele zimu, suočavaju se s nekoliko izazova. Temperature koje se mijenjaju od toplih dnevnih do hladnijih večernjih, suh zraka, kratki dani i ograničena svjetlost nisu idealni uvjeti za uzgoj.

dnevna-doza-biljaka-biljka-domnakvadrat

Foto: DOMnaKVADRAT

Prilagodite rutinu zalijevanja

Može zvučati nelogično, ali sobnim biljkama tijekom zime je  potrebno manje vode. Iako je zimski zrak suh, biljke doživljavaju sporiji rast tijekom hladnog vremena. Neke od njih čak utonu u zimski san. Manje je vode potrebno da bi ih se hidratiziralo i pretjerivanje može dovesti do truleži korijena. Tlo na površini brzo će se osušiti, ali to nije dobar pokazatelj da biljka treba vodu. Gurnite prst u tlo i provjerite je li suh centimetar ispod površine. Ako je, vrijeme je zalijevanje. Pokušajte koristiti vodu koja je otprilike iste temperature kao zrak, kako biste izbjegli šokiranje korijena biljke. Kaktusi otporni na sušu i drugi sukulenti možda uopće ne trebaju zalijevanje.

Povećajte vlažnost zraka

Niska vlažnost zraka vjerojatno je najveća prepreka koju biljke trebaju savladati zimi. Razina vlage u grijanim prostorima može pasti na 10-20% zimi, a biljke preferiraju razinu koja je blizu 50%. Ako imate ovlaživač zraka, pomaknite biljke na mjesto gdje će uživati ​​u njegovim prednostima. Ako nemate ovlaživač zraka, trebat ćete podići razinu vlažnosti na drugi način.

Grupirajte biljke, odnosto stavite ih sve na jedno mjesto. Biljke prirodno oslobađaju vodu kroz svoje lišće pa vlagu na taj način mogu dobro iskorstiti. Još jedan stari trik je stavljanja biljaka na ili blizu pladnja s vodom. Samo ne dopustite da biljke plivaju u vodi!

Obratite pozornost na temperaturu

Većini biljaka odgovaraju dnevne temperature između 18 i 23 stupnja, i noćne temperature iznad 10 stupnjeva. Da biste osigurali takve uvjete za vaše biljke, držite ih podalje i od izvora hladnoće i od izvora topline (kao što su radijatori, peći, kamini). Promjene temperature mogu biti jednako štetne kao i dugotrajna vrućina ili hladnoća.

Slijedite sunce

Ne samo da zimi ima manje sunčeve svjetlosti, ona dolazi i pod nižim kutem. Možda ćete morati premjestiti svoje kućne biljke na svjetlije mjesto. Dobro mjesto bilo bi južno ili zapadno okrenut prozor koji ostaje sunčan cijeli dan. Rotirajte posude kada ih zalijete tako da sve strane biljke dobiju malo sunca i da biljke rastu ravnomjerno, umjesto da se rastežu kako bi došle do svjetlosti.

Stavite biljke na dijetu!

Budući da vaše biljke zimi jedva rastu, ne trebaju dodatno gnojivo. Hranjenje u zimskim danima samo će poremetiti njihov prirodni ciklus, pa se suzdržite do ranog proljeća. Kada počnu znakovi novog rasta, nastavite gnojidbu.

 

Izvor: The Spruce

 

Nastavite čitati

Bilje

Kako održavati orhideje da ponovno cvatu

Imali ste prekrasne orhideje, ali cvjetovi su im otpali i ne znate hoće li ikada više cvasti… Da bi opet cvale treba malo truda – evo što trebate napraviti.

Objavljeno

u

Autor

ruzicaste-orhideje-phalenospsis-domnakvadrat

Mnogi će upravo orhideju nazvati kraljicom cvijeća. A sukladno tituli, ta prekrasna biljka ponekad traži kraljevski tretman. Dok traje njezina cvatnja, uživamo u prekrasnim cvjetovima i ne brinemo previše, no što učiniti kad cvjetova više nema…

orhideja-bez-lista-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT
orhideje-koje-se-mogu-spasiti-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

„Ako su na vašoj orhideji otpali listovi, ona više neće cvasti jer listovi su joj potrebni za fotosintezu. Skroz osušenim granama isto nema spasa, a neke se orhideje mogu spasiti tako da odrežete suhi dio“, objašnjava nam mag.ing. agronomije Sandra Bedran.

kako-da-orhideje-ponovno-cvatu-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Osim čišćenja od suhih grana, o orhideji treba redovno brinuti. Najvažnija stvar za nju je pozicija na kojoj se nalazi. Treba dosta svjetlosti, ali ne direktno. Preporučuje se zalijevanje jednom tjedno, ovisno o prostoriji u kojoj se nalazi i suhoći zraka.

odrezana-grana-orhideja-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Orhideju je najbolje zalijevati tako da je potopite u vodi. Nakon sat vremena, potpuno je osušite i vratite na njeno mjesto.

„Prihrana je uvijek dobrodošla, ako je već supstrat isušen, nema više hranjiva, uvijek možete prihraniti biljku“, savjetuje agronomkinja.

orhideje-phalenospsis-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Listovi su ti na kojima ćete vidjeti smeta li nešto orhideji. Ako je bolesna, oni će otpasti. Zalijevate li previše svoju cvjetnu mezimicu, listovi će požutjeti, istruliti i otpasti. Od premalo zalijevanja se osušiti i otpasti. Nakon cvatnje, mnogima se dogodi da orhideji rastu novi listovi.

Sandra Bedran kaže da je za svaku biljku dobro da ima više listova, automatski može više provoditi fotosintezu i više hranjiva sakupljati u sebi: „Moguće je, osim ovih postojećih grana, da iz listova izbiju još neke grane. Fascinantno je kod orhideja da vam na njima izraste još jedna orhideja“, kaže Bedran.

Ako vam se to dogodi, pustite ih da rastu. Orhideje su epifiti, one u prirodi rastu na drveću, bez ikakvog supstrata, i zato im je prirodnije da rastu na nečemu, nego da rastu u teglici.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice

POPULARNO