Povežimo se

Vrt

Deset najrjeđih cvjetova na svijetu

Posebni životni uvjeti, nekontrolirano ubiranje i klimatske promjene neki su od razloga zašto o pojedinim biljnim vrstama možemo samo čitati u medijima, ili ih vidjeti u nekom od poznatih botaničkih vrtova. U nastavku donosimo listu deset najrjeđih biljaka na svijetu.

Rijetke biljke skrivene su u različitim dijelovima svijeta, a njihovo cvjetanje većina ljudi nikada neće vidjeti. Ako ipak budete u prilici da ih vidite, zastanite i uživajte!

10. ŽADOVA LOZA (Strongylodon macrobotrys)

Žadova loza pripada porodici grahorica, a raste u tropskim kišnim šumama na Filipinima. Biljku krase kandžasti cvjetovi čija boja varira od plavo-zelene do mint zelene, a koji rastu u grozdu koji može narasti i do 3 metra. Biljku je vrlo teško uzgojiti, a zbog uništavanja njenog prirodnog okoliša i smanjenja jedinki koje prirodno oprašuju biljku, žadova ili smaragdna loza ubraja se među ugrožene biljne vrste.

 

Žadova loza Dom2

 

9. CVIJET – STRVINA (Rafflesia arnoldii)

Prirodno stanište jednog od najrjeđih i ujedno najvećih cvjetova na svijetu, Rafflesia arnoldii, indonezijske su tropske kišne šume. Ovaj parazitski cvijet bez stabiljke i korijena naraste i do metar u širinu, a biljka je ovisna o specifičnoj vrsti loze zvanoj Tetrastigma na kojoj raste i iz koje crpi hranjive tvari. Rafflesia arnoldii specifična je i po tome što u vrijeme cvatnje ispušta neugodni miris truleži kojim privlači određene vrste muha i buba koje oprašuju cvijet. Cvijet će uvenuti već tjedan dana nakon što procvjeta.

 

Cvijet Strvina Dom2

 

8. GIBRALTARSKI KLINČIĆ (Silene Tomentosa)

Za ovaj cvijet koji raste samo na visokim stijenama Gibraltara, do 1980-tih se vjerovalo kako je izumro, no lokalni botaničari dokazali su kako je nekoliko primjeraka preživjelo. Ipak, 1992. godine ovoj biljci gube se svi tragovi, da bi dvije godine kasnije jedan planinar pronašao primjerak Silene tomentosa na nepristupačnoj litici na Gibraltaru. Taj je pronalazak ovu rijetku biljku vratio u život, koja se danas može pronaći u gibraltarskom botaničkom vrtu Almeda te kraljevskom botaničkom vrtu Kew u Londonu.

 

Gibraltarski klinčić Dom2

 

7. PAPIGIN KLJUN (Lotus berthelotii)

Predivni narančasti cvijet poznat i pod imenom “Papigin kljun” još je davne 1884. godine smatran iznimno rijetkim. Vjeruje se kako ovaj endemski cvijet potječe s Kanarskih otoka, gdje ga je nekoć oprašivala ptica koja je u međuvremenu izumrla. Od tada se provode eksperimenti kojima se pokušava doći do novog prirodnog oprašivača kako bi cvijet opet rastao u divljini, no za sada nema pozitivnih rezultata.

 

Papigin kljun Dom2

 

6. ČOKOLADNI KOZMOS (Cosmos atrosanguineus)

Ovaj cvijet tamno-crvenih do kestenjasto-smeđih cvjetova potječe iz Meksika no nažalost posljednjih stotinu godina smatra se kako je Čokoladni kozmos u potpunosti izumro u divljini. Biljka danas preživljava kao neplodan klon koji je stvoren vegetativnim razmnožavanjem 1902. godine. Cvijet ima blagi miris čokolade, koji je nešto intenzivniji tijekom ljetnih mjeseci.

 

Čokoladni kozmos Dom2

 

5. TITAN ARUM (Amorphophallus titanum)

Osim što je vrlo rijedak, ovaj cvijet slovi i kao najsmrdljiviji cvijet na svijetu, čiji miris asocira na smrad raspadajuće strvine. Baš kao i Rafflesia arnoldii koja se našla na devetom mjestu naše liste, Titan arum također zovu cvijet-strvina. Biljka vuče korijene iz zapadne Sumatre, a u botaničkim vrtovima predstavlja pravu atrakciju i zbog veličine cvijeta koji u vrijeme cvatnje dosegne visinu i do 3 metra. Ženski cvjetovi cvjetaju jedan do dva dana prije muškog, čime je spriječeno njihovo samooprašivanje. Nakon što cvijet ocvate, iz podzemne lukovice naraste list koji dosegne i do 6 metara u visinu te 5 metara u širinu. Svake godine list strune, a na njegovom mjestu naraste novi. Kad lukovica pohrani dovoljno energije, postaje neaktivna iduća 4 mjeseca, nakon čege se cijeli proces ponavlja.

 

Titan Arum Dom2

 

4.KOKI’O (Kokia cookei)

Ova endemska vrsta drveta prekrasnih jarko crvenih cvjetova potječe s havajskih otoka. Drvo Kokai cookei otkriveno je 1860. godine kada su pronađena samo tri primjerka. Drvo se vrlo teško razmnožava, što je uzrokovalo njegovo izumiranje 1950. godine. Ipak, dvadeset godina kasnije pronađen je jedini primjerak koji je 1978. godine stradao u požaru. Jedna grana drveta ostala je sačuvana te su cijepljenjem stvorene nove biljke. Danas brojimo 23 drveta Kokai cookei koja rastu diljem Havaja.

 

Koki'o

 

3. ŽUTA I LJUBIČASTA PAPUČICA (Cypripedium calceolus)

Ova iznimno rijetka vrsta divlje orhideje naziva žuta i ljubičasta papučica, može se pronaći na nekoliko lokacija diljem Europe. Jedini primjerak u Velikoj Britaniji tako raste na golf terenu koje je desetljećima pod policijskom zaštitom kako bi biljka ostala netaknuta. Pošto sjeme biljke ne pruža nikakve hranjive tvari, ona živi u simbiozi s posebnom vrstom gljivice dok se listovi dovoljno ne razviju i ne preuzmu tu ulogu.

 

Žuta i ljubičasta papučica Dom2

 

2. EUROAZIJSKA DUH ORHIDEJA (Epipogium aphyllum)

Jedna od posebnosti euroazijske duh orhideje svakako su neobične i nepredvidljive lokacije na kojima raste, kao i činjenica da biljka ne sadrži klorofil. Cvijet nema listova, ne vrši fotosintezu te poput žute i ljubičaste papučice ne proizvodi vlastite hranjive tvari, već joj je za to potrebna specifična vrsta gljivica koje rastu u neposrednoj blizini korijena duh orhideje. Za razliku od žute i ljubičaste papučice, ova vrsta orhideje nikada ne razvije listove zbog čega je cijeli svoj vijek ovisna o simbioznom odnosu. Rijetku biljku teško je pronaći i zbog činjenice što godinama može rasti pod zemljom, a procvjeta jedino kada za to ima optimalne uvjete. Ovu vrstu valja razlikovati od američke duh orhideje, Dendrophylax lindenii.

 

Duh orhideja Dom2

 

1. CRVENA MIDDLEMIST KAMELIJA (Middlemist camellia)

Na svijetu postoje samo dva primjerka Middlemist kamelije od kojih se jedna biljka nalazi u vrtu u gradu Waitangi na novozelandskom otočju Catham, dok druga ukrašava Duke of Devonshire konzervatorij u zapadnom Londonu. Cvijet potječe iz Kine, a 1804. godine u Europu ga donosi vrtlar John Middlemist po kojem kamelija i dobiva ime. Iako naziv biljke sugerira drukčije, cvijet je jarko ružičaste boje, a svojom formom podsjeća na ružu.

 

Middlemist kamelija Dom2

 

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Opločnici i ograde

Opločnici velikih formata novi su trend u uređenju eksterijera

Opločnici velikog formata donose luksuz eksterijerima. Otporni su na vremenske uvjete, ali zahtijevaju stručnu izvedbu i posebnu tehniku…

opločnici velikih formata

U uređenju prostora svaki detalj ima važnost, no kada se radi o opločnicima velikog formata, riječ je o trendu koji mijenja izgled cijelog eksterijera. Ovi elementi nisu samo estetski atraktivni, već traže naprednu tehnologiju proizvodnje i stručnu izvedbu kako bi zadovoljili visoke standarde moderne arhitekture.

Betonske ploče velikog formata za velike vanjske površine

Opločnici velikog formata u Hrvatskoj su prisutni već skoro 20 godina

Beton Lučko među prvima je u Hrvatskoj počela s proizvodnjom opločnika velikog formata, i to još prije 17 godina. „Veliki dio našeg asortimana, pa tako i XXL ploče, nastao je na zahtjev arhitekata i projektanata. Oni su tražili da se takav proizvod uvrsti u naš proizvodni program. Danas su opločnici velikog formata modni trend i našli su svoju primjenu u brojnim projektima, u Hrvatskoj i inozemstvu“, pojasnio je Vladimir Tonaj, savjetnik uprave Betona Lučko.

Za razliku od armiranih betonskih konstrukcija, opločnici velikog formata nemaju armaturu, što njihovu proizvodnju čini posebno zahtjevnom. „Riječ je o vrlo delikatnom procesu. Takav opločnik mora zadovoljiti ne samo estetske kriterije, već i čvrstoću potrebnu za javne, privatne i turističke prostore“, naglasio je Tonaj.

opločnici velikog formata

Estetika i primjena

U modernoj arhitekturi, posebno kod luksuznih vila i objekata jednostavnih formi, veliki formati ploča idealno se uklapaju u suvremeni dizajn. Oni prostoru daju dozu luksuza, a istovremeno stvaraju vizualnu harmoniju s arhitekturom.

Iako opločnici velikog formata donose atraktivan izgled, njihova pravilna ugradnja zahtijeva specijaliziranu tehniku. „Podloga mora biti savršeno sabijena i izravnata kako ne bi došlo do oštećenja proizvoda. Težina ploča zahtijeva upotrebu vakuum aparata za postavljanje, jer fizička snaga više nije dovoljna“, objašnjava Tonaj.

opločnici velikog formata

Kvaliteta i trajnost

Opločnici Betona Lučko izrađuju se u tri različite završne obrade – glatkoj, pranom i pjeskarenoj – što dodatno povećava njihovu estetsku vrijednost. „Naši proizvodi otporni su na led, proklizavanje i teške vremenske uvjete. Gornji sloj izrađen je tako da jamči dugotrajnost i postojanost u svim uvjetima“, dodaje Tonaj.

opločnici velikih formata

Opločnici velikog formata sve više postaju standard u uređenju vanjskih prostora

Opločnici velikog formata nisu prolazan trend, već sve više postaju standard u uređenju vanjskih prostora. Spoj estetike, otpornosti i napredne tehnologije proizvodnje čini ih jednim od ključnih elemenata suvremenog graditeljstva.

Nastavite čitati

Vrt

Jesen u vrtu: Donosimo popis zadataka koje ne smijete preskočiti

Jesenski radovi u vrtu ključni su za očuvanje zdravlja biljaka i pripremu tla za zimu

jesenski radovi u vrtu

Danas službeno započinje jesen – godišnje doba koje vrtlarima donosi i nove obveze, ali i prilike. Jesenski radovi u vrtu ključni su za očuvanje zdravlja biljaka i pripremu tla za zimu. Uz nekoliko pametnih koraka, vaš će vrt ostati uredan, plodan i spreman za nadolazeću sezonu. Donosimo pregled zadataka koje ne biste smjeli preskočiti.

Jesenski radovi u vrtu: što trebate napraviti već u rujnu?

Rujan i listopad vrijeme su obilne berbe.
Povrće poput rajčica, paprika, tikvica i graha potrebno je ubrati prije prvih mrazeva jer niske temperature mogu uništiti plodove. Isto vrijedi i za jabuke, kruške, šljive i grožđe koje su u punoj zrelosti.
Kako biste spriječili propadanje, višak plodova možete zamrznuti, osušiti ili pretvoriti u zimnicu. Džemovi, kompoti i sokovi izvrsni su načini da sačuvate ljetne okuse i u hladnijim mjesecima. Ako imate viška, podijelite ih s prijateljima ili susjedima – to je uvijek lijepa gesta, a ništa se neće baciti.

Sadnja lukovica za proljeće

Jesenski mjeseci idealni su za sadnju lukovičastih biljaka poput tulipana, narcisa, zumbula, šafrana i ukrasnog luka. Lukovice se sade od rujna do studenoga, najbolje u dobro drenirano tlo, jer im prevelika vlaga može naštetiti. Dubina sadnje najčešće je dvostruko veća od same veličine lukovice.
Za još bolji efekt, kombinirajte više sorti i boja te ih posadite u skupinama kako biste na proljeće dobili dojmljive cvjetne otoke. Ako živite u području s hladnim zimama, sloj malča dodatno će ih zaštititi.

Orezivanje i uklanjanje bolesnih dijelova biljaka

Jesen je pravo vrijeme da pregledate voćke, grmlje i trajnice. Uklonite suhe grane, oštećene izdanke i lišće koje pokazuje znakove bolesti ili napada štetnika. Time sprječavate njihovo daljnje širenje i osiguravate zdraviji rast u proljeće.
Kod ruža i hortenzija preporučuje se lagano oblikovanje krošnje, dok se drastičnije orezivanje ostavlja za proljeće. Nemojte zaboraviti i povrtnjak – uklonite sve ostatke biljaka kako ne bi postali leglo gljivica i kukaca.

Višenamjenski uređaj za razne vrtne zadatke koji će olakšati košnju i orezivanje

Priprema tla za zimu

Tlo je temelj svakog uspješnog vrta, a jesen je idealno vrijeme za njegovo obnavljanje. Nakon što uklonite ostatke ljetnih kultura, prekopajte gredice i obogatite ih organskim gnojivom, kompostom ili stajskim gnojem. To će tijekom zime postupno otpuštati hranjive tvari i pripremiti tlo za novu sezonu.
Ako imate mogućnost, posijte i tzv. zelenu gnojidbu – biljke poput djeteline, facelije ili gorušice. One štite tlo od erozije, a kada ih u proljeće prekopate, obogaćuju ga humusom.

Jesenska sadnja povrća

Osim završnih radova, jesen nudi i priliku za novu sjetvu. Povrće poput špinata, matovilca, zelene salate, endivije, raštike ili rukole izvrsno podnosi niže temperature i može se uzgajati čak i ispod niskih tunela ili u plastenicima.
Na taj način imat ćete svježe povrće i u zimskim mjesecima. Ako ste ograničeni prostorom, posadite ih u tegle ili povišene gredice na balkonu – zahtijevaju malo mjesta, a puno vraćaju.

Ove biljke sadite u rujnu i uživajte u svježim namirnicama cijelu jesen

Njega travnjaka

Travnjaku nakon vrućih ljetnih dana treba posebna pažnja. Jesen je idealno vrijeme za prozračivanje tla pomoću posebnih alata ili jednostavno vilama. Tako korijen dobiva više kisika, a trava se obnavlja.
Dosijavanjem praznih dijelova i jesenskom gnojidbom travnjak će se ojačati i spremno dočekati zimu. Poželjno je koristiti gnojiva bogata kalijem jer ona jačaju otpornost trave na hladnoću.

Malčiranje i zaštita biljaka

Biljke koje ne podnose hladnoću zahtijevaju zaštitu. Osjetljivo ukrasno bilje, mlade sadnice i grmlje zaštitite slojem malča od lišća, kore ili komposta. Tako ćete ih obraniti od smrzavanja i očuvati vlagu u tlu.
Voćke i ukrasno drveće mogu se dodatno zaštititi omatanjem debla jutovinom ili posebnim vrtnim folijama. Kod biljaka u posudama najbolje je premjestiti ih na zaštićeno mjesto – terasu, garažu ili staklenik.

Uređenje vrta i spremanje alata

Kako se sezona bliži kraju, vrt je potrebno dovesti u red. Očistite staze od lišća, oblikujte živice i pokosite travnjak posljednji put prije zime. Povrtnjak i cvjetnjake ostavite uredne kako biste spriječili razvoj bolesti.
Vrtnom alatu također treba pažnja – očistite ga, naoštrite škare i lopate te pospremite na suho mjesto. Ako crijeva za zalijevanje ostavite vani, mogla bi popucati od niskih temperatura, stoga ih ispraznite i spremite. Tako ćete osigurati dug vijek alata i olakšati si početak proljetnih radova.

Jesenski radovi u vrtu nisu samo priprema za zimu, već i ulaganje u buduću sezonu. Ako odradite sve zadatke na vrijeme, vaš će vrt ostati zdrav, uredan i zahvalan. Prvi dan jeseni idealan je trenutak da krenete – jer trud koji uložite sada, višestruko će vam se vratiti u proljeće.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice