Povežimo se

Vrt

9 ljekovitih biljaka koje biste trebali imati u svom domu, savjetuju stručnjaci

Iskoristite njihove dobrobiti!

Ako ste ljubitelj biljaka, vjerojatno znate sve o prednostima koje uživate njegujući svoju hortikulturnu obitelj. Biljke su ugodne, umirujuće i odlično društvo – zapravo, jedno istraživanje javnog zdravstva iz 2022. godine o učincima sobnih biljaka pokazalo je da su ljudi koji su provodili vrijeme oko unutarnjeg zelenila doživjeli optimalno opuštanje i kognitivnu funkciju.

Prema Lauren Haynes, stručnjakinji koja se školovala u Appalachian Center for Natural Health, “jednostavna, sigurna biljka je tako lagan način da se brinete za sebe i svoju obitelj.”

1. Aloe vera (Aloe barbadensis miller)

Mnogi ljudi poznaju aloe veru kao gel koji se nanosi na opečenu kožu od sunca. Iako ovaj sukulent uspijeva u toplim i vrućim klimama i treba puno sunčeve svjetlosti, aloe vera se može uzgajati u zatvorenom prostoru ako imate mjesto s prozorom na suncu.

Aloe vera – ukrasna i ljekovita biljka koju možete uzgojiti i sami

Još jedna upotreba aloe koju možda niste znali? Također se može “uzimati interno za pomoć pri probavi i poticanje zdravog rada crijeva,” objašnjava Jessica Baker, licencirana akupunkturistica i vlasnica Baker Botanica.

“Aloe gel je koristan za zacjeljivanje rana bilo koje vrste,” dodaje Haynes. “To je djelomično zahvaljujući djelovanju aloe na formiranje kolagena, koji je osnovni protein mnogih različitih tkiva.”

2. Jiaogulan (Gynostemma pentaphyllum)

Jiaogulan, također poznat kao “slatki čajni bršljan,” je biljka penjačica koja može rasti u zatvorenom prostoru ako dobiva dovoljno sunčeve svjetlosti.

Listovi se obično koriste za pripremu čaja. “Možete odrezati svježe listove i napraviti svakodnevni čaj, što će samo potaknuti rast vaše sobne biljke,” kaže Haynes.

Jiaogulan ima slična svojstva kao ginseng za funkciju mozga, ali ovu je biljku mnogo lakše uzgajati. “Jiaogulan sadrži mnoge korisne spojeve, od kojih su najpoznatiji ginsenozidi … [koji] podržavaju sve, od mentalne jasnoće do dugovječnosti,” objašnjava Haynes.

3. Lavanda (Lavandula)

Većina ljudi prepoznaje lavandu po njenom mirisu i ljubičastim cvjetovima, jer se često koristi kao ukras, kao i u aromaterapiji. “Lavanda je ljekovita biljka koju bi svi trebali imati,” kaže Baker, “zbog svojih opuštajućih i svojstava za smanjenje stresa.”

Evo kako uspješno uzgojiti mirisnu lavandu u vrtu ili tegli

Možete napraviti infuziju s lavandom, kao i dodati je u pečene proizvode. Baker preporučuje da ovu biljku koristite štedljivo u receptima, jer “okus može biti sapunast ako koristite previše u kuhanju ili čaju.”

4. Metvica (Mentha piperita)

Metvica je jednostavna biljka za uzgoj. Metvica dolazi u raznim varijantama. “Moje omiljene metvice su yerba buena i čokoladna metvica,” kaže Baker. “Odaberite svoju omiljenu metvicu (ili dvije) i posadite je u veliki lonac.”

Čaj od metvice je umirujući i može pomoći kod probave i drugih tegoba. “Metvice su izvrsne za smanjenje podrigivanja i nadutosti,” kaže Baker. “Također mogu ublažiti osipe, smanjiti upale grla i groznicu.“

Green fresh mint on the wooden table, selective focus

5. Matičnjak (Melissa officinalis)

Član obitelji metvica, matičnjak ima mirisnu limunsku aromu. Ova biljka može rasti unutra, po mogućnosti blizu sunčanog prozora. Samo je svakako posadite odvojeno od drugih biljaka i u vlastiti lonac, jer će se, poput metvice, matičnjak širiti i zauzeti prostor.

Poznata kao umirujuća biljka, matičnjak može podržati opuštanje, poboljšati san i ublažiti manje probavne tegobe. Njeni listovi mogu se posipati po jelima ili koristiti za pripremu biljne infuzije.

6. Moringa (Moringa oleifera)

Moringa postaje sve popularnija u odjelima za zdravlje zbog svojih antioksidativnih svojstava, minerala, vitamina i raznih potencijalnih prednosti. “Stabla moringe čine stvarno prekrasne sobne biljke,” kaže Haynes. “Idealno je da ih započnete uzgajati vani i pružite im puno svjetla i topline da se ukorijene, a zatim ih možete premjestiti na sunčani prozor okrenut prema jugu tijekom zime.”

7. Origano (Origanum vulgare)

Origano često povezujemo s posipanjem po pizzi, sendviču ili tjesteninama s umakom od rajčice. Ali osim te začinjene arome, dobivate dodatne pogodnosti. Origano je karminativna biljka, pa je dobar za podršku probavi.

Origano je jednostavno uzgajati u posudi – samo se pobrinite da ova ljekovita biljka dobije dovoljno sunca. Otrgnite listove kada ste spremni koristiti ih u jelu.

Ovo je najbolje začinsko bilje za uzgoj u domu

8. Ružmarin (Rosmarinus officinalis)

Ružmarin je otporna mediteranska grmolika biljka koja voli puno sunca i toplih temperatura. “Ružmarin je također omiljena ljekovita biljka za uzgoj u zatvorenom prostoru,” kaže Baker. Ružmarin ima svojstva koja mogu olakšati nadutost i plinove.

Iako se najčešće koriste dugi, uski, zeleni listovi nalik na bor, možete jesti i cvjetove ružmarina.

Bosiljak, kadulja, ružmarin… Evo kako jednostavno sušiti začinsko bilje

9. Timijan (Thymus vulgaris)

Timijan je još jedna otporna kulinarska biljka koja istovremeno služi i kao ljekovita biljka. Listovi timijana mogu se koristiti za pripremu umirujućeg čaja ili posipati po raznim jelima, juhama ili salatama.

“Timijan se već tisućama godina smatra ljekovitim zbog svojih svojstava olakšavanja prehlade i probave,” kaže Baker. Timijan voli puno sunca, stoga ga stavite na mjesto gdje će primati direktnu sunčevu svjetlost. “Timijan je izuzetno jednostavan za uzgoj ako imate prozor koji dobiva nekoliko sati sunca dnevno,” kaže Baker, dodajući da postoji mnogo sorti među kojima možete birati, od limunskog timijana do puzećeg ružičastog timijana.

Balkoni i terase

Balkon, lođa ili francuski balkon: Što dobivate svakim rješenjem?

Evo što svako rješenje znači za svakodnevicu i kako ga prepoznati u oglasu

Pročelje stambene zgrade s balkonima i lođama

Na tlocrtu sva tri izgledaju kao „nešto ispred prozora”, a u oglasima se često zovu istim imenom.

Razlika je ipak velika.

Balkon, lođa i francuski balkon razlikuju se po tome gdje se nalaze u odnosu na pročelje zgrade i može li se na njima boraviti. Bilo da birate balkon ili lođu, ili ste naletjeli na francuski balkon, korisno je znati što zapravo dobivate prije nego što zamislite jutarnju kavu na zraku.

Čišćenje oluka i balkonskih odvoda – evo što provjeriti prije jesenskih kiša

Četiri pitanja koja razdvajaju tri rješenja

Najlakše ih je razlikovati ako za svako postavite ista četiri pitanja. Izlazi li iz gabarita zgrade, odnosno strši li izvan ravnine pročelja? Može li se na njega izaći? Štite li ga strop i bočni zidovi? I što se na njemu zapravo može raditi?

Propisi to razlikuju vrlo jasno. Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada definira da je „balkon vanjski prostor zgrade koji je istaknut izvan ravnine pročelja zgrade“, a da je „lođa vanjski prostor zgrade koji je otvoren jednom stranom“. Francuski balkon u toj podjeli nema svoje mjesto, i to puno govori o njemu.

Balkon: iskorak izvan pročelja

Hrvatska enciklopedija balkon opisuje kao izbočeni, nepokriveni dio zgrade na višim katovima, povezan vratima s unutrašnjim prostorijama i obično ograđen. Danas je to najčešće armiranobetonska ploča koja strši iz zgrade, kao konzola.

Izlazi li iz gabarita? Da, to mu je glavno obilježje. Može li se izaći? Da, kroz balkonska vrata. Štiti li ga strop ili zidovi? Uglavnom ne. Otvoren je s tri strane, a nad glavom ima nebo ili, u zgradi, balkon susjeda s kata iznad. Što se na njemu može? Ovisno o dubini, sve od tegli i stalka za rublje do stolića za dvoje.

U svakodnevici to znači najviše sunca i najljepši pogled, ali i najviše vjetra, kiše i pogleda sa strane. Uski balkon dubok metar lijepo izgleda na fotografiji, ali stolica i stol na njemu teško stanu jedno uz drugo. Ako vas zanima kako ga iskoristiti, pogledajte naše ideje za uređenje mini balkona.

Lođa: vanjski prostor uvučen u zgradu

Enciklopedija lođu opisuje kao prostoriju otvorenu s jedne strane. U stambenim zgradama to je vanjski prostor uvučen u tijelo zgrade, iza ravnine pročelja.

Izlazi li iz gabarita? Ne, nalazi se unutar njega. Može li se izaći? Da, kao i na balkon. Štiti li ga strop ili zidovi? Da. Lođa ima strop i bočne zidove, a otvorena je samo prema van. Što se na njemu može? Uglavnom isto što i na balkonu, ali s više zaštite.

Ta zaštita mijenja način korištenja. Na lođi se može sjediti i za kiše, vjetar manje smeta, a sezona boravka vani je dulja. Stol, stolice i biljke manje stradavaju. Cijena je u svjetlu: lođa zasjenjuje prostoriju iza sebe, pa soba ili dnevni boravak uz nju obično dobivaju manje izravnog sunca. Kad ljudi biraju balkon ili lođu, to je najčešće pitanje: više sunca i pogleda ili više zaštite i privatnosti. Ako razmišljate o ostakljenju lođe, unaprijed se raspitajte što je dopušteno, jer se time mijenja pročelje zgrade.

Francuski balkon: ograda, a ne prostor

Francuski balkon je ograda postavljena ispred prozora ili vrata koja sežu do poda. Iza nje nema podne površine na koju biste mogli stati. Proizvođači ograda ga zbog toga ponekad zovu i „lažnim balkonom“, jer, kako navodi jedan od njih, „praktički nema balkonsku površinu“.

Izlazi li iz gabarita? Ne, ili tek koliko je debela ograda. Može li se izaći? Ne. Ograda je tu upravo zato da se ne bi moglo ispasti. Štiti li ga strop ili zidovi? Nema što štititi, jer nema prostora. Što se na njemu može? Širom otvoriti krila i pustiti u sobu svjetlo i zrak, uz osjećaj otvorenosti kakav daje balkon.

Ključna razlika u odnosu na pravi balkon je u ogradi. Kod balkona ona okružuje površinu po kojoj hodate. Kod francuskog balkona ograda stoji neposredno ispred otvora i služi samo kao zaštita da se vrata ili prozor do poda mogu sigurno otvoriti. Prostorija tako dobiva više svjetla i zraka, ali stolicu ispred ne možete staviti.

Kako čitati tlocrt i oglas za stan

Na tlocrtu najprije pronađite liniju pročelja, odnosno debeli vanjski zid. Ako vanjski prostor strši izvan te linije, riječ je o balkonu. Ako je uvučen i s obje strane ga zatvaraju zidovi, to je lođa. Ako ispred prozora ili vrata vidite samo tanku crtu ograde, bez upisane površine u kvadratnim metrima, najvjerojatnije je riječ o francuskom balkonu.

Nazivu u oglasu nemojte vjerovati na riječ. „Balkon“ je često zapravo lođa, a ponekad i francuski balkon. Balkon ili lođa u oglasu znače izlaz van samo ako je uz njih navedena površina. Pitajte može li se izaći, koliko je prostor dubok i je li natkriven. Najbolje je zatražiti tlocrt s kotama i fotografiju iz stana prema van.

Provjerite i kako je obračunata kvadratura. Spomenuti pravilnik za projekte zgrada balkon računa s koeficijentom 0,25, a lođu s 0,75. To znači da balkon od četiri kvadrata u obračunskoj površini vrijedi jedan kvadrat, a lođa iste veličine tri. Oglasi ne moraju koristiti isti način obračuna, zato pitajte koliko iznosi unutarnja površina stana, a koliko vanjski prostori. Francuski balkon kvadraturu ne povećava, jer površine nema. Više savjeta o tome što provjeriti prije najma potražite u tekstu Tražite stan za studij? 10 stvari koje morate provjeriti.

Na kraju, ni jedno rješenje nije bolje samo po sebi. Balkon donosi sunce i pogled, lođa zaštitu i dulju sezonu, a francuski balkon svjetlo u sobi kojoj bi inače nedostajalo. Važno je znati koje od toga zaista dobivate, i hoće li se u njega stati vaš stol ili tek otvoreno krilo prozora. Ako već imate vanjski prostor i želite ga bolje iskoristiti, pogledajte i naše savjete za uređenje terase ili balkona za druženja.

Nastavite čitati

Bilje

Kako njegovati krizanteme da dulje cvjetaju? Tri stvari na koje treba paziti

Donosimo što provjeriti pri kupnji i što s biljkom nakon cvatnje

krizanteme na prodaju

Krizantema je najzastupljenija biljka u ovo doba godine. Dolazi iz istočne Kine, a osobito je popularna i u Japanu, gdje su joj posvetili Festival sreće na kojem slave ovo prekrasno cvijeće. U našim krajevima i susjednim zemljama krizantema je najčešće cvijet kojim ukrašavamo grobna mjesta na blagdan Svih Svetih.

Dolazi u različitim varijetetima vrlo zanimljivih cvjetova, različitih boja i oblika. Iako su krizanteme poznate po tome da su otporne na sušu i bolesti, bez odgovarajuće njege cvjetovi mogu brzo oslabiti i uvenuti.

Tjedan prije Svih svetih krizanteme su posvuda: na tržnicama, ispred cvjećarnica i na policama trgovina, u teglama svih boja i veličina. Većina ih završi na groblju ili na ulaznim stubama, a nakon nekoliko tjedana u kontejneru za biootpad.

Tako ne mora biti. Dobro odabrana i pravilno smještena krizantema može cvjetati do prvih mrazova, a neke se sorte mogu sačuvati i za iduću godinu. Sve počinje već na štandu.

Što provjeriti pri kupnji krizantema?

Pupovi. Birajte biljku na kojoj je više pupova nego otvorenih cvjetova. Takva će cvjetati dulje, jer se cvjetovi otvaraju postupno. Najbolji su pupovi koji već pokazuju boju. Potpuno zeleni i tvrdi pupovi mogu se u hladnijem razdoblju otvarati sporo ili se uopće ne otvoriti.

Listovi. Trebaju biti zeleni i čvrsti, bez smeđih ili bijelih mrlja, koje mogu upućivati na bolest. Okrenite nekoliko listova i pogledajte im naličje, gdje se najčešće skrivaju štetnici.

Zemlja u tegli. Gurnite prst u supstrat. Ne smije biti potpuno suh i odvojen od rubova tegle, ali ni natopljen i kiselkastog mirisa. Plijesan na površini loš je znak.

Korijen. Ako kroz rupe na dnu tegle izlazi gusta mreža korijena, biljka je dugo stajala u premaloj posudi. Takva se brže suši i traži češće zalijevanje.

Stabilnost. Lagano protresite biljku. Ako se klima u tegli ili ima polomljene stabljike, potražite drugu.

Lončana ili vrtna: zašto je to važno?

Ovo je pitanje koje vrijedi postaviti prodavaču, jer o odgovoru ovisi što možete očekivati od biljke.

Velik dio krizantema koje se prodaju u jesen su lončane krizanteme, kompaktne biljke uzgojene da u punom cvatu ukrase grob, prozor ili ulaz. Uglavnom nisu otporne na hladnoću i obično se tretiraju kao sezonske biljke.

Vrtne krizanteme su višegodišnje trajnice, koje se u nas zovu i zimske astre. Uz dobar položaj mogu se vraćati godinama. Prema Britanskom kraljevskom hortikulturnom društvu (RHS), otporne vrtne krizanteme u pravilu podnose temperature do najmanje minus pet stupnjeva, ali ih je ipak bolje zaštititi od mraza.

Na deklaraciji ili etiketi potražite naziv sorte i oznaku je li biljka namijenjena vrtu. Ako je nema, pitajte.

Gdje je držati da dulje cvate?

Krizanteme vole svjetlo i hladnoću. Najdulje će cvjetati na svijetlom mjestu vani ili na hladnijem prostoru poput ulaza, stubišta ili balkona, uz najmanje šest sati sunca dnevno.

U toploj sobi cvjetovi brzo ocvatu. Ako krizantemu želite unutra, stavite je u najhladniju svijetlu prostoriju i dalje od radijatora.

Na groblju je izložena vjetru i suncu, a mala tegla brzo se isuši. Prije nošenja dobro je zalijte, a ako je stavljate u ukrasnu posudu, pazite da se u njoj ne skuplja voda.

Zalijevanje i njega dok cvate

Zemlju održavajte vlažnom, ali ne natopljenom. Kod lončanih biljaka to obično znači provjeru svakih nekoliko dana, a češće za sunčanih i vjetrovitih dana. Natopljena zemlja uzrokuje truljenje korijena, a potpuno isušena brzo ruši cvjetove.

Ocvale cvjetove redovito uklanjajte. Biljka će izgledati urednije, a snagu će usmjeriti u pupove koji se još otvaraju. Krizanteme kupljene u cvatu ne treba prihranjivati.

Što s krizantemom nakon cvatnje?

Ako je lončana, najjednostavnije je nakon cvatnje kompostirati je. Ako je želite pokušati sačuvati, prenesite je prije mraza u hladan prostor bez smrzavanja, primjerice u konobu, podrum ili garažu, gdje temperatura ne pada ispod nule. Stabljike skratite, a zemlju povremeno zalijte, tek toliko da se ne isuši. Rezultat nije zajamčen, ali u blagim zimama pokušaj često uspije.

Ako je vrtna, sačuvati je ima više smisla. RHS savjetuje da se nakon cvatnje cijela biljka skrati na oko 20 centimetara. U tegli je preko zime držite u hladnom prostoru bez mraza, a u vrt je presadite u proljeće, nakon posljednjeg mraza.

Krizantemu kupljenu u punom cvatu nemojte saditi u vrt sada, u kasnu jesen. Biljka sve snage troši na cvjetove, a ne na korijen, pa slabo ukorijenjena teže preživi zimu. Ako je vrtna krizantema već od prije u gredici, ostavite je preko zime neorezanu, s malčem oko korijena, a orežite je tek krajem zime.

Kupljena za jedan dan, ali ne mora trajati samo toliko

Krizantema je uz Sve svete gotovo obavezna, pa je lako zaboraviti da je riječ o živoj biljci, a ne o ukrasu s rokom trajanja. Malo pažnje na štandu i pravo mjesto kod kuće dovoljni su da cvjeta tjednima. A ako ste odabrali vrtnu sortu, ova jesen može biti tek prva u kojoj će vam cvjetati.


Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama