Za lijepih sunčanih dana mnogi vole uživati u svojim vrtovima. Međutim iza lijepog vrta stoji predani trud i rad. Sada je vrijeme za zimsku rezidbu, a pravi se majstori za radove u vrtu najprije opreme adekvatnim alatom. Što je sve potrebno za ovaj posao, rekao nam je Joža Frljužec iz AL-KO-a.

“Za proljetno čišćenje zelenog raslinja, odnosno za rezidbu suhih grana potrebna je jedna lančana pila, za orezivanje i oblikovanje zelenog raslinja škare za živicu, trimer za čišćenje rubova te puhač – usisivač lišća za uklanjanje starog lišće. “

Princip rada je odozgo prema dolje. Da biste dosegli suhe grane na drveću trebat ćete pomoć, pa umjesto penjanja, neka alat bude vaša produžena ruka. Teleskopska lančana pila logičan je izbor za ovakve radove.

Odrezane suhe grane moguće je dalje koristiti za podgrijavanje ili kao kompost, stoga ih je potrebno skratiti, a najjednostavnije ćete to učiniti profesionalnom pilom koja reže do 22 metra u sekundi.

Živa ograda, odnosno živica isto tako svake godine treba orezivanje. Zimska je rezidba najvažnija jer njome diktirate dinamiku rasta živice. Kako bi vam taj posao bio što lakši i kako vas ne bi zaboljela ruka, postoje škare za živicu na koje se može podesiti ručka. Da bi orezivanje bilo još praktičnije, možete se naoružati pojasom za baterije. A za sam vrh živice trebat ćete teleskopske škare.

A sve ono što ste odrezali, treba i počistiti. Za to služi puhač usisivač lišća. Sve što taj stroj usiše i podrobi može se koristiti kao kompost ili staviti u biootpad.

Jer i kod orezivanja biljaka treba misliti na održivost. Zato iskoristite ponovno sve što se da iskoristiti.

Sobne biljke, bilo da su to biljke koje su u zatvorenom prostoru cijele godine, ili pak biljke koje ste unijeli unutra kako bi preživjele zimu, suočavaju se s nekoliko izazova. Temperature koje se mijenjaju od toplih dnevnih do hladnijih večernjih, suh zraka, kratki dani i ograničena svjetlost nisu idealni uvjeti za uzgoj.

Foto: DOMnaKVADRAT

Prilagodite rutinu zalijevanja

Može zvučati nelogično, ali sobnim biljkama tijekom zime je  potrebno manje vode. Iako je zimski zrak suh, biljke doživljavaju sporiji rast tijekom hladnog vremena. Neke od njih čak utonu u zimski san. Manje je vode potrebno da bi ih se hidratiziralo i pretjerivanje može dovesti do truleži korijena. Tlo na površini brzo će se osušiti, ali to nije dobar pokazatelj da biljka treba vodu. Gurnite prst u tlo i provjerite je li suh centimetar ispod površine. Ako je, vrijeme je zalijevanje. Pokušajte koristiti vodu koja je otprilike iste temperature kao zrak, kako biste izbjegli šokiranje korijena biljke. Kaktusi otporni na sušu i drugi sukulenti možda uopće ne trebaju zalijevanje.

Povećajte vlažnost zraka

Niska vlažnost zraka vjerojatno je najveća prepreka koju biljke trebaju savladati zimi. Razina vlage u grijanim prostorima može pasti na 10-20% zimi, a biljke preferiraju razinu koja je blizu 50%. Ako imate ovlaživač zraka, pomaknite biljke na mjesto gdje će uživati ​​u njegovim prednostima. Ako nemate ovlaživač zraka, trebat ćete podići razinu vlažnosti na drugi način.

Grupirajte biljke, odnosto stavite ih sve na jedno mjesto. Biljke prirodno oslobađaju vodu kroz svoje lišće pa vlagu na taj način mogu dobro iskorstiti. Još jedan stari trik je stavljanja biljaka na ili blizu pladnja s vodom. Samo ne dopustite da biljke plivaju u vodi!

Obratite pozornost na temperaturu

Većini biljaka odgovaraju dnevne temperature između 18 i 23 stupnja, i noćne temperature iznad 10 stupnjeva. Da biste osigurali takve uvjete za vaše biljke, držite ih podalje i od izvora hladnoće i od izvora topline (kao što su radijatori, peći, kamini). Promjene temperature mogu biti jednako štetne kao i dugotrajna vrućina ili hladnoća.

Slijedite sunce

Ne samo da zimi ima manje sunčeve svjetlosti, ona dolazi i pod nižim kutem. Možda ćete morati premjestiti svoje kućne biljke na svjetlije mjesto. Dobro mjesto bilo bi južno ili zapadno okrenut prozor koji ostaje sunčan cijeli dan. Rotirajte posude kada ih zalijete tako da sve strane biljke dobiju malo sunca i da biljke rastu ravnomjerno, umjesto da se rastežu kako bi došle do svjetlosti.

Stavite biljke na dijetu!

Budući da vaše biljke zimi jedva rastu, ne trebaju dodatno gnojivo. Hranjenje u zimskim danima samo će poremetiti njihov prirodni ciklus, pa se suzdržite do ranog proljeća. Kada počnu znakovi novog rasta, nastavite gnojidbu.

Izvor: The Spruce

Mnogi će upravo orhideju nazvati kraljicom cvijeća. A sukladno tituli, ta prekrasna biljka ponekad traži kraljevski tretman. Dok traje njezina cvatnja, uživamo u prekrasnim cvjetovima i ne brinemo previše, no što učiniti kad cvjetova više nema…

„Ako su na vašoj orhideji otpali listovi, ona više neće cvasti jer listovi su joj potrebni za fotosintezu. Skroz osušenim granama isto nema spasa, a neke se orhideje mogu spasiti tako da odrežete suhi dio“, objašnjava nam mag.ing. agronomije Sandra Bedran.

Osim čišćenja od suhih grana, o orhideji treba redovno brinuti. Najvažnija stvar za nju je pozicija na kojoj se nalazi. Treba dosta svjetlosti, ali ne direktno. Preporučuje se zalijevanje jednom tjedno, ovisno o prostoriji u kojoj se nalazi i suhoći zraka.

Orhideju je najbolje zalijevati tako da je potopite u vodi. Nakon sat vremena, potpuno je osušite i vratite na njeno mjesto.

„Prihrana je uvijek dobrodošla, ako je već supstrat isušen, nema više hranjiva, uvijek možete prihraniti biljku“, savjetuje agronomkinja.

Listovi su ti na kojima ćete vidjeti smeta li nešto orhideji. Ako je bolesna, oni će otpasti. Zalijevate li previše svoju cvjetnu mezimicu, listovi će požutjeti, istruliti i otpasti. Od premalo zalijevanja se osušiti i otpasti. Nakon cvatnje, mnogima se dogodi da orhideji rastu novi listovi.

Sandra Bedran kaže da je za svaku biljku dobro da ima više listova, automatski može više provoditi fotosintezu i više hranjiva sakupljati u sebi: „Moguće je, osim ovih postojećih grana, da iz listova izbiju još neke grane. Fascinantno je kod orhideja da vam na njima izraste još jedna orhideja“, kaže Bedran.

Ako vam se to dogodi, pustite ih da rastu. Orhideje su epifiti, one u prirodi rastu na drveću, bez ikakvog supstrata, i zato im je prirodnije da rastu na nečemu, nego da rastu u teglici.