Vrt
10 sobnih biljaka koje će vaš dom ispuniti predivnim mirisima
Ispunite svoj dom umirujućim mirisima prirode
Za mnoge vrtlare sezonski mirisi mirisnog vanjskog cvijeća dovoljan su razlog da ulože trud u sadnju i održavanje vrta. Uz cvjetnice s ovog popisa, možete se okružiti prirodnim cvjetnim aromama – čak i u zatvorenom prostoru
Jessica Mercer iz Plant Addicts-a i Justin Hancock, hortikulturist iz Costa Farms-a, podijelili su svoje omiljene biljke koje su prikladne za unutarnje prostore i koje lijepo mirišu, od jasmina i gardenije do naranče i eukaliptusa – uz savjete o tome kako svaka biljka može uspijevati u vašem domu.
1. Voštani cvijet (Hoya)
Hoye dolaze u raznim bojama – bijeloj, ružičastoj, ljubičastoj i drugima – te s različitim oblicima listova. “Većina vrsta ili sorti proizvodi grozdove voštanih cvjetova u obliku zvijezde, koji mogu mirisati na čokoladu, citrus ili vaniliju!” kaže Hancock. “Može cvjetati povremeno tijekom cijele godine ako dobiva dovoljno svjetla.”
2. Anđeoska truba
Ovo južnoameričko drvo, Brugmansia x candida, dobilo je svoje uobičajeno ime po jako mirisnim cvjetovima u obliku trube, kaže Mercer. “Cvjetovi su najmirisniji u večernjim satima i mirišu slatko, s notama mošusa, limuna i jasmina,” dodaje. “Najbolje će rasti i cvjetati ako se tijekom ljeta drži vani.”
Kada vanjske temperature padnu ispod 15 °C, Mercer preporučuje unos biljke unutra. “Možete ju pustiti da miruje zimi i spremiti je u hladan, suh prostor ili je održavati kao sobnu biljku na toplom, sunčanom prozoru,” savjetuje ona.
3. Kalamondin ili Sobna naranča
Iako ovo drvo neće donijeti plodove osim ako ga ručno ne oprašite, i dalje možete uživati u njegovom citrusnom mirisu. “Kalamondin proizvodi sitne bijele cvjetove u obliku zvijezde, sa slatkim mirisom narančinog cvijeta,” kaže Mercer. “Smjestite ga na najsunčanije mjesto koje možete pronaći, a ljeti ga stavite vani za dodatnu dozu UV svjetla.”
3. Gardenija
Ikoničan miris cvjetova gardenije inspirirao je bezbrojne parfeme i mirise za dom. “Gardenije su poznate po tome da zahtijevaju mnogo pažnje, kako u zatvorenom, tako i na otvorenom,” kaže Mercer. “Njihova potreba za visokom vlagom i toplim temperaturama daje im reputaciju ‘dive’, ali raskošni cvjetovi vrijede tog truda.”
4. Begonije
“Većina begonija nije poznata po svom mirisu, ali postoje neke sorte koje imaju lagan, slatkast miris,” kaže Mercer. Čajna ruža je odličan primjer. “Begonija čajne ruže ima obilne svijetloružičaste cvjetove tijekom cijele godine,” dodaje. “Begonije vole visoku vlagu i najbolje cvjetaju pri razini vlage od oko 50 posto.”
5. Lovor
Ako više volite aromatičan miris od slatkog, odlučite se za zimzeleni lovor. “Lovor (Laurus nobilis) ima mirisno lišće koje miriše na balzam, bilje i citruse, posebno kada se trlja ili zgnječi”, kaže Mercer.
6. Pasiflora
Većina vrsta pasiflore nema aromu, kaže Hancock, ali sorta Vanilla Cream je iznimka. Bijeli cvjetovi koji mirišu na med cvjetaju tijekom cijele godine.
“Ostaje manja od mnogih drugih uobičajenih pasiflora, pa je lakše uživati unutra budući da ne morate obaviti tonu rezidbe da biste je držali pod kontrolom”, kaže Hancock. “Cvjetovi se otvaraju ujutro i često zatvaraju između ručka i podneva, pa ako ga uzgajate, svakako ga držite na mjestu gdje ćete moći uživati u mirisu.”
7. Arapski jasmin
Iako se obično uzgaja kao biljka na otvorenom, Hancock je vidio kako arapski jasmin uspješno cvjeta dok prezimljava u sunčanom uredu.
“Navika je malo nezgodna – nije baš vinova loza, ali je previše vitak da bi bio dobro odgojen grm, osim ako ga ne orezujete”, kaže on. “[Ali] cvjetovi su prekrasni: pupoljci poput bisera graciozno se otvaraju u čiste bijele cvjetove koji imaju slatki miris jasmina. (Ovo je jasmin koji se koristi za dodavanje mirisa zelenom čaju.) Postoje varijante s jednim i dva cvata na raspolaganju; prema mom osobnom iskustvu, tipovi s jednim cvjetanjem obično daju više cvjetova od dvostrukih.”
8. Pelargonije
Pelargonije dolaze u više od desetak sorti; tri Hancockova omiljena izbora su Atomic Snowflake, Chocolate Mint i Orange Fizz.
“Veliki, listovi [Atomic Snowflake] su mekani i prošarani s nepravilnim kremasto-bijelim rubovima. Kada se protrljaju, listovi imaju citrusni miris s cvjetnim tonovima“, kaže Hancock. “Čokoladna metvica još je jedan favorit—ima velike, nejasne listove s ljubičastom mrljom u sredini i miris mente s čokoladnim prizvucima. Orange Fizz, kao što mu ime govori, miriše poput boce narančine sode.”
9. Madagaskarski jasmin
“Lijepa cvjetajuća loza s čisto bijelim, voštanim cvjetovima u obliku zvijezde i debelim kožastim lišćem, zabavno ju je omotati oko stupa ili rešetke”, kaže Hancock. “Ako ima dovoljno svjetla, izbacuje grozdove tih mirisnih cvjetova – koji imaju umjereno jak cvjetni miris – od proljeća do jeseni.”
10. Eukaliptus
Zemljani miris eukaliptusa prirodna je nadopuna cvjetnijim mirisima ostalih cvjetova na ovom popisu. “Eukaliptus je zabavan jer pruža cjelogodišnji miris iz lišća”, kaže Hancock. “To je također arhitektonska biljka, sa svojim uspravnim rastom i srebrno-plavim zaobljenim listovima. Ako imate dovoljno svjetla – i strpljenja – možete je uzgojiti u obliku stabla.”
Vrt
Zašto kupovati rajčice kada ih možete uzgojiti sami? Evo kako do bogatog uroda
Od pripreme visokih gredica i pravilne sadnje do zalijevanja, prihrane i prirodne zaštite – Plantella savjetnica Milica Sekulić otkriva kako do zdravih biljaka i bogatog uroda rajčica
Kupovne rajčice često izgledaju savršeno, ali rijetko imaju okus kakav pamtimo iz domaćih vrtova. Upravo zato sve više ljudi odlučuje se na vlastiti uzgoj – jer zašto kupovati rajčice kada ih možete uzgojiti sami, ubrati ih svježe i znati točno što jedete?
Ako ste prošle godine napravili visoke gredice i pritom poštovali plodored, sada je idealno vrijeme za novu sezonu sadnje. Nakon kultura koje su prethodno rasle u gredicama, ove godine na red dolazi jedna od najpopularnijih, ali i najzahtjevnijih vrtnih kultura – rajčica.
Iako mnogi misle da je uzgoj rajčice kompliciran, uz dobru pripremu tla, pravilnu sadnju i redovitu njegu moguće je ostvariti bogat i kvalitetan urod.
Kako vrsta tla utječe na rast biljaka: Sve što trebate znati prije sadnje
Kako pravilno pripremiti zemlju, kada prihraniti biljke i što učiniti da rajčice ostanu zdrave tijekom cijele sezone, savjetuje Plantella stručnjakinja Milica Sekulić.
Dobra zemlja pola je uspjeha
Prije nego krenete sa sadnjom rajčice, važno je pripremiti gredicu i osigurati biljkama kvalitetnu podlogu za rast.
Kod visokih gredica posebno je važno obnoviti zemlju nakon svake sezone i dodati hranjive sastojke koji će pomoći razvoju biljke.
“Bio Plantella zemlja za rajčice i plodovito povrće odlikuje se drugačijim sastavom. Sadrži bijeli i crni treset, perlit i hranjiva za početak rasta. Osim toga sadrži i glinu koja zadržava vlagu, što omogućava manje zalijevanja i bolji razvoj korijena”, objašnjava Milica Sekulić.
Kvalitetan supstrat posebno je važan kod visokih gredica jer biljke ovise o hranjivim tvarima koje im sami osiguravate.
Rajčicu sadite dublje nego što mislite
Jedna od najčešćih pogrešaka kod početnika je preplitka sadnja.
Rajčica se sadi dublje kako bi razvila snažniji korijenov sustav. Dio stabljike koji se nalazi ispod zemlje s vremenom razvija dodatno korijenje, što biljku čini otpornijom na sušu i visoke temperature tijekom ljeta.
Važno je ostaviti i dovoljno razmaka između biljaka kako bi zrak mogao cirkulirati i smanjio rizik od razvoja bolesti.
Bez prihrane nema ozbiljnog uroda
Nakon sadnje rajčice trebaju dodatnu prehranu kako bi razvile snažne stabljike i kvalitetne plodove.
“Kada posadimo rajčice u dovoljno duboke jame, dodajemo organsko gnojivo u površinski sloj zemlje. Važno je da ne bude preblizu stabljici, nego udaljeno pet do šest centimetara od biljke”, savjetuje Sekulić.
Za prihranu se koristi Bio Plantella Nutrivit za rajčice koje sadrži optimalan omjer kalija važnog za razvoj čvrstih i ukusnijih plodova.
Više vode ne znači i bolje rajčice
Kod uzgoja rajčice mnogi griješe upravo sa zalijevanjem. Rajčice ne vole svakodnevno natapanje tla.
Prekomjerno zalijevanje može povećati rizik od bolesti, pucanja plodova i slabijeg razvoja korijena.
Umjerena vlaga daje puno bolje rezultate, a tijekom razdoblja povećane vlage biljci može pomoći Bio Plantella Vital koji jača otpornost biljaka.
Rajčice vole dobro društvo
Osim što se rajčica i bosiljak odlično slažu na tanjuru, dobro funkcioniraju i u vrtu. Bosiljak se često sadi uz rajčice jer može pomoći u odbijanju određenih štetnika, a mnogi vrtlari vjeruju i da pozitivno utječe na aromu plodova.
Uz rajčice se često sade i kadifice koje pomažu očuvanju tla te neven koji svojim mirisom odbija dio neželjenih nametnika. Riječ je o jednostavnom principu sadnje biljaka koje se međusobno podržavaju i stvaraju prirodniju ravnotežu u vrtu.
Osim što su korisne, ove biljke unose dodatnu boju u visoke gredice pa povrtnjak može izgledati jednako lijepo koliko je i funkcionalan.
Zaštita tijekom cijele sezone
Kako bi biljke ostale zdrave tijekom cijelog ljeta, važno je redovito pratiti pojavu štetnika.
Ljepljive ploče mogu pomoći u ranom otkrivanju moljaca, a pravovremena reakcija često sprječava veće probleme kasnije u sezoni.
Za dodatnu prihranu tijekom razvoja plodova preporučuje se i Bio Plantella Kalcij koji pomaže razvoju čvrstih plodova i smanjuje mogućnost truleži.
Trud koji se na kraju stvarno isplati
Uz pravilnu pripremu tla, redovitu njegu i malo pažnje, uzgoj rajčice može biti iznimno zahvalan.
10 čestih pogrešaka pri uzgoju rajčice – evo kako ih izbjeći
Na kraju se sav trud vraća kroz pune košare domaćih rajčica – zrelih, mirisnih i punih okusa kakav je teško pronaći na policama trgovina.
Vrt
Svake godine sadite isto povrće na isto mjesto? Evo zašto je to velika greška
Donosimo jednostavan vodič kako funkcionira plodored u vrtu i zašto je posebno važan u visokim gredicama
Posadili ste rajčice, paprike ili salatu i prve godine imali odličan urod, a već sljedeće sezone biljke su bile slabije, češće obolijevale i davale manje plodova? Vrlo je moguće da problem nije bio u sadnicama, zalijevanju ili gnojivu, nego u tome što ste preskočili jednu od najvažnijih vrtnih navika — plodored.
Iako mnogima zvuči kao komplicirana vrtlarska strategija, plodored je zapravo vrlo jednostavan princip koji dugoročno čuva zdravlje tla i osigurava bolji urod.
Plodored znači da iz godine u godinu ne sadite istu vrstu povrća na isto mjesto. Razlog je jednostavan. Različite biljke troše različite hranjive tvari iz tla, a neke su podložne istim bolestima i štetnicima.
Primjerice, ako ste ove godine na jednoj gredici uzgajali rajčice, sljedeće godine na tom istom mjestu nije dobra ideja ponovno saditi rajčice, ali ni paprike, patlidžane ili krumpir jer pripadaju istoj biljnoj skupini i iscrpljuju tlo na sličan način.
Zašto je plodored važan?
Mnogi vrtlari fokusiraju se na kvalitetne sadnice i prihranu, ali zaboravljaju da zdrav vrt zapravo počinje dobrim rasporedom sadnje.
Kada svake godine sadite iste kulture na isto mjesto, tlo postupno gubi hranjive tvari koje su tim biljkama najpotrebnije. Istovremeno se povećava mogućnost razvoja bolesti, gljivica i štetnika koji ostaju u zemlji.
Kod rajčica se, primjerice, češće mogu pojaviti plamenjača, trulež i problemi s korijenom ako se stalno sade na isto mjesto.
Pravilan plodored pomaže tlu da se prirodno oporavi, smanjuje potrebu za dodatnim tretmanima i dugoročno daje stabilniji urod.
Kako podijeliti povrće za plodored?
Najlakši način za planiranje plodoreda je podjela povrća u nekoliko osnovnih skupina.
Jednu skupinu čini plodovito povrće poput rajčica, paprika, tikvica, krastavaca i patlidžana. Drugu skupinu čini korjenasto povrće poput mrkve, cikle, luka i češnjaka. Treću skupinu čini lisnato povrće poput salate, blitve, špinata i kupusnjača.
Posebno su korisne mahunarke poput graška i graha jer obogaćuju tlo dušikom i često dolaze kao odličan izbor nakon zahtjevnijih kultura.
Kada te skupine svake godine rotirate po vrtu ili visokim gredicama, stvarate zdraviji sustav uzgoja.
Što saditi nakon rajčice?
Ovo je jedno od najčešćih pitanja među vrtlarima i vrlo je važno kod planiranja sezone.
Nakon rajčica dobro je saditi kulture koje manje iscrpljuju tlo ili ga obogaćuju. Grašak i grah odličan su izbor jer vraćaju dušik u zemlju, a dobro funkcioniraju i salata, blitva, luk, češnjak i mrkva.
Ono što treba izbjegavati jest ponovno saditi rajčice ili druge biljke iz iste porodice odmah sljedeće godine.
Plodored u visokim gredicama posebno je važan
Kod visokih gredica prostor je često ograničen pa mnogi svake godine nesvjesno sade iste kulture na ista mjesta.
Upravo zato plodored u visokim gredicama postaje još važniji.
Ako imate, npr, četiri visoke gredice, dovoljno je svake godine rotirati skupine biljaka i tlo će puno dulje ostati zdravo i produktivno.
To je posebno korisno kod urbanih vrtova gdje nema puno prostora za pogreške.
Dovoljne su vam samo četiri visoke gredice za povrće tijekom cijele godine
Ako vam plodored zvuči kao nešto što zahtijeva veliki vrt i komplicirano planiranje, dobra vijest je da za osnovni sustav zapravo trebate vrlo malo prostora. Četiri visoke gredice dovoljne su da kroz četverogodišnji ciklus rotirate glavne skupine povrća i pritom održite tlo zdravim.
Jedna gredica može biti rezervirana za plodovito povrće poput rajčica i paprika, druga za korjenasto povrće, treća za lisnate kulture, a četvrta za mahunarke koje obogaćuju tlo dušikom. Svake godine kulture samo rotirate na sljedeću gredicu i tako dugoročno osiguravate stabilan urod bez iscrpljivanja zemlje.
Dobar vrt počinje planom
Plodored ne traži velika ulaganja niti dodatnu opremu — samo malo planiranja prije početka sezone.
A upravo ta mala promjena često čini veliku razliku između vrta koji iz godine u godinu napreduje i onoga koji daje sve slabije rezultate.
Ako želite zdravije biljke, manje bolesti i bogatiji urod, plodored je jedna od najjednostavnijih navika koju možete uvesti već ove sezone.
