Vrt
10 sobnih biljaka koje će vaš dom ispuniti predivnim mirisima
Ispunite svoj dom umirujućim mirisima prirode
Za mnoge vrtlare sezonski mirisi mirisnog vanjskog cvijeća dovoljan su razlog da ulože trud u sadnju i održavanje vrta. Uz cvjetnice s ovog popisa, možete se okružiti prirodnim cvjetnim aromama – čak i u zatvorenom prostoru
Jessica Mercer iz Plant Addicts-a i Justin Hancock, hortikulturist iz Costa Farms-a, podijelili su svoje omiljene biljke koje su prikladne za unutarnje prostore i koje lijepo mirišu, od jasmina i gardenije do naranče i eukaliptusa – uz savjete o tome kako svaka biljka može uspijevati u vašem domu.
1. Voštani cvijet (Hoya)
Hoye dolaze u raznim bojama – bijeloj, ružičastoj, ljubičastoj i drugima – te s različitim oblicima listova. “Većina vrsta ili sorti proizvodi grozdove voštanih cvjetova u obliku zvijezde, koji mogu mirisati na čokoladu, citrus ili vaniliju!” kaže Hancock. “Može cvjetati povremeno tijekom cijele godine ako dobiva dovoljno svjetla.”
2. Anđeoska truba
Ovo južnoameričko drvo, Brugmansia x candida, dobilo je svoje uobičajeno ime po jako mirisnim cvjetovima u obliku trube, kaže Mercer. “Cvjetovi su najmirisniji u večernjim satima i mirišu slatko, s notama mošusa, limuna i jasmina,” dodaje. “Najbolje će rasti i cvjetati ako se tijekom ljeta drži vani.”
Kada vanjske temperature padnu ispod 15 °C, Mercer preporučuje unos biljke unutra. “Možete ju pustiti da miruje zimi i spremiti je u hladan, suh prostor ili je održavati kao sobnu biljku na toplom, sunčanom prozoru,” savjetuje ona.
3. Kalamondin ili Sobna naranča
Iako ovo drvo neće donijeti plodove osim ako ga ručno ne oprašite, i dalje možete uživati u njegovom citrusnom mirisu. “Kalamondin proizvodi sitne bijele cvjetove u obliku zvijezde, sa slatkim mirisom narančinog cvijeta,” kaže Mercer. “Smjestite ga na najsunčanije mjesto koje možete pronaći, a ljeti ga stavite vani za dodatnu dozu UV svjetla.”
3. Gardenija
Ikoničan miris cvjetova gardenije inspirirao je bezbrojne parfeme i mirise za dom. “Gardenije su poznate po tome da zahtijevaju mnogo pažnje, kako u zatvorenom, tako i na otvorenom,” kaže Mercer. “Njihova potreba za visokom vlagom i toplim temperaturama daje im reputaciju ‘dive’, ali raskošni cvjetovi vrijede tog truda.”
4. Begonije
“Većina begonija nije poznata po svom mirisu, ali postoje neke sorte koje imaju lagan, slatkast miris,” kaže Mercer. Čajna ruža je odličan primjer. “Begonija čajne ruže ima obilne svijetloružičaste cvjetove tijekom cijele godine,” dodaje. “Begonije vole visoku vlagu i najbolje cvjetaju pri razini vlage od oko 50 posto.”
5. Lovor
Ako više volite aromatičan miris od slatkog, odlučite se za zimzeleni lovor. “Lovor (Laurus nobilis) ima mirisno lišće koje miriše na balzam, bilje i citruse, posebno kada se trlja ili zgnječi”, kaže Mercer.
6. Pasiflora
Većina vrsta pasiflore nema aromu, kaže Hancock, ali sorta Vanilla Cream je iznimka. Bijeli cvjetovi koji mirišu na med cvjetaju tijekom cijele godine.
“Ostaje manja od mnogih drugih uobičajenih pasiflora, pa je lakše uživati unutra budući da ne morate obaviti tonu rezidbe da biste je držali pod kontrolom”, kaže Hancock. “Cvjetovi se otvaraju ujutro i često zatvaraju između ručka i podneva, pa ako ga uzgajate, svakako ga držite na mjestu gdje ćete moći uživati u mirisu.”
7. Arapski jasmin
Iako se obično uzgaja kao biljka na otvorenom, Hancock je vidio kako arapski jasmin uspješno cvjeta dok prezimljava u sunčanom uredu.
“Navika je malo nezgodna – nije baš vinova loza, ali je previše vitak da bi bio dobro odgojen grm, osim ako ga ne orezujete”, kaže on. “[Ali] cvjetovi su prekrasni: pupoljci poput bisera graciozno se otvaraju u čiste bijele cvjetove koji imaju slatki miris jasmina. (Ovo je jasmin koji se koristi za dodavanje mirisa zelenom čaju.) Postoje varijante s jednim i dva cvata na raspolaganju; prema mom osobnom iskustvu, tipovi s jednim cvjetanjem obično daju više cvjetova od dvostrukih.”
8. Pelargonije
Pelargonije dolaze u više od desetak sorti; tri Hancockova omiljena izbora su Atomic Snowflake, Chocolate Mint i Orange Fizz.
“Veliki, listovi [Atomic Snowflake] su mekani i prošarani s nepravilnim kremasto-bijelim rubovima. Kada se protrljaju, listovi imaju citrusni miris s cvjetnim tonovima“, kaže Hancock. “Čokoladna metvica još je jedan favorit—ima velike, nejasne listove s ljubičastom mrljom u sredini i miris mente s čokoladnim prizvucima. Orange Fizz, kao što mu ime govori, miriše poput boce narančine sode.”
9. Madagaskarski jasmin
“Lijepa cvjetajuća loza s čisto bijelim, voštanim cvjetovima u obliku zvijezde i debelim kožastim lišćem, zabavno ju je omotati oko stupa ili rešetke”, kaže Hancock. “Ako ima dovoljno svjetla, izbacuje grozdove tih mirisnih cvjetova – koji imaju umjereno jak cvjetni miris – od proljeća do jeseni.”
10. Eukaliptus
Zemljani miris eukaliptusa prirodna je nadopuna cvjetnijim mirisima ostalih cvjetova na ovom popisu. “Eukaliptus je zabavan jer pruža cjelogodišnji miris iz lišća”, kaže Hancock. “To je također arhitektonska biljka, sa svojim uspravnim rastom i srebrno-plavim zaobljenim listovima. Ako imate dovoljno svjetla – i strpljenja – možete je uzgojiti u obliku stabla.”
Bilje
Kako njegovati krizanteme da dulje cvjetaju? Tri stvari na koje treba paziti
Donosimo što provjeriti pri kupnji i što s biljkom nakon cvatnje
Krizantema je najzastupljenija biljka u ovo doba godine. Dolazi iz istočne Kine, a osobito je popularna i u Japanu, gdje su joj posvetili Festival sreće na kojem slave ovo prekrasno cvijeće. U našim krajevima i susjednim zemljama krizantema je najčešće cvijet kojim ukrašavamo grobna mjesta na blagdan Svih Svetih.
Dolazi u različitim varijetetima vrlo zanimljivih cvjetova, različitih boja i oblika. Iako su krizanteme poznate po tome da su otporne na sušu i bolesti, bez odgovarajuće njege cvjetovi mogu brzo oslabiti i uvenuti.
Tjedan prije Svih svetih krizanteme su posvuda: na tržnicama, ispred cvjećarnica i na policama trgovina, u teglama svih boja i veličina. Većina ih završi na groblju ili na ulaznim stubama, a nakon nekoliko tjedana u kontejneru za biootpad.
Tako ne mora biti. Dobro odabrana i pravilno smještena krizantema može cvjetati do prvih mrazova, a neke se sorte mogu sačuvati i za iduću godinu. Sve počinje već na štandu.
Što provjeriti pri kupnji krizantema?
Pupovi. Birajte biljku na kojoj je više pupova nego otvorenih cvjetova. Takva će cvjetati dulje, jer se cvjetovi otvaraju postupno. Najbolji su pupovi koji već pokazuju boju. Potpuno zeleni i tvrdi pupovi mogu se u hladnijem razdoblju otvarati sporo ili se uopće ne otvoriti.
Listovi. Trebaju biti zeleni i čvrsti, bez smeđih ili bijelih mrlja, koje mogu upućivati na bolest. Okrenite nekoliko listova i pogledajte im naličje, gdje se najčešće skrivaju štetnici.
Zemlja u tegli. Gurnite prst u supstrat. Ne smije biti potpuno suh i odvojen od rubova tegle, ali ni natopljen i kiselkastog mirisa. Plijesan na površini loš je znak.
Korijen. Ako kroz rupe na dnu tegle izlazi gusta mreža korijena, biljka je dugo stajala u premaloj posudi. Takva se brže suši i traži češće zalijevanje.
Stabilnost. Lagano protresite biljku. Ako se klima u tegli ili ima polomljene stabljike, potražite drugu.
Lončana ili vrtna: zašto je to važno?
Ovo je pitanje koje vrijedi postaviti prodavaču, jer o odgovoru ovisi što možete očekivati od biljke.
Velik dio krizantema koje se prodaju u jesen su lončane krizanteme, kompaktne biljke uzgojene da u punom cvatu ukrase grob, prozor ili ulaz. Uglavnom nisu otporne na hladnoću i obično se tretiraju kao sezonske biljke.
Vrtne krizanteme su višegodišnje trajnice, koje se u nas zovu i zimske astre. Uz dobar položaj mogu se vraćati godinama. Prema Britanskom kraljevskom hortikulturnom društvu (RHS), otporne vrtne krizanteme u pravilu podnose temperature do najmanje minus pet stupnjeva, ali ih je ipak bolje zaštititi od mraza.
Na deklaraciji ili etiketi potražite naziv sorte i oznaku je li biljka namijenjena vrtu. Ako je nema, pitajte.
Gdje je držati da dulje cvate?
Krizanteme vole svjetlo i hladnoću. Najdulje će cvjetati na svijetlom mjestu vani ili na hladnijem prostoru poput ulaza, stubišta ili balkona, uz najmanje šest sati sunca dnevno.
U toploj sobi cvjetovi brzo ocvatu. Ako krizantemu želite unutra, stavite je u najhladniju svijetlu prostoriju i dalje od radijatora.
Na groblju je izložena vjetru i suncu, a mala tegla brzo se isuši. Prije nošenja dobro je zalijte, a ako je stavljate u ukrasnu posudu, pazite da se u njoj ne skuplja voda.
Zalijevanje i njega dok cvate
Zemlju održavajte vlažnom, ali ne natopljenom. Kod lončanih biljaka to obično znači provjeru svakih nekoliko dana, a češće za sunčanih i vjetrovitih dana. Natopljena zemlja uzrokuje truljenje korijena, a potpuno isušena brzo ruši cvjetove.
Ocvale cvjetove redovito uklanjajte. Biljka će izgledati urednije, a snagu će usmjeriti u pupove koji se još otvaraju. Krizanteme kupljene u cvatu ne treba prihranjivati.
Što s krizantemom nakon cvatnje?
Ako je lončana, najjednostavnije je nakon cvatnje kompostirati je. Ako je želite pokušati sačuvati, prenesite je prije mraza u hladan prostor bez smrzavanja, primjerice u konobu, podrum ili garažu, gdje temperatura ne pada ispod nule. Stabljike skratite, a zemlju povremeno zalijte, tek toliko da se ne isuši. Rezultat nije zajamčen, ali u blagim zimama pokušaj često uspije.
Ako je vrtna, sačuvati je ima više smisla. RHS savjetuje da se nakon cvatnje cijela biljka skrati na oko 20 centimetara. U tegli je preko zime držite u hladnom prostoru bez mraza, a u vrt je presadite u proljeće, nakon posljednjeg mraza.
Krizantemu kupljenu u punom cvatu nemojte saditi u vrt sada, u kasnu jesen. Biljka sve snage troši na cvjetove, a ne na korijen, pa slabo ukorijenjena teže preživi zimu. Ako je vrtna krizantema već od prije u gredici, ostavite je preko zime neorezanu, s malčem oko korijena, a orežite je tek krajem zime.
Kupljena za jedan dan, ali ne mora trajati samo toliko
Krizantema je uz Sve svete gotovo obavezna, pa je lako zaboraviti da je riječ o živoj biljci, a ne o ukrasu s rokom trajanja. Malo pažnje na štandu i pravo mjesto kod kuće dovoljni su da cvjeta tjednima. A ako ste odabrali vrtnu sortu, ova jesen može biti tek prva u kojoj će vam cvjetati.
Balkoni i terase
Sadnja lukovica: Evo što posaditi sada za cvjetni vrt i balkon u proljeće
Tulipani, narcisi i krokusi sade se u jesen, a cvatu kad zima prođe. Donosimo kako ih posaditi u vrtu ili u tegli, uz tri prijedloga kombinacija za balkon
Kad nakon zime iz zemlje izbiju prvi krokusi, a za njima narcisi i tulipani, rijetko tko se sjeti da je sve počelo jednog jesenskog popodneva. Proljetne lukovice traže malo posla u jesen i malo strpljenja preko zime. Odaberete li vrste i sorte različitih termina cvatnje, vrt ili balkon mogu dobivati nove cvjetove tijekom više proljetnih tjedana.
Za sadnju lukovica ne treba vam velik vrt. Lukovice možete uspješno uzgajati i u gredici i u tegli, uz nešto više pažnje pri zalijevanju.
Kada saditi koju lukovicu?
Većina lukovica proljetnog cvijeća koje kupujemo za jesensku sadnju sadi se tijekom jeseni. Točan termin ovisi o vrsti, lokalnoj klimi i stanju tla.
Za orijentaciju mogu poslužiti preporuke Britanskog kraljevskog hortikulturnog društva (RHS): narcise, krokuse i zumbule najbolje je posaditi ranije, a tulipane kasnije, kad se tlo ohladi. Kod nas je jesen u pravilu toplija nego u Britaniji, osobito na obali, pa britanske mjesece shvatite kao smjernicu, a ne kao kalendar. Pouzdan oslonac su i upute na pakiranju lukovica.
Maćuhice su dvogodišnje biljke, prigodno ih je saditi u jesen i proljeće, ne zahtijevaju puno vode, dosta su otporne na niske temperature i važno je samo da imaju propusno tlo, objasnila je Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine.
Kako prepoznati zdravu lukovicu?
Dobra cvatnja počinje već pri kupnji. „Zdrava lukovica mora biti tvrda na dodir i nikako ne smije biti mekana”, savjetuje cvjetna dizajnerica Adriana Kolar Combaj. Meke lukovice ili one s tragovima truleži odmah bacite, a ostale posadite što prije nakon kupnje.
Sadnja lukovica u vrtu: dubina, razmak i skupine
Većina proljetnih lukovica, uključujući tulipane i narcise, voli sunčano mjesto i dobro drenirano tlo.
- Dubina: lukovicu posadite na dubinu dva do tri puta veću od njezine visine. Lukovicu visoku pet centimetara stavite u rupu duboku 10 do 15 centimetara.
- Položaj: šiljasti vrh, iz kojeg raste izdanak, okrenite prema gore.
- Razmak: između lukovica ostavite barem dvije njihove širine.
- Skupine: sadite ih u skupinama od najmanje šest lukovica, jer pojedinačni cvjetovi u gredici djeluju izgubljeno.
- Nakon sadnje: zemlju lagano poravnajte, ali je ne gazite, kako ne biste oštetili lukovice.
Sadnja lukovica u tegle: što vam treba
Dovoljno velika tegla. Za sadnju u slojeve RHS preporučuje teglu široku i duboku najmanje 30 centimetara. U plitkoj tegli nema mjesta za više slojeva, a zemlja se zimi brže smrzava.
Rupe na dnu, i to obavezno. Lukovice ne podnose stajaću vodu. U tegli bez odvodnih otvora voda se skuplja na dnu i lukovice trunu, a sloj kamenčića to ne može spriječiti.
Lazanja tehnika: kako složiti lukovice u slojeve
Tajna tegle koja cvate tjednima je u slaganju lukovica u slojeve, poput lazanja. Na dno idu najveće lukovice koje cvatu najkasnije, u sredinu srednje velike, a na vrh najmanje koje cvatu prve. Kad jedne ocvatu, sljedeće izrastu i prekriju njihovo lišće.
Tri prijedloga kombinacija za proljetnu teglu
1. Sunčana tegla: žuto i bijelo
- Vrh: žuti ili bijeli krokusi
- Sredina: niski narcisi
- Dno: bijeli kasni tulipani
Krokusi otvaraju sezonu, narcisi preuzimaju sredinu proljeća, a bijeli tulipani je zatvaraju. Ovo je jednostavna kombinacija žutih i bijelih cvjetova.
2. Romantična tegla: plavo i ljubičasto
- Vrh: presličice (muskari)
- Sredina: plavi ili ljubičasti zumbuli
- Dno: ljubičasti kasni tulipani
Plave presličice i zumbuli donose i miris, a ljubičasti tulipani daju visinu na kraju sezone. Kombinacija izgleda posebno lijepo u svijetloj ili sivoj tegli.
3. Tegla za veliki efekt: sve cvate odjednom
Ako vam je draži jedan raskošan trenutak od duge cvatnje, odaberite lukovice koje cvatu u isto vrijeme, primjerice tulipane i presličice koji cvatu sredinom proljeća, u dvije boje koje se slažu.
Vrijeme je za sadnju lukovica tulipana – pratite ove jednostavne korake
Izbjegnite praznu teglu do proljeća
Tegla s lukovicama preko zime može izgledati kao da u njoj ništa ne raste, pa se na vrh mogu posaditi niske biljke koje podnose hladnoću. Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine za jesensku sadnju u posude preporučuje maćuhice, potočnice i jaglace. Ako ih posadite u jesen, kako objašnjava, preko zime će ojačati i u proljeće biti bujnije.
Maćuhice su otporne na niske temperature, a važno im je da imaju propusno tlo. Kao i lukovicama, ni njima ne odgovara natopljen supstrat.
Gdje držati teglu preko zime?
Teglu ostavite vani, na svijetlom mjestu, jer lukovicama treba hladnoća da bi u proljeće procvjetale. Od jakog mraza zaštitite je prema uvjetima svoje lokacije, primjerice jutenom vrećom ili stiroporom, kako savjetuju u Vrtnom centru Šestine u tekstu o tome kako i koje biljke zaštititi od zime.
Supstrat održavajte blago vlažnim, bez zadržavanja vode. Povremeno ga provjerite, osobito na natkrivenom balkonu, i ne dopustite da se potpuno isuši.
Kad lukovice ocvatu
Ocvale cvjetove uklonite, ali lišće ostavite da se samo osuši, jer ono puni lukovicu snagom za iduću godinu. Dok je lišće zeleno, nastavite zalijevati prema potrebi. Zalijevanje smanjujte kako lišće prirodno žuti i biljka ulazi u mirovanje.
Nakon toga teglu premjestite na manje vidljivo mjesto do iduće jeseni ili lukovice presadite u vrt. Računajte s tim da lukovice iz gusto posađene tegle iduće godine mogu cvjetati slabije.
Adriana savjetuje i jednostavan trik: zapišite što ste i gdje posadili.
„Jednom kada se lukovice posade i završe sa svojim cvjetanjem, ostat će samo lukovica u zemlji i vi više nećete znati gdje je ona posađena”, objašnjava. Bilješka u mobitelu ili štapić s imenom biljke uštedjet će vam iznenađenja kod sljedeće sadnje.
Ovo je jedan od rijetkih poslova u vrtu kod kojih se rezultat ne vidi odmah. Ali kad nakon zime ugledate prve cvjetove, bit će vam drago što ste jesenas odvojili vrijeme za sadnju.
