Vrt
10 sobnih biljaka koje će vaš dom ispuniti predivnim mirisima
Ispunite svoj dom umirujućim mirisima prirode
Za mnoge vrtlare sezonski mirisi mirisnog vanjskog cvijeća dovoljan su razlog da ulože trud u sadnju i održavanje vrta. Uz cvjetnice s ovog popisa, možete se okružiti prirodnim cvjetnim aromama – čak i u zatvorenom prostoru
Jessica Mercer iz Plant Addicts-a i Justin Hancock, hortikulturist iz Costa Farms-a, podijelili su svoje omiljene biljke koje su prikladne za unutarnje prostore i koje lijepo mirišu, od jasmina i gardenije do naranče i eukaliptusa – uz savjete o tome kako svaka biljka može uspijevati u vašem domu.
1. Voštani cvijet (Hoya)
Hoye dolaze u raznim bojama – bijeloj, ružičastoj, ljubičastoj i drugima – te s različitim oblicima listova. “Većina vrsta ili sorti proizvodi grozdove voštanih cvjetova u obliku zvijezde, koji mogu mirisati na čokoladu, citrus ili vaniliju!” kaže Hancock. “Može cvjetati povremeno tijekom cijele godine ako dobiva dovoljno svjetla.”
2. Anđeoska truba
Ovo južnoameričko drvo, Brugmansia x candida, dobilo je svoje uobičajeno ime po jako mirisnim cvjetovima u obliku trube, kaže Mercer. “Cvjetovi su najmirisniji u večernjim satima i mirišu slatko, s notama mošusa, limuna i jasmina,” dodaje. “Najbolje će rasti i cvjetati ako se tijekom ljeta drži vani.”
Kada vanjske temperature padnu ispod 15 °C, Mercer preporučuje unos biljke unutra. “Možete ju pustiti da miruje zimi i spremiti je u hladan, suh prostor ili je održavati kao sobnu biljku na toplom, sunčanom prozoru,” savjetuje ona.
3. Kalamondin ili Sobna naranča
Iako ovo drvo neće donijeti plodove osim ako ga ručno ne oprašite, i dalje možete uživati u njegovom citrusnom mirisu. “Kalamondin proizvodi sitne bijele cvjetove u obliku zvijezde, sa slatkim mirisom narančinog cvijeta,” kaže Mercer. “Smjestite ga na najsunčanije mjesto koje možete pronaći, a ljeti ga stavite vani za dodatnu dozu UV svjetla.”
3. Gardenija
Ikoničan miris cvjetova gardenije inspirirao je bezbrojne parfeme i mirise za dom. “Gardenije su poznate po tome da zahtijevaju mnogo pažnje, kako u zatvorenom, tako i na otvorenom,” kaže Mercer. “Njihova potreba za visokom vlagom i toplim temperaturama daje im reputaciju ‘dive’, ali raskošni cvjetovi vrijede tog truda.”
4. Begonije
“Većina begonija nije poznata po svom mirisu, ali postoje neke sorte koje imaju lagan, slatkast miris,” kaže Mercer. Čajna ruža je odličan primjer. “Begonija čajne ruže ima obilne svijetloružičaste cvjetove tijekom cijele godine,” dodaje. “Begonije vole visoku vlagu i najbolje cvjetaju pri razini vlage od oko 50 posto.”
5. Lovor
Ako više volite aromatičan miris od slatkog, odlučite se za zimzeleni lovor. “Lovor (Laurus nobilis) ima mirisno lišće koje miriše na balzam, bilje i citruse, posebno kada se trlja ili zgnječi”, kaže Mercer.
6. Pasiflora
Većina vrsta pasiflore nema aromu, kaže Hancock, ali sorta Vanilla Cream je iznimka. Bijeli cvjetovi koji mirišu na med cvjetaju tijekom cijele godine.
“Ostaje manja od mnogih drugih uobičajenih pasiflora, pa je lakše uživati unutra budući da ne morate obaviti tonu rezidbe da biste je držali pod kontrolom”, kaže Hancock. “Cvjetovi se otvaraju ujutro i često zatvaraju između ručka i podneva, pa ako ga uzgajate, svakako ga držite na mjestu gdje ćete moći uživati u mirisu.”
7. Arapski jasmin
Iako se obično uzgaja kao biljka na otvorenom, Hancock je vidio kako arapski jasmin uspješno cvjeta dok prezimljava u sunčanom uredu.
“Navika je malo nezgodna – nije baš vinova loza, ali je previše vitak da bi bio dobro odgojen grm, osim ako ga ne orezujete”, kaže on. “[Ali] cvjetovi su prekrasni: pupoljci poput bisera graciozno se otvaraju u čiste bijele cvjetove koji imaju slatki miris jasmina. (Ovo je jasmin koji se koristi za dodavanje mirisa zelenom čaju.) Postoje varijante s jednim i dva cvata na raspolaganju; prema mom osobnom iskustvu, tipovi s jednim cvjetanjem obično daju više cvjetova od dvostrukih.”
8. Pelargonije
Pelargonije dolaze u više od desetak sorti; tri Hancockova omiljena izbora su Atomic Snowflake, Chocolate Mint i Orange Fizz.
“Veliki, listovi [Atomic Snowflake] su mekani i prošarani s nepravilnim kremasto-bijelim rubovima. Kada se protrljaju, listovi imaju citrusni miris s cvjetnim tonovima“, kaže Hancock. “Čokoladna metvica još je jedan favorit—ima velike, nejasne listove s ljubičastom mrljom u sredini i miris mente s čokoladnim prizvucima. Orange Fizz, kao što mu ime govori, miriše poput boce narančine sode.”
9. Madagaskarski jasmin
“Lijepa cvjetajuća loza s čisto bijelim, voštanim cvjetovima u obliku zvijezde i debelim kožastim lišćem, zabavno ju je omotati oko stupa ili rešetke”, kaže Hancock. “Ako ima dovoljno svjetla, izbacuje grozdove tih mirisnih cvjetova – koji imaju umjereno jak cvjetni miris – od proljeća do jeseni.”
10. Eukaliptus
Zemljani miris eukaliptusa prirodna je nadopuna cvjetnijim mirisima ostalih cvjetova na ovom popisu. “Eukaliptus je zabavan jer pruža cjelogodišnji miris iz lišća”, kaže Hancock. “To je također arhitektonska biljka, sa svojim uspravnim rastom i srebrno-plavim zaobljenim listovima. Ako imate dovoljno svjetla – i strpljenja – možete je uzgojiti u obliku stabla.”
Vrt
Bosiljak, neven, lavanda… Koje su biljke najbolja prirodna zaštita protiv komaraca?
Nisu samo dosadni, oni mogu biti i opasni za zdravlje
Ljeto i komarci često dolaze “ruku pod ruku”, pa je ponekad teško uživati u prirodi onako kako bismo htjeli. Osim što ljeti više vremena provodimo vani, u našim domovima češće otvoreni prozori, što znači da su komarci i svuda oko nas.
Protiv njih se možemo boriti kemikalijama, no njihov miris je poprilično agresivan te mnogima ne odgovara. Postoji i prirodan način borbe protiv komaraca. Određene biljke, koje možete zasaditi u vašem vrtu ili balkonu, svojim mirisom tjeraju komarce i ostale insekte. Ako znamo da komarci mogu biti i opasni za naše zdravlje, pametno je poduzeti neke korake. Donosimo pregled pet najboljih i najučinkovitijih.
Ružmarin
Komarci i ružmarin se nikako ne vole! Teglicu ružmarina stavite na dasku od prozora, i tako ste onemogućili komarcima ulaz u prostoriju, pogotovo kada je ružmarin u cvatu. Ako želite biti sigurni da ste rastjerali dosadne insekte, protresite teglicu ružmarina i tako dodatno pojačajte njegovu učinkovitost.
Pet najboljih prirodnih pripravaka za borbu protiv žohara
No, ako se koji uporni komarac ipak provuče kroz zasjedu i ugrize vas, ružmarin će vam opet biti od pomoći. Lišće ove biljke ublažiti će svrbež nastao ugrizom. Ne čudi stoga da se od eteričnog bilja ružmarina rade preparati protiv ugriza komaraca i drugih insekata.
Bosiljak
Osim što je idealan za razno razne gastro kombinacije, bosiljk će vam biti od koristi i u borbi protiv ugriza komaraca. Naime, bosiljak je jedan od najjačh repelenata, točnije, tvari koja se nanosi na kožu, odjeću ili druge površine koje odvraćaju insekte.
Bosiljak će svojim mirisom otjerati komarce, i druge insekte. Bit će djelotvoran i ako vas komarac ugrize. Protrljajte mjesto ugriza listovima bosiljka i smanjit ćete svrbež.
Lavanda
Opće je poznato da je lavanda itekako učinkovita u borbi protiv moljaca, te ju stoga mnogi sušenu stavljaju u platnene vrećice u ormare. No, ova biljka nije samo djelotvorna na tom polju.
Riješite se mrava, pauka i moljaca uz pomoć namirnica koje imate u kuhinji
Lavanda svojim mirisom tjera i komarce, a ujedno osvježava prostor te utječe na raspoloženje.
Neven
Još jedna biljka koja se našla na našem popisu je neven. Osim što cijelo ljeto svojim cvijetom uljepšava prostor, neven itekako ima još jednu bitnu ulogu.
Svojom mirisom neven će otjerati komarce i druge insekte, a djeluje i na valjkaste crve, nematode,i druge nametnike u zemlji.
Menta
Osim što nikako s komarcima nije na ‘ti’ i tjera ih, menta će svojim mirisomotjerati i mrave, buhe i razne druge insekte. Buketići suhe mente pak imaju neugodan miris za miševe.
Bilje
Razmnožavanje sukulenata – evo kako od jednog lista uzgojiti novu biljku
S ljetovanja ste donijeli sukulent? Saznajte kako ga sigurno prenijeti, presaditi i razmnožiti kako bi iz jedne biljke nastala cijela kolekcija
Mnogi se s ljetovanja vraćaju s malim suvenirom koji traje godinama, sukulentom. Ove otporne biljke lako podnose putovanje, a brojne vrste moguće je razmnožiti kod kuće iz samo jednog lista ili male reznice. Razmnožavanje sukulenta jednostavnije je nego što mislite.
Kako ih pravilno prenijeti, kada ih presaditi i koje su vrste najjednostavnije za razmnožavanje sukulenata kod kuće, donosimo u nastavku.
Cvjetajući sukulenti koji će uljepšati svaki vrt
Zašto su sukulenti idealna biljka za ponijeti s ljetovanja?
Sukulenti su gotovo savršen suvenir s odmora, iz nekoliko praktičnih razloga. Dobro podnose sušu i ne traže svakodnevno zalijevanje, pa preživljavaju i nekoliko dana zaboravljene u kutu bez posljedica. Lako se transportiraju jer su otporni na pomicanje i tresenje tijekom vožnje, a zauzimaju vrlo malo prostora, što ih čini prikladnima i za mali balkon, i za prozorsku dasku u stanu. Mnoge vrste, uz to, brzo stvaraju nove biljke, pa jedna donesena sadnica lako preraste u pravu malu kolekciju.
Koje sukulente je najlakše razmnožiti?
Nisu svi sukulenti jednako jednostavni za razmnožavanje, pa vrijedi znati koje vrste najbolje odgovaraju početnicima.
Echeveria razmnožava se ponajviše listom, a biljka tipično stvara prepoznatljive rozete nalik cvijetu. Zahvaljujući jednostavnom postupku i visokoj stopi uspjeha, echeverija je jedan od najboljih izbora za nekoga tko se razmnožavanjem sukulenata bavi prvi put.
Sedum, odnosno Žednjak vrlo brzo pušta korijen i razmnožava se jednostavnim reznicama, umjesto listom. Odličan je izbor za tegle i kamenjare u vrtu, a zahvaljujući brzini ukorjenjivanja rezultate ćete vidjeti već za nekoliko tjedana.
Crassula, poznatija kao drvo novca ili drvo žada, razmnožava se grančicom umjesto pojedinačnim listom. Njega je iznimno jednostavna, pa je ova vrsta popularna kao dugotrajna sobna biljka koja godinama raste u istoj posudi.
Graptopetalum, ili kameni cvijet, ima listove koji vrlo lako stvaraju potpuno nove biljke, slično echeveriji, pa je i ova vrsta pogodna za razmnožavanje iz jednog jedinog lista bez posebnog predznanja.
Kalanchoe, cvijet kalanhoe, posebna je po tome što neke vrste same razvijaju sitne mlade biljčice na rubovima listova, koje se doslovno mogu otresti u zemlju i posaditi. Ovakve vrste brzo se ukorjenjuju i spadaju među najlakše za razmnožavanje uopće.
Smijete li ponijeti sukulent s putovanja?
Odgovor ovisi o tome odakle biljka dolazi. Kupnja u registriranom vrtnom centru ili rasadniku ne nosi nikakva ograničenja, jednako kao ni sukulent koji vam je netko poklonio iz vlastitog vrta ili stana.
Situacija je drugačija kad je riječ o uzimanju biljaka izravno iz prirode. U Hrvatskoj je zabranjeno uklanjati zaštićene biljne vrste iz njihovog prirodnog staništa, a biljke unutar nacionalnih parkova i parkova prirode nije dopušteno uzimati ni u kojem obliku, bez obzira koliko sitan izgledao komad koji biste ponijeli.
Ako putujete izvan Hrvatske ili Europske unije, dodatno provjerite fitosanitarna pravila zemlje u koju se vraćate, jer neke destinacije imaju stroža ograničenja za unos biljnog materijala preko granice.
Kako sigurno prenijeti sukulent kući?
Sukulenti dobro podnose putovanje, ali nekoliko koraka dodatno smanjuje rizik od oštećenja tijekom prijevoza. Zaštitite listove umatanjem u papir, ne u plastiku koja zadržava vlagu i toplinu. Koristite čvrstu kutiju koja sprječava pomicanje posude ili reznice tijekom vožnje, jer i manji udarci lako oštete mesnate listove. Izbjegavajte da biljka duže vrijeme stoji u vrućem automobilu, posebno ljeti, kad temperatura u zatvorenom vozilu brzo poraste iznad podnošljive granice. Ne zalijevajte sukulent neposredno prije puta, jer suša ga sadržaj u listovima čini otpornijim na stres putovanja, dok mokar supstrat povećava rizik od truljenja u zatvorenoj, zagušljivoj kutiji.
Kako razmnožiti sukulent kod kuće?
Postupak razmnožavanja sukulenata jednostavan je i svodi se na nekoliko jasnih koraka:
- Odvojite zdrav list ili reznicu s matične biljke, pazeći da rez bude čist.
- Ostavite rez da se osuši dva do sedam dana, ovisno o vrsti i debljini lista.
- Položite osušeni list ili reznicu na supstrat namijenjen kaktusima i sukulentima.
- Ne zalijevajte odmah nakon polaganja.
- Pričekajte da se razvije korijen, što obično traje nekoliko tjedana.
- Presadite mladu biljku tek kada dovoljno ojača i razvije vlastiti korijenov sustav.
Najčešća pogreška
Sadnja svježe odlomljenog lista izravno u mokru zemlju gotovo uvijek uzrokuje truljenje umjesto ukorjenjivanja. Rez mora prvo zacijeliti i osušiti se, tek tada list smije doći u kontakt sa supstratom.
Kada presaditi sukulent?
Presađivanje ima smisla u nekoliko situacija: nakon što se biljka prilagodi novom prostoru i okolini, kada vidljivo preraste postojeću posudu, ili jednostavno kao dio redovite njege. Najbolje vrijeme za presađivanje je razdoblje aktivnog rasta biljke, najčešće proljeće ili rana jesen, ovisno o konkretnoj vrsti, dok presađivanje tijekom mirovanja, obično zimi, biljci dodatno otežava prilagodbu.
Kakvu zemlju i posudu odabrati?
Propustan supstrat ključan je za zdravlje svakog sukulenta, jer sprječava zadržavanje viška vode oko korijena. Drenažni sloj na dnu posude, primjerice od sitnog kamenčića ili perlita, dodatno pomaže odvodu suvišne vlage. Rupe na dnu posude su obavezne, ne opcionalne, bez obzira koliko dekorativna posuda bez otvora izgledala privlačno u trgovini. Terakotne posude imaju dodatnu prednost jer njihov porozni materijal pomaže isparavanju viška vlage kroz stijenke, čime dodatno štite korijen od prekomjerne vlage.
Koliko često zalijevati sukulente?
Osnovno pravilo glasi: zalijevajte tek kada se supstrat potpuno osuši, ne prema fiksnom rasporedu dana u tjednu. Zimi, kad većina sukulenata usporava rast, zalijevanje treba biti znatno rjeđe nego ljeti. Višak vode, ne njezin nedostatak, ostaje najčešći uzrok propadanja sukulenata u domaćinstvima, pa je u dvojbi uvijek sigurnije pričekati nego zaliti prerano.
Najčešće pogreške početnika
Nekoliko grešaka ponavlja se kod gotovo svakog početnika u uzgoju sukulenata: prečesto zalijevanje, koje ostaje ubjedljivo najčešći uzrok propadanja; premalo svjetla, jer sukulenti trebaju znatno više izravne ili jake indirektne svjetlosti nego što bi se očekivalo; nepropustan supstrat koji zadržava vlagu predugo; ukrasne posude bez otvora za drenažu; presađivanje odmah nakon putovanja, prije nego što se biljka uopće prilagodi novom okruženju; te razmnožavanje iz oštećenih ili bolesnih listova, koji znatno rjeđe uspješno ukorijene od zdravog, čvrstog lista.
Razmnožavanje sukulenta
Sukulenti su među najzahvalnijim biljkama za uzgoj jer uspijevaju i uz minimalnu njegu. Ako ih pravilno prenesete s putovanja, koristite odgovarajući supstrat i ne pretjerujete sa zalijevanjem, jedna mala biljka može se s vremenom pretvoriti u cijelu kolekciju, uz gotovo nikakav trošak osim strpljenja.
Za dodatne savjete o njezi i kombiniranju sukulenata pogledajte i naše tekstove Sadnja i uzgoj sukulenata, Najljepše kombinacije sukulenata te 7 sobnih biljaka koje nikada ne biste trebali previše zalijevati, gdje se dodatno objašnjava zašto je upravo prekomjerno zalijevanje najveći neprijatelj ovih biljaka.
