Vrt
5 najčešćih pogrešaka pri kompostiranju
Pokazat ćemo vam kako to učiniti kako treba i dobiti plodan
humus
Evo kako se to radi: Napravite kompost
Domaći kompost je nešto praktično: vlastiti otpad se reciklira, dobiveni humus vraća dragocjene hranjive tvari u vrt i formira vlastiti biološki mikrokozmos. No postoje mnoge pogreške koje možete učiniti prilikom kompostiranja. Ovdje saznajte 5 najčešćih pogrešaka. Pokazat ćemo vam kako to učiniti kako treba i dobiti plodan humus bogat hranjivim tvarima.
Pogrešno mjesto
Mjesto na suncu nije dobro mjesto za kompost. Umjesto toga potražite sjenovito mjesto. Ali ono ne smije biti ni previše vlažno. Idealno je, da jednom godišnje kompost prekopate ali ne između listopada i početka ožujka. U to vrijeme male životinje poput ježeva i kukaca koje su korisne za kompost traže zaštitu od hladnoće. Kompost možete naravno i sami izraditi, na internetu imate pregršt savjeta kako to učiniti. Kompostere naravno možete pronaći i u online trgovini AL-KO.
Korištenje pogrešnih materijala za kompost
Ne smiju se svi organski materijali bacati u kompost. Ostaci mesa ili kostiju mogu privući štakore. Otpad od bilja koji je tretiran pesticidima kao što su npr. ruže, nije prikladan za kompostiranje. U kompost se također ne smije odlagati stari korov, korov sa sjemenjem jer ćete ga kasnije raširiti po vrtu, ostaci hrane koji mogu privući bube poput npr. kuhane hrane, debeli papir tj. debeli karton. U komposteru su dobrodošli ostaci voća i povrća, trava, korov i druge biljke bez sjemena, talog čaja i kave, ljuske jajeta, usitnjeni papir i karton, suho lišće, grane, kore drveta.
Bacajte uvijek jedno te isto na kompost
Neka vam ne postane navika bacati isti otpad na točno isto mjesto jer se otpad može optimalno razgraditi samo ako se dobro promiješa. Bilo grubo, fino, mokro ili suho: sve se može kombinirati. Inače, proces razgradnje najbolje funkcionira u najtoplijem dijelu hrpe, tj. za “sporotruleće” poput ljuski jaja i slično: od sredine.
Presuh ili prevlažan kompost
Težak je zadatak pronaći sredinu između prilično suhe i vlažne kompostne hrpe. Znakovi suše su mravi. Rezultat bi mogao biti da sadržaj ne trune ispravno. Mnogi vodiči predlažu zalijevanje svakog novog sloja ali budite oprezni: postoji rizik da kompost postane pre vlažan. Čak ni previše svježeg otkosa travnjaka ne bi trebalo ići izravno u kompost, već ga treba ostaviti da se suši jedan dan prije nego što se umiješa. Otkos sadrži puno vlage i može se kondenzirati u slojevima. Mogući nedostatak kisika uzrokuje truljenje smjese. Ustajao miris može biti znak prekomjernog vlaženja.
Previše suhog lišća u kompostu
Praktično rješenje za jesen je odlaganje suhog lišća u kompost ali to nažalost nije dobra ideja. Stručnjaci savjetuju punjenje komposta s najviše 20 posto lišća. Nekim vrstama lišća nije mjesto na hranjivom humusu budući da lišće nekih vrsta drveća presporo truli. To su na primjer hrast i orah. One “doštene” vrste lišća unaprijed usitnite kako bi se malo smanjilo vrijeme potrebno da materijali istruli i pretvori se u
humus.
Vrt
Zašto kupovati rajčice kada ih možete uzgojiti sami? Evo kako do bogatog uroda
Od pripreme visokih gredica i pravilne sadnje do zalijevanja, prihrane i prirodne zaštite – Plantella savjetnica Milica Sekulić otkriva kako do zdravih biljaka i bogatog uroda rajčica
Kupovne rajčice često izgledaju savršeno, ali rijetko imaju okus kakav pamtimo iz domaćih vrtova. Upravo zato sve više ljudi odlučuje se na vlastiti uzgoj – jer zašto kupovati rajčice kada ih možete uzgojiti sami, ubrati ih svježe i znati točno što jedete?
Ako ste prošle godine napravili visoke gredice i pritom poštovali plodored, sada je idealno vrijeme za novu sezonu sadnje. Nakon kultura koje su prethodno rasle u gredicama, ove godine na red dolazi jedna od najpopularnijih, ali i najzahtjevnijih vrtnih kultura – rajčica.
Iako mnogi misle da je uzgoj rajčice kompliciran, uz dobru pripremu tla, pravilnu sadnju i redovitu njegu moguće je ostvariti bogat i kvalitetan urod.
Kako vrsta tla utječe na rast biljaka: Sve što trebate znati prije sadnje
Kako pravilno pripremiti zemlju, kada prihraniti biljke i što učiniti da rajčice ostanu zdrave tijekom cijele sezone, savjetuje Plantella stručnjakinja Milica Sekulić.
Dobra zemlja pola je uspjeha
Prije nego krenete sa sadnjom rajčice, važno je pripremiti gredicu i osigurati biljkama kvalitetnu podlogu za rast.
Kod visokih gredica posebno je važno obnoviti zemlju nakon svake sezone i dodati hranjive sastojke koji će pomoći razvoju biljke.
“Bio Plantella zemlja za rajčice i plodovito povrće odlikuje se drugačijim sastavom. Sadrži bijeli i crni treset, perlit i hranjiva za početak rasta. Osim toga sadrži i glinu koja zadržava vlagu, što omogućava manje zalijevanja i bolji razvoj korijena”, objašnjava Milica Sekulić.
Kvalitetan supstrat posebno je važan kod visokih gredica jer biljke ovise o hranjivim tvarima koje im sami osiguravate.
Rajčicu sadite dublje nego što mislite
Jedna od najčešćih pogrešaka kod početnika je preplitka sadnja.
Rajčica se sadi dublje kako bi razvila snažniji korijenov sustav. Dio stabljike koji se nalazi ispod zemlje s vremenom razvija dodatno korijenje, što biljku čini otpornijom na sušu i visoke temperature tijekom ljeta.
Važno je ostaviti i dovoljno razmaka između biljaka kako bi zrak mogao cirkulirati i smanjio rizik od razvoja bolesti.
Bez prihrane nema ozbiljnog uroda
Nakon sadnje rajčice trebaju dodatnu prehranu kako bi razvile snažne stabljike i kvalitetne plodove.
“Kada posadimo rajčice u dovoljno duboke jame, dodajemo organsko gnojivo u površinski sloj zemlje. Važno je da ne bude preblizu stabljici, nego udaljeno pet do šest centimetara od biljke”, savjetuje Sekulić.
Za prihranu se koristi Bio Plantella Nutrivit za rajčice koje sadrži optimalan omjer kalija važnog za razvoj čvrstih i ukusnijih plodova.
Više vode ne znači i bolje rajčice
Kod uzgoja rajčice mnogi griješe upravo sa zalijevanjem. Rajčice ne vole svakodnevno natapanje tla.
Prekomjerno zalijevanje može povećati rizik od bolesti, pucanja plodova i slabijeg razvoja korijena.
Umjerena vlaga daje puno bolje rezultate, a tijekom razdoblja povećane vlage biljci može pomoći Bio Plantella Vital koji jača otpornost biljaka.
Rajčice vole dobro društvo
Osim što se rajčica i bosiljak odlično slažu na tanjuru, dobro funkcioniraju i u vrtu. Bosiljak se često sadi uz rajčice jer može pomoći u odbijanju određenih štetnika, a mnogi vrtlari vjeruju i da pozitivno utječe na aromu plodova.
Uz rajčice se često sade i kadifice koje pomažu očuvanju tla te neven koji svojim mirisom odbija dio neželjenih nametnika. Riječ je o jednostavnom principu sadnje biljaka koje se međusobno podržavaju i stvaraju prirodniju ravnotežu u vrtu.
Osim što su korisne, ove biljke unose dodatnu boju u visoke gredice pa povrtnjak može izgledati jednako lijepo koliko je i funkcionalan.
Zaštita tijekom cijele sezone
Kako bi biljke ostale zdrave tijekom cijelog ljeta, važno je redovito pratiti pojavu štetnika.
Ljepljive ploče mogu pomoći u ranom otkrivanju moljaca, a pravovremena reakcija često sprječava veće probleme kasnije u sezoni.
Za dodatnu prihranu tijekom razvoja plodova preporučuje se i Bio Plantella Kalcij koji pomaže razvoju čvrstih plodova i smanjuje mogućnost truleži.
Trud koji se na kraju stvarno isplati
Uz pravilnu pripremu tla, redovitu njegu i malo pažnje, uzgoj rajčice može biti iznimno zahvalan.
10 čestih pogrešaka pri uzgoju rajčice – evo kako ih izbjeći
Na kraju se sav trud vraća kroz pune košare domaćih rajčica – zrelih, mirisnih i punih okusa kakav je teško pronaći na policama trgovina.
Vrt
Svake godine sadite isto povrće na isto mjesto? Evo zašto je to velika greška
Donosimo jednostavan vodič kako funkcionira plodored u vrtu i zašto je posebno važan u visokim gredicama
Posadili ste rajčice, paprike ili salatu i prve godine imali odličan urod, a već sljedeće sezone biljke su bile slabije, češće obolijevale i davale manje plodova? Vrlo je moguće da problem nije bio u sadnicama, zalijevanju ili gnojivu, nego u tome što ste preskočili jednu od najvažnijih vrtnih navika — plodored.
Iako mnogima zvuči kao komplicirana vrtlarska strategija, plodored je zapravo vrlo jednostavan princip koji dugoročno čuva zdravlje tla i osigurava bolji urod.
Plodored znači da iz godine u godinu ne sadite istu vrstu povrća na isto mjesto. Razlog je jednostavan. Različite biljke troše različite hranjive tvari iz tla, a neke su podložne istim bolestima i štetnicima.
Primjerice, ako ste ove godine na jednoj gredici uzgajali rajčice, sljedeće godine na tom istom mjestu nije dobra ideja ponovno saditi rajčice, ali ni paprike, patlidžane ili krumpir jer pripadaju istoj biljnoj skupini i iscrpljuju tlo na sličan način.
Zašto je plodored važan?
Mnogi vrtlari fokusiraju se na kvalitetne sadnice i prihranu, ali zaboravljaju da zdrav vrt zapravo počinje dobrim rasporedom sadnje.
Kada svake godine sadite iste kulture na isto mjesto, tlo postupno gubi hranjive tvari koje su tim biljkama najpotrebnije. Istovremeno se povećava mogućnost razvoja bolesti, gljivica i štetnika koji ostaju u zemlji.
Kod rajčica se, primjerice, češće mogu pojaviti plamenjača, trulež i problemi s korijenom ako se stalno sade na isto mjesto.
Pravilan plodored pomaže tlu da se prirodno oporavi, smanjuje potrebu za dodatnim tretmanima i dugoročno daje stabilniji urod.
Kako podijeliti povrće za plodored?
Najlakši način za planiranje plodoreda je podjela povrća u nekoliko osnovnih skupina.
Jednu skupinu čini plodovito povrće poput rajčica, paprika, tikvica, krastavaca i patlidžana. Drugu skupinu čini korjenasto povrće poput mrkve, cikle, luka i češnjaka. Treću skupinu čini lisnato povrće poput salate, blitve, špinata i kupusnjača.
Posebno su korisne mahunarke poput graška i graha jer obogaćuju tlo dušikom i često dolaze kao odličan izbor nakon zahtjevnijih kultura.
Kada te skupine svake godine rotirate po vrtu ili visokim gredicama, stvarate zdraviji sustav uzgoja.
Što saditi nakon rajčice?
Ovo je jedno od najčešćih pitanja među vrtlarima i vrlo je važno kod planiranja sezone.
Nakon rajčica dobro je saditi kulture koje manje iscrpljuju tlo ili ga obogaćuju. Grašak i grah odličan su izbor jer vraćaju dušik u zemlju, a dobro funkcioniraju i salata, blitva, luk, češnjak i mrkva.
Ono što treba izbjegavati jest ponovno saditi rajčice ili druge biljke iz iste porodice odmah sljedeće godine.
Plodored u visokim gredicama posebno je važan
Kod visokih gredica prostor je često ograničen pa mnogi svake godine nesvjesno sade iste kulture na ista mjesta.
Upravo zato plodored u visokim gredicama postaje još važniji.
Ako imate, npr, četiri visoke gredice, dovoljno je svake godine rotirati skupine biljaka i tlo će puno dulje ostati zdravo i produktivno.
To je posebno korisno kod urbanih vrtova gdje nema puno prostora za pogreške.
Dovoljne su vam samo četiri visoke gredice za povrće tijekom cijele godine
Ako vam plodored zvuči kao nešto što zahtijeva veliki vrt i komplicirano planiranje, dobra vijest je da za osnovni sustav zapravo trebate vrlo malo prostora. Četiri visoke gredice dovoljne su da kroz četverogodišnji ciklus rotirate glavne skupine povrća i pritom održite tlo zdravim.
Jedna gredica može biti rezervirana za plodovito povrće poput rajčica i paprika, druga za korjenasto povrće, treća za lisnate kulture, a četvrta za mahunarke koje obogaćuju tlo dušikom. Svake godine kulture samo rotirate na sljedeću gredicu i tako dugoročno osiguravate stabilan urod bez iscrpljivanja zemlje.
Dobar vrt počinje planom
Plodored ne traži velika ulaganja niti dodatnu opremu — samo malo planiranja prije početka sezone.
A upravo ta mala promjena često čini veliku razliku između vrta koji iz godine u godinu napreduje i onoga koji daje sve slabije rezultate.
Ako želite zdravije biljke, manje bolesti i bogatiji urod, plodored je jedna od najjednostavnijih navika koju možete uvesti već ove sezone.
