Vrt
10 najvećih vrtnih mitova: Otkrivamo što se krije iza njih
Postoje brojni mitovi o njezi vrta i travnjaka. Otkrivamo što se krije iza njih.
1. Nove travnjake ne treba gnojiti
Raširen je mit o negnojenju svježe posijanog travnjaka u prvoj godini. Na taj način se biljke u početku mogu dobro ukorijeniti i ne razmaze se previše hranjivim tvarima. Međutim, praksa pokazuje vrlo različite rezultate: tijekom sezone sjetve, mlade biljke travnjaka su posebno ugrožene jer je travnjak još uvijek neravan i korov ima dovoljno prostora za klijanje. Stoga se pobrinite da novi travnjak bude gust što je prije moguće. Za to je vrlo važna dobra opskrba hranjivim tvarima. Najbolje je posipati brzodjelujuće početno gnojivo odmah nakon sjetve, a zatim gnojiti svakih četiri do šest tjedana normalnim gnojivom za travnjak kako biste dobili zdrav i gust travnjak.
2. Travnjak morate vapniti svake godine kako mahovina ne bi imala šanse
Vapno pomaže neutralizirati kiselost u tlu. Međutim, kiselo tlo nije jedini razlog za razvoj mahovine. Ostali razlozi su da travnjak nema dovoljno sunca, da je tlo pregusto, da je pokošeno preduboko ili da je pogrešno pognojeno. I naravno, vapnjenje tu ne može ništa. Najbolja metoda protiv mahovine na travnjaku je rahljenje i prozračivanje, barem jednom godišnje. S prozračivačem i njegovim različitim valjcima, oboje je brzo i jednostavno. Ako sumnjate da je vaš travnjak kisel, najbolje je napraviti test tla. Vapnenje ima smisla kod pH vrijednosti manje od 5.
3. Što je travnjak dublje pokošen, imam manje posla
Nažalost, to je pogrešno, jer preduboko košenje oštećuje travnjak. Kao rezultat toga, korijenje trave je izloženo, meta je za bolesti i, posebno ljeti, može biti toliko isušeno na suncu da travnjak posmeđi i umre. Preporučamo “pravilo trećine” kada kosite travnjak: ono kaže da se travnjak skraćuje samo za jednu trećinu, ostaju dvije trećine. Dakle, ako je travnjak visok 6 cm, odrezat ćete samo 2 cm, a ostat će 4 cm.
4. Manje gnojidbe znači i manje košnje
Ako se travnjak redovito gnoji, to dovodi do bržeg rasta. To ujedno znači: kosite češće! Pa trebamo li smanjiti gnojidbu? Ni to nije rješenje. Jer ako se zanemari redovita gnojidba, to dovodi do nedostatka hranjivih tvari. Nakon određenog vremena travnjak postaje mrljast, zarasta i izgleda zapušteno. Međutim, obnavljanje travnjaka zahtijeva više truda od redovite košnje.Ako ne želite sami kositi, najbolje je nabaviti Robolinho® robotsku kosilicu. On se potpuno automatski brine za redovitu košnju.
5. Malčiranje zamjenjuje gnojidbu
Malčiranje je savršena dopuna gnojidbi. Travnjaku vraća prirodne hranjive tvari i štiti ga od isušivanja. Prilikom košnje, pokošene vlati trave se vrte u kućištu kosilice, posebnom oštricom se fino usitnjavaju i otpuhuju natrag u travnjak kao prirodno gnojivo.
Za to su prikladne kosilice s funkcijom 3inONE ili 4inONE ili posebne kosilice za malčiranje. Najjednostavnije je s Robolinho® robotskom kosilicom. Potpuno automatski kosi travnjak i istovremeno vrlo fino sjecka pokošenu travu zahvaljujući svom jedinstvenom sustavu noževa za malčiranje. Sitna pokošena trava ostaje na travnjaku i djeluje poput prirodnog gnojiva. Mali savjet: malč košnja najbolje funkcionira na niskoj travi.
6. Savršen travnjak kroz prozračivanje
Kod prozračivanja travnjak se rahli valjkom za prozračivanje. To poboljšava rast travnjaka jer može bolje apsorbirati kisik, hranjive tvari i vlagu. Travnjak možete prozračiti nekoliko puta godišnje jer je to poput osvježavanja travnjaka. Međutim, to nije dovoljno za njegovan i bujan travnjak. Stoga ne zaboravite redovito kositi i, osobito ljeti, zalijevati travnjak.
7. Bolje je ne zalijevati travnjak usred dana
Ovo vjerojatno znate iz iskustva: ako biljke s velikim lišćem zalijevate na podnevnom suncu, zaostale kapi vode mogu uzrokovati lokalne opekline na lišću. Međutim, to nije slučaj s travnjacima. Vlati trave su vrlo uske i stoje okomito na sunce, tako da sunčeve zrake nemaju veliku površinu za napad.
Međutim, voda za navodnjavanje vrlo brzo ispari na ljetnim podnevnim vrućinama, pa je potrebno više vode. Stoga preporučujemo zalijevanje travnjaka ujutro ili predvečer. U idealnom slučaju, za to koristite kišnicu i ispumpajte je iz bunara, spremnika za kišnicu ili cisterne vrtnom pumpom.
8. Zelene reznice i vrtni otpad moraju se zbrinjavati uz velike troškove
Svaki lijepo uređeni vrt također treba ostati u formi. Stoga biste trebali redovito podrezivati živice, grmlje i drveće. Ali što učiniti sa svim isječcima? Rješenje je vrlo jednostavno: usitnite grane, grančice i zelenilo pomoću sjeckalice i upotrijebite nasjeckani materijal i malč u vrtu kao pokrivač za gredice protiv korova: kao sklonište za male životinje poput ježeva ili kao dno ili drugi donji sloj na kompostu.
9. Zadnja košnja travnjaka je u listopadu
Stav da je zadnja košnja uvijek u listopadu samo je djelomično točan, budući da se rast travnjaka ne temelji na kalendarskom mjesecu, već na vremenu. Gotovo je tek kada travnjak prestane rasti i/ili kada temperature trajno ne dosegnu više od 5-10 stupnjeva. Tada je vrijeme da kosilicu ili robotsku kosilicu pripremite za zimu.
10. Na travnjaku može ostati malo jesenjeg otpalog lišća
Obavezno uklonite jesenje lišće s travnjaka. Postoje različiti razlozi za to: travnjak ne spava zimski san, on nastavlja rasti i zimi kada temperature to dopuštaju. Ispod sloja lišća ne dobiva dovoljno svjetla i kisika. Rezultat su žute mrlje na travnjaku. Osim toga, može doći čak i do truljenja ako vlaga ne može izaći. To također oštećuje travnjak. Najlakši način za uklanjanje lišća s travnjaka je puhač za lišće ili usisivač za lišće.
Malo lišća u vrtu, npr. ispod grmlja, može poslužiti kao zimovalište za ježeve.
Balkoni i terase
Sadnja lukovica: Evo što posaditi sada za cvjetni vrt i balkon u proljeće
Tulipani, narcisi i krokusi sade se u jesen, a cvatu kad zima prođe. Donosimo kako ih posaditi u vrtu ili u tegli, uz tri prijedloga kombinacija za balkon
Kad nakon zime iz zemlje izbiju prvi krokusi, a za njima narcisi i tulipani, rijetko tko se sjeti da je sve počelo jednog jesenskog popodneva. Proljetne lukovice traže malo posla u jesen i malo strpljenja preko zime. Odaberete li vrste i sorte različitih termina cvatnje, vrt ili balkon mogu dobivati nove cvjetove tijekom više proljetnih tjedana.
Za sadnju lukovica ne treba vam velik vrt. Lukovice možete uspješno uzgajati i u gredici i u tegli, uz nešto više pažnje pri zalijevanju.
Kada saditi koju lukovicu?
Većina lukovica proljetnog cvijeća koje kupujemo za jesensku sadnju sadi se tijekom jeseni. Točan termin ovisi o vrsti, lokalnoj klimi i stanju tla.
Za orijentaciju mogu poslužiti preporuke Britanskog kraljevskog hortikulturnog društva (RHS): narcise, krokuse i zumbule najbolje je posaditi ranije, a tulipane kasnije, kad se tlo ohladi. Kod nas je jesen u pravilu toplija nego u Britaniji, osobito na obali, pa britanske mjesece shvatite kao smjernicu, a ne kao kalendar. Pouzdan oslonac su i upute na pakiranju lukovica.
Maćuhice su dvogodišnje biljke, prigodno ih je saditi u jesen i proljeće, ne zahtijevaju puno vode, dosta su otporne na niske temperature i važno je samo da imaju propusno tlo, objasnila je Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine.
Kako prepoznati zdravu lukovicu?
Dobra cvatnja počinje već pri kupnji. „Zdrava lukovica mora biti tvrda na dodir i nikako ne smije biti mekana”, savjetuje cvjetna dizajnerica Adriana Kolar Combaj. Meke lukovice ili one s tragovima truleži odmah bacite, a ostale posadite što prije nakon kupnje.
Sadnja lukovica u vrtu: dubina, razmak i skupine
Većina proljetnih lukovica, uključujući tulipane i narcise, voli sunčano mjesto i dobro drenirano tlo.
- Dubina: lukovicu posadite na dubinu dva do tri puta veću od njezine visine. Lukovicu visoku pet centimetara stavite u rupu duboku 10 do 15 centimetara.
- Položaj: šiljasti vrh, iz kojeg raste izdanak, okrenite prema gore.
- Razmak: između lukovica ostavite barem dvije njihove širine.
- Skupine: sadite ih u skupinama od najmanje šest lukovica, jer pojedinačni cvjetovi u gredici djeluju izgubljeno.
- Nakon sadnje: zemlju lagano poravnajte, ali je ne gazite, kako ne biste oštetili lukovice.
Sadnja lukovica u tegle: što vam treba
Dovoljno velika tegla. Za sadnju u slojeve RHS preporučuje teglu široku i duboku najmanje 30 centimetara. U plitkoj tegli nema mjesta za više slojeva, a zemlja se zimi brže smrzava.
Rupe na dnu, i to obavezno. Lukovice ne podnose stajaću vodu. U tegli bez odvodnih otvora voda se skuplja na dnu i lukovice trunu, a sloj kamenčića to ne može spriječiti.
Lazanja tehnika: kako složiti lukovice u slojeve
Tajna tegle koja cvate tjednima je u slaganju lukovica u slojeve, poput lazanja. Na dno idu najveće lukovice koje cvatu najkasnije, u sredinu srednje velike, a na vrh najmanje koje cvatu prve. Kad jedne ocvatu, sljedeće izrastu i prekriju njihovo lišće.
Tri prijedloga kombinacija za proljetnu teglu
1. Sunčana tegla: žuto i bijelo
- Vrh: žuti ili bijeli krokusi
- Sredina: niski narcisi
- Dno: bijeli kasni tulipani
Krokusi otvaraju sezonu, narcisi preuzimaju sredinu proljeća, a bijeli tulipani je zatvaraju. Ovo je jednostavna kombinacija žutih i bijelih cvjetova.
2. Romantična tegla: plavo i ljubičasto
- Vrh: presličice (muskari)
- Sredina: plavi ili ljubičasti zumbuli
- Dno: ljubičasti kasni tulipani
Plave presličice i zumbuli donose i miris, a ljubičasti tulipani daju visinu na kraju sezone. Kombinacija izgleda posebno lijepo u svijetloj ili sivoj tegli.
3. Tegla za veliki efekt: sve cvate odjednom
Ako vam je draži jedan raskošan trenutak od duge cvatnje, odaberite lukovice koje cvatu u isto vrijeme, primjerice tulipane i presličice koji cvatu sredinom proljeća, u dvije boje koje se slažu.
Vrijeme je za sadnju lukovica tulipana – pratite ove jednostavne korake
Izbjegnite praznu teglu do proljeća
Tegla s lukovicama preko zime može izgledati kao da u njoj ništa ne raste, pa se na vrh mogu posaditi niske biljke koje podnose hladnoću. Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine za jesensku sadnju u posude preporučuje maćuhice, potočnice i jaglace. Ako ih posadite u jesen, kako objašnjava, preko zime će ojačati i u proljeće biti bujnije.
Maćuhice su otporne na niske temperature, a važno im je da imaju propusno tlo. Kao i lukovicama, ni njima ne odgovara natopljen supstrat.
Gdje držati teglu preko zime?
Teglu ostavite vani, na svijetlom mjestu, jer lukovicama treba hladnoća da bi u proljeće procvjetale. Od jakog mraza zaštitite je prema uvjetima svoje lokacije, primjerice jutenom vrećom ili stiroporom, kako savjetuju u Vrtnom centru Šestine u tekstu o tome kako i koje biljke zaštititi od zime.
Supstrat održavajte blago vlažnim, bez zadržavanja vode. Povremeno ga provjerite, osobito na natkrivenom balkonu, i ne dopustite da se potpuno isuši.
Kad lukovice ocvatu
Ocvale cvjetove uklonite, ali lišće ostavite da se samo osuši, jer ono puni lukovicu snagom za iduću godinu. Dok je lišće zeleno, nastavite zalijevati prema potrebi. Zalijevanje smanjujte kako lišće prirodno žuti i biljka ulazi u mirovanje.
Nakon toga teglu premjestite na manje vidljivo mjesto do iduće jeseni ili lukovice presadite u vrt. Računajte s tim da lukovice iz gusto posađene tegle iduće godine mogu cvjetati slabije.
Adriana savjetuje i jednostavan trik: zapišite što ste i gdje posadili.
„Jednom kada se lukovice posade i završe sa svojim cvjetanjem, ostat će samo lukovica u zemlji i vi više nećete znati gdje je ona posađena”, objašnjava. Bilješka u mobitelu ili štapić s imenom biljke uštedjet će vam iznenađenja kod sljedeće sadnje.
Ovo je jedan od rijetkih poslova u vrtu kod kojih se rezultat ne vidi odmah. Ali kad nakon zime ugledate prve cvjetove, bit će vam drago što ste jesenas odvojili vrijeme za sadnju.
Balkoni i terase
Zelena oaza koja prkosi hladnoći: Kako stvoriti raskošne jesenske i zimske aranžmane u teglama?
Dolaskom hladnijih dana balkoni, terase i ulazi u domove ne moraju izgubiti svoju živost i boje. Iako većina ljetnog cvijeća završava svoj ciklus, postoje biljke koje upravo u jesen i zimu pokazuju svoju najljepšu stranu. Uz pravilan odabir vrsta, malo kreativnosti i nekoliko važnih pravila sadnje, moguće je stvoriti atraktivne biljne aranžmane koji će uljepšavati vanjske prostore tijekom hladnijeg dijela godine.
Kalendar sadnje povrća: Što sijati i saditi od siječnja do prosinca?
Jesenski i zimski aranžmani vraćaju boju balkonima i terasama
Kada temperature počnu padati, a dani postaju sve kraći, mnogi balkoni i terase ostaju prazni. No jesen ne mora značiti kraj vrtlarske sezone. Naprotiv, upravo je to idealno vrijeme za stvaranje novih biljnih kombinacija koje će unijeti boju i teksturu u često siv zimski krajolik.
Zimzeleni grmovi, vrijeskovi, ciklame i ukrasne četinjače samo su neke od biljaka koje se mogu kombinirati u zanimljive aranžmane. Kako ih pravilno posaditi i osigurati im dobre uvjete za prezimljavanje, otkriva diplomirana inženjerka agronomije Zvonimira Bošnjaković.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Koje biljke odabrati za hladnije mjesece?
Za jesenske i zimske aranžmane važno je odabrati biljke koje dobro podnose niže temperature, ali i one koje će svojom bojom, oblikom ili teksturom ostati dekorativne tijekom hladnih mjeseci.
Među zanimljivijim vrstama ističe se skimija, zimzeleni grm čiji su najveći ukras gusti cvjetni pupovi koji se razvijaju u jesen i ostaju na biljci sve do proljeća.
„Skimija je zimzeleni grm koji naraste do 80 centimetara, a njezini pupovi drže od jeseni, preko cijele zime, do proljeća. U proljeće se ti pupovi otvaraju, tako da je lijepa tijekom cijele godine”, objašnjava Zvonimira Bošnjaković.
Uz skimiju, u hladnijem dijelu godine posebno su atraktivni vrijeskovi i kalune, koji svojim bojama i strukturama stvaraju zanimljive kontraste. Ciklame donose nježne cvjetove u ružičastim, bijelim ili ljubičastim tonovima, dok maćuhice mogu cvjetati i tijekom blažih zimskih razdoblja.
Kombiniranjem različitih biljaka moguće je postići razigran izgled koji ostaje privlačan i kada većina vrta miruje.
Kada je najbolje saditi biljke zimske cvatnje?
Iako su biljke namijenjene hladnijem dijelu godine, njihova sadnja zahtijeva odgovarajuće vremenske uvjete.
Najbolje ih je saditi kada prođu najveće ljetne vrućine, ali prije dolaska jačih mrazova. Tada je tlo još dovoljno toplo da se korijen može prilagoditi novim uvjetima.
„Idealno vrijeme za sadnju biljaka zimske cvatnje je period između rujna i studenoga. Naravno, sve ovisi o temperaturama jer i rujan može biti dosta topao”, ističe Bošnjaković.
Važno je pratiti vremenske prilike, a ne isključivo kalendar. Sadnja tijekom izrazito toplih dana može dodatno opteretiti biljke, dok sadnja neposredno prije smrzavanja tla otežava njihovo ukorjenjivanje.
Vrijeme je za jesensko ukrasno bilje!
Dobra drenaža sprječava propadanje korijena
Jedna od najčešćih pogrešaka pri sadnji biljaka u posude jest zanemarivanje odvodnje vode.
Tijekom jeseni i zime padaline su često obilnije, a zbog nižih temperatura zemlja se sporije suši. Ako se voda predugo zadržava oko korijena, može doći do njegova propadanja.
„Što se tiče zemlje za sadnju, najbitnije je za biljke jesenske i zimske cvatnje da se bira zemlja ili supstrat koji je dovoljno rahli i blago kiseli. Tijekom jeseni imamo puno vlage i zemlja dugo ostaje vlažna. Zbog toga biljke mogu trunuti”, upozorava Bošnjaković.
Osim odgovarajućeg supstrata, važna je i pravilno pripremljena posuda.
„Što se tiče sadnje u tegle, tu nam je bitna drenaža. Važno je na dno tegle staviti dva ili tri prsta glinopora, šljunka ili kamenja kako bi se zemlja mogla ocijediti. Nakon toga stavljamo agrotekstil”, objašnjava agronomkinja.
Pritom je ključno da posuda ima otvore kroz koje višak vode može slobodno otjecati. Sam sloj šljunka ili glinopora ne može zamijeniti odvodne otvore.
Kako pravilno posaditi biljke u tegle?
Biljku treba postaviti na odgovarajuću dubinu, približno jednaku onoj na kojoj je rasla u prethodnoj posudi. Zatim se prostor oko korijena popunjava blago kiselim supstratom.
„Stavljamo biljku unutra, popunjavamo zemlju sa svih strana i onda se sve mora dobro stisnuti kako bi se korijen povezao s novom zemljom. Obavezno nakon sadnje treba zaliti”, savjetuje agronomkinja.
Zalijevanje nakon sadnje važno je čak i kada je vrijeme hladnije jer pomaže da supstrat dobro prione uz korijen.
Kako njegovati biljke tijekom zime?
Iako su odabrane biljke prilagođene hladnijim uvjetima, to ne znači da tijekom zime ne zahtijevaju njegu. Tijekom kišnih razdoblja dodatno zalijevanje često nije potrebno, ali za duljih suhih razdoblja biljke u posudama ipak treba povremeno zaliti.
Posebnu pažnju treba posvetiti biljkama tijekom jakih mrazova. Korijen biljaka u teglama izloženiji je smrzavanju nego korijen biljaka posađenih u vrtu jer je okružen manjom količinom zemlje.
Zato je osjetljivije vrste dobro smjestiti na zaklonjeno mjesto, zaštićeno od hladnog vjetra, a tijekom ekstremnih hladnoća po potrebi zaštititi i same posude.
Treba imati na umu i da sve biljke nemaju jednaku otpornost na niske temperature. Primjerice, otpornost skimije ovisi o sorti i uvjetima uzgoja, dok su ciklame, osobito one koje se često prodaju kao sezonsko cvijeće, osjetljivije na jači mraz.
Orezivanje, zaštita i sadnja ruža – jesenska njega ovog cvijeta uključuje nekoliko važnih koraka
Za zimski kutak dovoljno je nekoliko pažljivo odabranih biljaka
Za stvaranje atraktivnog jesenskog i zimskog kutka nisu potrebni veliki vrt ni zahtjevni zahvati. Dovoljno je nekoliko dekorativnih tegli, pažljivo odabranih biljaka i malo kreativnosti.
Kombinacijom zimzelenih grmova, ukrasnih četinjača i cvjetnica moguće je oblikovati aranžmane koji će krasiti ulaze u dom, balkone i terase čak i kada temperature padnu.
Upravo su takvi mali zeleni detalji najbolji način da i tijekom najhladnijih mjeseci zadržimo dio živosti i ljepote prirode u svojoj svakodnevici.
