Vrt
10 najvećih vrtnih mitova: Otkrivamo što se krije iza njih
Postoje brojni mitovi o njezi vrta i travnjaka. Otkrivamo što se krije iza njih.
1. Nove travnjake ne treba gnojiti
Raširen je mit o negnojenju svježe posijanog travnjaka u prvoj godini. Na taj način se biljke u početku mogu dobro ukorijeniti i ne razmaze se previše hranjivim tvarima. Međutim, praksa pokazuje vrlo različite rezultate: tijekom sezone sjetve, mlade biljke travnjaka su posebno ugrožene jer je travnjak još uvijek neravan i korov ima dovoljno prostora za klijanje. Stoga se pobrinite da novi travnjak bude gust što je prije moguće. Za to je vrlo važna dobra opskrba hranjivim tvarima. Najbolje je posipati brzodjelujuće početno gnojivo odmah nakon sjetve, a zatim gnojiti svakih četiri do šest tjedana normalnim gnojivom za travnjak kako biste dobili zdrav i gust travnjak.
2. Travnjak morate vapniti svake godine kako mahovina ne bi imala šanse
Vapno pomaže neutralizirati kiselost u tlu. Međutim, kiselo tlo nije jedini razlog za razvoj mahovine. Ostali razlozi su da travnjak nema dovoljno sunca, da je tlo pregusto, da je pokošeno preduboko ili da je pogrešno pognojeno. I naravno, vapnjenje tu ne može ništa. Najbolja metoda protiv mahovine na travnjaku je rahljenje i prozračivanje, barem jednom godišnje. S prozračivačem i njegovim različitim valjcima, oboje je brzo i jednostavno. Ako sumnjate da je vaš travnjak kisel, najbolje je napraviti test tla. Vapnenje ima smisla kod pH vrijednosti manje od 5.
3. Što je travnjak dublje pokošen, imam manje posla
Nažalost, to je pogrešno, jer preduboko košenje oštećuje travnjak. Kao rezultat toga, korijenje trave je izloženo, meta je za bolesti i, posebno ljeti, može biti toliko isušeno na suncu da travnjak posmeđi i umre. Preporučamo “pravilo trećine” kada kosite travnjak: ono kaže da se travnjak skraćuje samo za jednu trećinu, ostaju dvije trećine. Dakle, ako je travnjak visok 6 cm, odrezat ćete samo 2 cm, a ostat će 4 cm.
4. Manje gnojidbe znači i manje košnje
Ako se travnjak redovito gnoji, to dovodi do bržeg rasta. To ujedno znači: kosite češće! Pa trebamo li smanjiti gnojidbu? Ni to nije rješenje. Jer ako se zanemari redovita gnojidba, to dovodi do nedostatka hranjivih tvari. Nakon određenog vremena travnjak postaje mrljast, zarasta i izgleda zapušteno. Međutim, obnavljanje travnjaka zahtijeva više truda od redovite košnje.Ako ne želite sami kositi, najbolje je nabaviti Robolinho® robotsku kosilicu. On se potpuno automatski brine za redovitu košnju.
5. Malčiranje zamjenjuje gnojidbu
Malčiranje je savršena dopuna gnojidbi. Travnjaku vraća prirodne hranjive tvari i štiti ga od isušivanja. Prilikom košnje, pokošene vlati trave se vrte u kućištu kosilice, posebnom oštricom se fino usitnjavaju i otpuhuju natrag u travnjak kao prirodno gnojivo.
Za to su prikladne kosilice s funkcijom 3inONE ili 4inONE ili posebne kosilice za malčiranje. Najjednostavnije je s Robolinho® robotskom kosilicom. Potpuno automatski kosi travnjak i istovremeno vrlo fino sjecka pokošenu travu zahvaljujući svom jedinstvenom sustavu noževa za malčiranje. Sitna pokošena trava ostaje na travnjaku i djeluje poput prirodnog gnojiva. Mali savjet: malč košnja najbolje funkcionira na niskoj travi.
6. Savršen travnjak kroz prozračivanje
Kod prozračivanja travnjak se rahli valjkom za prozračivanje. To poboljšava rast travnjaka jer može bolje apsorbirati kisik, hranjive tvari i vlagu. Travnjak možete prozračiti nekoliko puta godišnje jer je to poput osvježavanja travnjaka. Međutim, to nije dovoljno za njegovan i bujan travnjak. Stoga ne zaboravite redovito kositi i, osobito ljeti, zalijevati travnjak.
7. Bolje je ne zalijevati travnjak usred dana
Ovo vjerojatno znate iz iskustva: ako biljke s velikim lišćem zalijevate na podnevnom suncu, zaostale kapi vode mogu uzrokovati lokalne opekline na lišću. Međutim, to nije slučaj s travnjacima. Vlati trave su vrlo uske i stoje okomito na sunce, tako da sunčeve zrake nemaju veliku površinu za napad.
Međutim, voda za navodnjavanje vrlo brzo ispari na ljetnim podnevnim vrućinama, pa je potrebno više vode. Stoga preporučujemo zalijevanje travnjaka ujutro ili predvečer. U idealnom slučaju, za to koristite kišnicu i ispumpajte je iz bunara, spremnika za kišnicu ili cisterne vrtnom pumpom.
8. Zelene reznice i vrtni otpad moraju se zbrinjavati uz velike troškove
Svaki lijepo uređeni vrt također treba ostati u formi. Stoga biste trebali redovito podrezivati živice, grmlje i drveće. Ali što učiniti sa svim isječcima? Rješenje je vrlo jednostavno: usitnite grane, grančice i zelenilo pomoću sjeckalice i upotrijebite nasjeckani materijal i malč u vrtu kao pokrivač za gredice protiv korova: kao sklonište za male životinje poput ježeva ili kao dno ili drugi donji sloj na kompostu.
9. Zadnja košnja travnjaka je u listopadu
Stav da je zadnja košnja uvijek u listopadu samo je djelomično točan, budući da se rast travnjaka ne temelji na kalendarskom mjesecu, već na vremenu. Gotovo je tek kada travnjak prestane rasti i/ili kada temperature trajno ne dosegnu više od 5-10 stupnjeva. Tada je vrijeme da kosilicu ili robotsku kosilicu pripremite za zimu.
10. Na travnjaku može ostati malo jesenjeg otpalog lišća
Obavezno uklonite jesenje lišće s travnjaka. Postoje različiti razlozi za to: travnjak ne spava zimski san, on nastavlja rasti i zimi kada temperature to dopuštaju. Ispod sloja lišća ne dobiva dovoljno svjetla i kisika. Rezultat su žute mrlje na travnjaku. Osim toga, može doći čak i do truljenja ako vlaga ne može izaći. To također oštećuje travnjak. Najlakši način za uklanjanje lišća s travnjaka je puhač za lišće ili usisivač za lišće.
Malo lišća u vrtu, npr. ispod grmlja, može poslužiti kao zimovalište za ježeve.
Bilje
Ginko: Drvo koje je preživjelo dinosaure i danas raste u hrvatskim parkovima
Šest stabala preživjelo je atomsku eksploziju u Hirošimi 1945. godine. Nije bila posrijedi ni jedna otporna vrsta drveća, ni posebno zaštićeni primjerci, nego ginko (Ginkgo biloba), biljka koja na Zemlji raste već oko 270 milijuna godina. Već sljedeće sezone ta su stabla potjerala nove grane. Danas stoje u Hirošimi kao simbol obnove i nade, a njihova priča možda je najrječitiji dokaz zašto ginko zaslužuje posebno mjesto i u svakom ozbiljnijem vrtu.
Živi fosil bez bliskih srodnika
Ginko je jedini preživjeli predstavnik nekad razgranate biljne skupine Ginkgoales, čiji su preci rasli diljem planeta još dok su Zemljom hodali dinosauri. Dok su svi ostali srodnici izumrli, ginko je ostao gotovo nepromijenjen, što znanstvenicima nije prestalo biti zadivljujuće. Kada se uspoređuju suvremeni listovi s fosilnim primjercima starim milijunima godina, razlike su jedva primjetne.
Botanički, ginko ne pripada cvjetnicama nego skupini golosjemenjača, zajedno s četinjačama. U živom biljnom svijetu danas nema nijednog bliskog srodnika ove vrste, što ga čini jedinstvenom evolucijskom granom koja je nekako uspjela doći do današnjeg dana.
Kako izgleda i koliko naraste?
Najprepoznatljiviji detalj su listovi: lepezastog oblika s karakterističnim urezom na vrhu, posve drugačiji od lišća gotovo svakog drugog stabla. Proljeće i ljeto donose svježe svijetlozelenu boju, a u jesen listovi se transformiraju u intenzivno zlatnožutu koja može dominirati cijelim dvorištem ili parkom.
U povoljnim uvjetima ginko naraste između 15 i 30 metara. Poznat je i po iznimnoj dugovječnosti: neki primjerci u Kini procjenjuju se na više od 3000 godina starosti, što ga svrstava među najdugovječnija stabla na svijetu.
Zašto je toliko otporan?
Ginko je stablo koje rijetko obolijeva. Otporan je na većinu uobičajenih bolesti i štetnika koji muče druge ukrasne vrste, a to ga čini jednim od najzahvalnijih izbora za uzgoj, posebno za one koji žele malo njege uz dugotrajne rezultate.
Nakon što se dobro ukorijeni, podnosi sušu, gradsko zagađenje i sol uz prometnice. Upravo te osobine razlog su zbog kojeg ga krajobrazni arhitekti rado biraju za drvorede, javne prostore i parkove gdje uvjeti nisu idealni. Za razliku od nekih stabala koja mogu ugroziti temelje ili infrastrukturu, ginko razvija korijen koji nije agresivan prema okolnim strukturama, što ga čini sigurnim izborom i za manje okućnice.
Uzgoj i njega
Ginko ne traži posebne uvjete. Najbolje mu odgovara sunčan položaj i dobro drenirano tlo, no poznato je da se uspješno prilagođava i manje idealnim situacijama. U mladosti raste sporije, ali s godinama razvija karakterističnu krošnju i sve impresivniji habitus.
Kada razmišljate o sadnji, vrijedi imati na umu jednu važnu praktičnu stvar: postoje muška i ženska stabla. Ženski primjerci stvaraju mesnate sjemenke koje u sazrijevanju razvijaju vrlo neugodan miris, koji mnogi opisuju kao užeglo maslinovo ulje ili pokvareno voće. U privatnim vrtovima i urbanim sredinama zato se uglavnom sade muške sorte. Prilikom kupnje sadnice dobro je to provjeriti, osobito ako planirate sadnju blizu terase, ulaza ili šetnice.
Paprati: Kako ih uzgajati u vrtu i domu te koje vrste odabrati?
Ginko kao pojedinac ili u drvoredu
Jedna od najvećih prednosti ginka je što pruža vizualnu vrijednost kroz cijelu godinu. U proljeće ga krase svježi listovi, ljeti daje ugodnu sjenu, a u jesen postaje jedno od najdojmljivijih stabala u prostoru. Ako razmišljate o tome kako jesenskim bojama obogatiti vrt, ginko je jedna od rijetkih vrsta koja u tom pogledu nema konkurenciju.
Zimi njegova silueta ostaje vizualno zanimljiva čak i bez lišća, što ga razlikuje od stabala koja u hladnim mjesecima postaju nezanimljiva. Upravo taj kontinuitet čini ga omiljenim izborom kao soliterno stablo u vrtu ili kao fokalna točka uz šetnice i prilaze.
Najpopularnije sorte
Za veće prostore i parkove najpopularnija je sorta ‘Autumn Gold’, poznata po pravilnoj krošnji i intenzivnoj zlatnoj boji u jesen. Onima kojima prostor nije problem, ova sorta daje reprezentativne rezultate uz minimalno ulaganje u njegu.
Za uže gradske parcele i manje vrtove prikladnija je ‘Princeton Sentry’, stupastog oblika koji ne zauzima previše horizontalnog prostora. Za vlasnike manjih okućnica postoje i patuljaste sorte koje zadržavaju karakteristični izgled lista i jesenske boje, ali ostaju znatno kompaktnije.
Ginko u Hrvatskoj
Ginko se u Hrvatskoj uzgaja već desetljećima i pritom se pokazao kao izrazito zahvalna vrsta za naše klimatske uvjete. Bez problema podnosi kontinentalne zime, ali i ljetne vrućine, a može ga se vidjeti u brojnim gradskim parkovima, arboretumima i botaničkim vrtovima diljem zemlje. Posebno je prepoznatljiv u jesen, kada zlatna stabla odskaču od ostalog zelenila.
Iako ga danas najčešće vežemo uz Kinu, gdje je stoljećima uzgajan u budističkim i taoističkim hramovima, ginko je odavno zauzeo mjesto i u europskim, pa tako i hrvatskim zelenim površinama.
Stabala koja možete uzgojiti u posudama: Dodajte boju i visinu vašim terasama i dvorištima
Posebno mjesto zauzima daruvarski ginko, koji raste ispred dvorca Antuna Jankovića i smatra se najvećim i najstarijim primjerkom ove vrste u Hrvatskoj. Ujedno je i drugi najstariji u Europi. Procjenjuje se da je posađen oko 1777. godine, zaštićen je kao spomenik parkovne arhitekture, a Daruvarčani ga s razlogom zovu Adam. Uz njega raste i nešto mlađi ženski primjerak, Eva. Upravo je taj par 2019. proglašen Hrvatskim stablom godine, a sljedeće je godine na europskom natjecanju osvojio srebrno mjesto. Teško je zamisliti bolji dokaz da ginko u hrvatskim uvjetima ne samo preživi nego postane i prvak.
Ima li ginko ljekovita svojstva?
U Aziji, a osobito u tradicionalnoj kineskoj medicini, ginko ima dugačku povijest primjene. Listovi se koriste za izradu standardiziranih biljnih ekstrakata koji su danas jedni od najprodavanijih biljnih dodataka prehrani na globalnoj razini. Međutim, primjena takvih pripravaka posebna je tema koja zahtijeva konzultaciju sa stručnom medicinskom literaturom i ne treba je poistovjećivati s uzgojem stabla u vrtu.
Teško je naći drvo koje kombinira toliko prednosti. Nije zahtjevno, rijetko obolijeva, ne ugrožava okolne objekte, spektakularno izgleda u jesen i nosi priču staru gotovo 270 milijuna godina. Planiranje vrta obično podrazumijeva kompromise između estetike, praktičnosti i dugoročnog održavanja Ginko je jedno od rijetkih stabala koje vrijedi imati u dvorištu gdje ti kompromisi gotovo i ne postoje.
Jedino što treba provjeriti pri kupnji je sorta, odnosno radi li se o muškom primjerku. Sve ostalo ginko obavlja sam.
Vrt
Kako odabrati kosilicu prema veličini travnjaka?
Izbor odgovarajuće kosilice nimalo nije jednostavan. Na tržištu je veliki broj različitih uređaja, od ručnih i strižnih kosilica, preko klasičnih električnih, akumulatorskih i benzinskih modela, pa sve do traktorskih i robotskih kosilica. Svaka od njih ima svoje prednosti i namijenjena je određenim uvjetima rada. Stoga je prije kupnje važno dobro usporediti dostupne opcije.
Prilikom odabira kosilice najvažnije je uzeti u obzir površinu koju ćete održavati ali i budžet s kojim raspolažete. Uređaj koji je idealan za manji gradski vrt neće biti prikladan za veće travnate površine, dok odabir snažnijeg ili automatiziranog modela može biti isplativiji kada je riječ o velikim okućnicama.
Što uzeti u obzir prije kupnje kosilice?
Sama veličina travnjaka nije jedini kriterij. Kako biste lakše odabrali odgovarajuću kosilicu, potrebno je odgovoriti na nekoliko pitanja. Kolika je površina travnjaka koji treba kositi? Je li riječ o redovito održavanom travnjaku ili se trava kosi tek povremeno pa zna biti viša i gušća? Postoje li na terenu izdanci grmlja, korov ili deblje stabljike koje mogu otežati košnju? Je li radna površina ravna ili ima nagibe i kosine?
Iako konačan odabir ovisi o više čimbenika, veličina travnjaka najčešće je polazna točka pri kupnji kosilice.
Kosilice za male travnjake do 300 m²
Za manje i redovito održavane travnjake do 300 m² prikladne su električne, akumulatorske ili manje ručne kosilice. Takvi su uređaji lakši za rukovanje i održavanje, a kod akumulatorskih modela važno je provjeriti može li kapacitet baterije pokriti cijelu površinu.
Kosilice za srednje velike travnjake od 300 do 800 m²
Za srednje velike travnjake od 300 do 800 m² dobar izbor mogu biti snažniji akumulatorski (18V/36V) i benzinski modeli ili robotske kosilice. Kod ovih površina važnu ulogu imaju radna širina i veličina prihvatne košare jer utječu na brzinu i učinkovitost košnje.
Kosilice za velike travnjake od 800 do 1500 m²
Za veće travnjake od 800 do 1500 m² preporučuju se snažnije akumulatorske (36V) ili benzinske samohodne kosilice, a ovisno o uvjetima i načinu održavanja mogu biti prikladne i robotske kosilice. Veća snaga, šira radna površina i pogon na kotače okašavaju rad na većim površinama.
Kosilice za travnjake veće od 1500 m²
Za travnjake od 1500 do 2500 m² mogu se koristiti robotske kosilice ali i snažnije motorne kosilice veće radne širine od 51 do 56 cm.
Kod travnjaka većih od 2500 m² praktično rješenje mogu biti traktorske, Rider ili robotske kosilice. Rider i traktorske kosilice omogućuju brzo održavanje velikih površina, dok robotski modeli mogu samostalno održavati travnjak uz minimalan angažman korisnika.
Ključne karakteristike pri odabiru kosilice
Nakon što ste odredili vrstu kosilice koja odgovara veličini travnjaka, usporedite nekoliko modela prema karaktersitikama važnima za vaš način rada.
Radna širina određuje koliko trave kosilica pokosi u jednom prolazu. Što je radna širina veća, potrebno je manje prolaza za obradu iste površine. Za manje travnjake dovoljni su uži modeli, dok se na većim površinama preporučuju kosilice sa što širom radnom površinom.
Kod odabira je važno obratiti pozornost na vrstu motora i njegovu snagu. Kod benzinskih modela podaci o motoru najčešće se iskazuju kroz kroz obujam motora (ccm), snagu (kW) te broj okretaja u minuti (o/min). Kod električnih i akumulatorskih modela važni su snaga motora, napon i kapacitet akumulatora. Snažniji motor omogućuje stabilniji rad i bolje performanse na zahtjevnijim terenima i u težim uvjetima košnje.
Kod pokretanja motora razlikujemo klasično pokretanje pomoću startne sajle, elektrostart ili pokretanje ključem. Elektrostart može biti posebno praktičan kod većih uređaja.
Važan kriterij je i ima li kosilica pogon. Modeli bez pogona prikladni su za manje i ravne površine, dok pogon na kotače olakšava rad kod većih travnjaka ili kosina. Samohodne kosilice mogu imati jednu ili više brzina, dok kod traktorskih kosilica to može ovisiti o izvedbi prijenosa. Kod nekih modela brzina se odabire putem klasičnog mjenjača, dok hidrostatski prijenos omogućuje jednostavno podešavanje brzine pritiskom na papučicu.
Kod kupnje obratite pozornost i na težinu. Težina kosilice može biti važan čimbenik, osobito ako uređaj treba često prenositi, utovarivati ili koristiti na kosinama.
Većina kosilica nudi mogućnost podešavanja visine košnje. Prilikom usporedbe modela provjerite raspon podešavanja te broj dostupnih položaja kako biste travnjak mogli prilagoditi godišnjem dobu i uvjetima rasta.
Materijal kućišta utječe na trajnost uređaja. Prilikom usporedbe cijene provjerite i što dolazi u opsegu isporuke. Kod akumulatorskih uređaja posebno je važno dolaze li akumulator i punjač uz kosilicu ili ih je potrebno kupiti zasebno. Kod traktorskih kosilica opseg isporuke i dostupna dodatna oprema također mogu utjecati na konačan odabir, primjerice udobnost sjedala, naslon za ruke, upravljačka ploča i dodatne funkcije.
Osim samog uređaja, važan kriterij pri kupnji je i dostupnost servisa i rezervnih dijelova. Dobro razvijena servisna mreža može značajno olakšati održavanje kosilice, redovite servise i eventualne popravke tijekom dugogodišnjeg korištenja.
Prikupljanje trave, izbacivanje i malčiranje
Kod odabira kosilice važno je obratiti pozornost na način zbrinjavanja pokošene trave. Mogućnosti su prikupljanje trave u prihvatnu košaru, bočno ili stražnje izbacivanje te malčiranje, odnosno usitnjavanje trave koja se vraća natrag na travnjak. Kapacitet prihvatne košare važan je kod većih površina jer veća košara znači manje prekida tijekom rada.
Odabir odgovarajuće kosilice nije samo pitanje veličine travnjaka, već kombinacija površine, terena, učestalosti košnje i načina korištenja. Pažljivom usporedbom karakteristika lakše ćete pronaći uređaj koji će vam dugoročno olakšati održavanje travnjaka.
