Uređenje interijera
Veseli radni prostor začinjen zelenilom!
Simbioza postojećih elemenata, novog namještaja i bilja
Vodimo vas u jedan interijer u kojem je postignuta simbioza postojećih elemenata, novog namještaja, te u današnje vrijeme, nezaobilaznih biljaka. Iako je riječ o uredskom prostoru, on je izuzetno ugodan za boravak.
Puno živahnosti, veselih boja, prirodnih elemenata. U ovom uredu tvrtke koja se bavi uslugama za nekretnine i upravljanjem investicijama samo ulazni prostor djeluje formalno. Sve ostalo je ugodno, razigrano i djeluje poput doma.
Višefunkcionalni prostor za sastanke
Glavni zahtjev je bio uređenje prostora za zajednički rad koji ujedno može služiti i kao neki formalniji, možda neki meeting room, ali i kao prostor gdje se može predahnuti, objašnjava arhitekt Nikola Arambašić.
U prostoru je važna akustika čemu pridonosi i zavjesa na staklenoj stijeni. Namještaj je biran neutralan jer su postojeće dekoracije koje je trebalo uklopiti već bile dovoljno izražajne.
Ostakljeni prostor ima hibridnu funkciju, rekli bismo. Može biti jedna mala čekaonica, dok se možda čeka nekoga za sastanak, ali i jedan prostor za mali predah ili za sastanke koji su manje formalni.
Nakon čekanja, vrijeme je za sastanak u uredu direktorice. Pretpostavka je bila da je on malo formalniji, a ne vedar i veseo.
“To dosta ovisi o kulturi firme, što firma ili brend žele predstaviti. Mi jesmo u uredu direktora, ali to ne znači da tu mora biti nekakav stol od četiri metra kao u sudnici. Radna je atmosfera, dovoljno službena, a opet dovoljno ležerna”, pojašnjava arhitekt.
Odabir i održavanje biljaka u uredu
Interijerom dominiraju vesele slike s kojima se ostatak prostora trebao uskladiti. Važan detalj u cijelom prostoru definitivno su biljke čiji je odabir prepušten stručnjacima u ruke.
U biti smo imali slobodne ruke, ali ono što uvijek diktira uređenje interijera sa zelenilom, je dizajn interijera. Mi se uvijek prilagođavamo, i ovdje smo se prilagodili namještaju, stilu uređenju ureda i unijeli smo dozu veselosti. Potrudili smo se malo razveseliti ovaj ured jer je atmosfera takva i ekipa je takva, ispričala nam je krajobrazna arhitektica Željka Kolak.
Kod odabira biljaka za ured važno je znati koliko svjetlosti trebaju, te po mogućnosti ne birati biljke koje ne vole da se pored njih prolazi, poput, primjerice palmi. Najčešće se biraju vrlo otporne i prilagodljive biljke koje ne treba puno tetošiti i maziti.
Što se tiče održavanja bilja u uredskim prostorima, najbolje je stvar prepustiti stručnjacima. Međutim, ako to već nije slučaj, najbolje je da se o bilju brine jedna osoba, preporučuje Željka.
Jer, kao i kod uređenja interijera ureda, tako i kod biljaka u njemu, vrijedi zlatno pravilo.
Uredsko bilje uvijek mora biti reprezentativno. Doma možemo biljku spašavati, a ured je prostor u kojeg dolaze razni ljudi i u kojem se trebaju osjećati dobro. Bilje isto tako mora odisati zdravljem i živahnošću, kaže krajobrazna arhitektica
Ureda je u posljednjih godinu dana doživio neke promjene. Trebalo je napraviti veći razmak među stolovima, a opet zadržati planirane kapacitete radnih mjesta.
Nove navike u uredskim prostorima i prilagodba interijera
Osim razmaka koji spada u mjere koje svakako doprinose zaštiti od korone, i neke navike smo morali promijeniti: češće otvaranje balkona, donošenje više biljaka u prostor koje opet donose do povećavanja vlažnosti, do kvalitetnijeg zraka.
I u ovom uredu postoji i balkon koji je krajobrazna arhitektica Željka Kolak, kako sama priznaje, najprije zapazila. “Htjela sam postići da se ljudi u uredskom prostoru osjećaju na trenutak kao da su izašli negdje skroz van ureda. Neću reći doma, nego da balkon bude totalno otkačen. Mislim, i ured je otkačen i pomalo veseo, ali balkon je baš mjesto gdje si čovjek može dati oduška i opustiti se, pročitati časopis, popit kavu, baš ono pobjeći od posla na deset minuta.”, priča svoju viziju Željka.
Zato je i on pomno uređen. Red dekoracija, red ukrasnog bilja, red jestivog. Jedino pravilo kojeg se treba držati kod njegova uređenja je da odabir biljaka treba biti prilagođen orijentaciji balkona.
U današnje vrijeme ured s balkonom, kao i uostalom, dom s balkonom, svakako imaju dodanu vrijednost. Jer, iako smo neko vrijeme radili od doma, došli smo do zaključka da postoji ljudska, a i poslovna potreba da se nađemo za stolom, prokomentiramo, dogovorimo uživo, a ne samo virtualno. Zato će uredi možda poprimiti neki novi oblik, ali ne treba ih u potpunosti odbaciti.
Lifestyle
Kako prostor u kojem boravite utječe na vaše tijelo? Ergonomija prostora važnija je nego što mislite
Iako se ergonomija najčešće povezuje s radnim mjestom, njezin značaj daleko nadilazi ured i računalo…
Prostor u kojem boravimo ne utječe samo na estetiku i dojam doma, već i na naše zdravlje, raspoloženje i svakodnevno funkcioniranje. Upravo zato sve se više govori o tome koliko je važna ergonomija prostora, odnosno način na koji je prostor prilagođen čovjeku i njegovim navikama.
Evo kako interijer utječe na emocije
Iako se ergonomija najčešće povezuje s radnim mjestom, njezin značaj daleko nadilazi ured i računalo. Ona obuhvaća sve – od načina na koji sjedimo i radimo, do toga kako se krećemo kroz stan ili koristimo kuhinju.
“Ergonomija prostora znači da prostor svojim dimenzijama, oblicima i rasporedom omogućuje jednostavno i prirodno korištenje, bez nepotrebnog naprezanja tijela”, objašnjava dr. sc. Danijela Domljan, magistra dizajna.
Dugotrajno sjedenje kao najveći problem suvremenog života
Jedan od najvećih izazova današnjice je dugotrajno sjedenje. Većina ljudi provodi sate za računalom, često bez pauze i bez promjene položaja.
“Naše tijelo je dizajnirano za kretanje. Svako dugotrajno zadržavanje u istom položaju negativno djeluje na kralježnicu i zglobove”, upozorava fizioterapeut Ivan Golubiček.
Problem nije samo u trajanju sjedenja, već i u načinu na koji sjedimo.
Ako je sjedalo prenisko, koljena su previsoko postavljena, što stvara dodatni pritisak na kukove i donji dio leđa. Idealna pozicija podrazumijeva da su koljena i kukovi pod kutom od 90 stupnjeva, no takav položaj često nije praktičan za opuštanje ili gledanje televizije.
Zbog toga je važno pronaći ravnotežu između udobnosti i pravilnog držanja.
Kako urediti radno mjesto prema pravilima ergonomije prostora
Radno mjesto jedno je od ključnih mjesta gdje se ergonomija prostora najviše primjenjuje.
S obzirom na to da mnogi provode i do osam sati dnevno za računalom, nepravilno postavljen radni stol može brzo dovesti do problema.
“Najčešći problemi su bolovi u vratu, ramenima i leđima. Oni nastaju zbog nepravilne visine stola, položaja ekrana ili tipkovnice”, objašnjava Golubiček.
Ako je stol previsok, ramena se podižu, što stvara napetost u gornjem dijelu tijela. Ako je ekran predaleko ili preblizu, dolazi do naprezanja očiju i nepravilnog držanja vrata.
Stručnjaci preporučuju i redovite pauze tijekom rada.
“Kratke pauze, poput ustajanja, istezanja ili nekoliko čučnjeva, već su dovoljne da smanjimo opterećenje na tijelo.”
Aktivno sjedenje i promjena položaja
Ako većinu dana provodimo sjedeći, važno je da to bude tzv. aktivno sjedenje.
To znači da tijelo nije potpuno statično, već da su uključeni mali mišići koji održavaju stabilnost kralježnice.
Danas su sve popularniji stolovi koji omogućuju izmjenu između sjedećeg i stojećeg položaja.
No, važno je naglasiti da ni dugotrajno stajanje nije rješenje.
“Ne preporučuje se stajati osam sati jer to stvara dodatno opterećenje na zglobove i kralježnicu. Najbolje je izmjenjivati položaje i redovito se kretati”, kaže Golubiček.
Slična je situacija i s loptama za sjedenje koje su jedno vrijeme bile popularne. Iako potiču aktivno sjedenje, dugotrajno korištenje može uzrokovati naprezanje mišića.
Ergonomija prostora u kuhinji
Ergonomija nije važna samo u radnom prostoru – ona ima ključnu ulogu i u svakodnevnim aktivnostima, poput kuhanja.
3 kuhinjske zone koje olakšavaju svakodnevicu – evo kako pametno organizirati kuhinju
U kuhinji se često govori o takozvanom “radnom trokutu”, koji povezuje hladnjak, sudoper i štednjak. Takav raspored omogućuje učinkovitije kretanje i manje napora tijekom pripreme hrane.
Važna je i visina radne plohe.
“Standardi su se promijenili jer je prosječna visina ljudi porasla. Danas je visina radne plohe od 90 do 92 centimetra postala novi standard, dok je nekadašnjih 85 centimetara prenisko”, objašnjava Domljan.
Kuhinja po mjeri čovjeka: Idealne dimenzije za udobno i pametno kuhanje
Nepravilna visina radne površine može dovesti do pogrbljenog držanja i naprezanja leđa, posebno ako se u kuhinji provodi više vremena.
Ergonomija prostora kao ulaganje u zdravlje
Iako se ponekad doživljava kao dodatni luksuz, ergonomija prostora zapravo je ulaganje u dugoročno zdravlje.
Prostor koji je prilagođen čovjeku omogućuje lakše kretanje, smanjuje naprezanje tijela i pozitivno utječe na svakodnevno funkcioniranje.
U konačnici, dom ne bi trebao biti samo estetski privlačan, već i funkcionalan i prilagođen stvarnim potrebama korisnika.
Zato ergonomija prestaje biti stručni pojam i postaje nužnost – jer način na koji koristimo prostor izravno utječe na kvalitetu života.
Česta pitanja o ergonomiji prostora
Što je ergonomija prostora?
Ergonomija prostora odnosi se na način na koji je prostor prilagođen čovjeku kako bi se koristio jednostavno, sigurno i bez nepotrebnog opterećenja tijela.
Zašto je ergonomija prostora važna?
Pravilno uređeni prostor smanjuje opterećenje na kralježnicu i zglobove, poboljšava produktivnost i smanjuje rizik od bolova u leđima, vratu i ramenima.
Kako pravilno urediti radno mjesto?
Radni stol i stolica trebaju biti prilagođeni visini tijela, ekran u razini očiju, a laktovi pod kutom od 90 stupnjeva. Važne su i redovite pauze i promjena položaja.
Koliko je štetno dugotrajno sjedenje?
Dugotrajno sjedenje negativno utječe na kralježnicu i zglobove, posebno ako se ne radi pauza. Preporučuje se ustajanje i kretanje svakih 30 do 60 minuta.
Koja je idealna visina kuhinjske radne plohe?
Danas se kao standard uzima visina od 90 do 92 centimetra, no idealna visina ovisi o visini osobe koja najčešće koristi kuhinju.
Uređenje interijera
Uskrsno uređenje stola koje spaja tradiciju, emociju i raskoš detalja
Blagdanski stol nije samo mjesto okupljanja – on je prostor u kojem se susreću emocije, uspomene i trenuci koje pamtimo. Upravo zato uskrsno uređenje stola sve češće nadilazi klasične dekoracije i postaje način izražavanja osobnog stila, ali i odnosa prema obitelji i tradiciji.
Stilistica interijera Marija Zdilar svake godine za Uskrs stvara poseban doživljaj u svom domu. Njezin stol nije samo estetski privlačan – on priča priču.
Rapsodija Uskrsa gdje se tradicija, nasljeđe i ljepota susreću s rajskom raskoši egzotočnog voća
Stol koji ima emociju i priču
Za Mariju, uređenje stola počinje osjećajem, a ne pravilima.
“Da bi moj stol svake godine izgledao drugačije, ključna riječ je emocija i ljubav. To je ono što me pokreće. Ljudi koji sjede za tim stolom su najvažniji i želim da taj trenutak ima posebnu dimenziju”, kaže Marija.
Okrugli ili pravokutni? Arhitektica otkriva kako odabrati pravi blagovaonski stol
Upravo ta osobna nota razlikuje njezin pristup od klasičnih dekoracija. Njezin stol nije savršen u tradicionalnom smislu – on je živ, slojevit i pun detalja.
Kaskadni raspored kao vizualni potpis
Jedna od karakteristika njezina stila je takozvana “kaskada” – način slaganja dekoracija koji stvara dojam bogatstva i dinamike.
Elementi se ne postavljaju strogo i simetrično, već se “prelijevaju” preko stola, stvarajući raskošan, ali skladan vizualni dojam.
Takvo uskrsno uređenje stola unosi pokret i razigranost, ali istovremeno zadržava eleganciju.
Spoj nespojivog: tradicija i egzotika
Marija u svojim aranžmanima voli spajati različite stilove i elemente.
Uz klasične uskrsne motive, često koristi i neočekivane detalje poput tropskog voća ili maslinovih grana.
“Želim povezati godišnja doba – prijelaz iz zime u proljeće, ali i unijeti toplinu krajeva gdje ima više sunca. Tako sam ove godine koristila maslinu s Hvara i tropsko voće”, objašnjava.
Takva kombinacija daje stolu svježinu i originalnost, ali i stvara osjećaj topline i života.
Ručni rad kao poseban detalj
Posebno mjesto na stolu zauzimaju ručno izrađeni ukrasi, koji imaju emocionalnu vrijednost.
“Ove godine na mom stolu su pisanice i svijeće koje izrađuje moja prijateljica. Počele smo razmjenjivati ručne radove i na taj način dijelimo emocije”, kaže Marija.
Ručni radovi unose autentičnost i osjećaj povezanosti, što je upravo ono što blagdanski stol čini posebnim.
Majstorica rukotvorina Jadranka Krmić ističe kako svaki komad nosi priču.
“Ta jaja su stvarana rukama i srcem. Koristim materijale koji nas povezuju s prošlošću – baršun, čipku, kristale i staklene detalje”, objašnjava.
Takvi elementi daju stolu dozu elegancije i podsjećaju na neka prošla vremena, ali u suvremenoj interpretaciji.
Kruh kao simbol zajedništva
Osim dekoracija, važnu ulogu u uskrsnom stolu ima i hrana – posebno kruh.
Za Mariju kruh ima dublje značenje.
“Kruh predstavlja dijeljenje i zajedništvo. On nosi posebne emocije”, kaže.
Njezin kruh kombinira slatke i slane okuse, a dodatno ga ukrašava jestivim cvijećem i detaljima poput jestivog zlata.
Takav pristup pokazuje kako i hrana može biti dio ukupne estetike i doživljaja stola.
Uskrsni stol kao odraz života
Marija naglašava važnost ravnoteže između tradicije i suvremenog trenutka.
“Tradicija mora ostati, ali uvijek volim dodati nešto novo – nešto što pripada vremenu u kojem živimo”, kaže.
Upravo ta kombinacija čini njezin stol posebnim – jer nije riječ o savršenstvu, već o autentičnosti.
Blagdanski stol tako postaje mjesto susreta, razmjene i zajedništva – prostor u kojem se ne dijeli samo hrana, već i emocije.
You must be logged in to post a comment Login