Predstavljamo dom
Obiteljski resort na Drveniku za potpuni ljetni užitak
Jedna od najljepših plaža na otoku Drveniku je uvala Krknjaši. Šljunčana plaža, tirkizno more okruženo s dva mala otočića i tek nekolicina kuća. Zavirili smo u jednu od njih i prošetali kroz mediteranski vrt.
Kao iz bajke
Plava laguna na otoku Drveniku ima dva mala otočića, mali i veliki Krknjaš, a okruženi su kristalno čistim morem. Pijesak i malene mrlje trave iz zraka daju prekrasnu sliku uvale Krknjaši.
Na površini od desetak tisuća metara kvadratnih smješten je posjed obitelji Matić. Sastoji se od četiri kuće i tri bazena od kojih je jedan tik do mora. Svaka kuća ima jednu spavaću sobu, kupaonicu, kuhinju i dnevnu sobu.
Savršeno uklopljeno u okoliš
“Arhitektonski smo se potrudili da kuće uskladimo sa okolišem, da koristimo prirodne materijale, da uklopimo sam okoliš. Zato imamo kuću koja je potpuno ispod zemlje kroz koji se cijeli jedan zid proteže kamenolom koji se u davnini koristio kada bi pomorci putovali iz Dubrovnika natrag za Veneciju”, objašnjava Filip Marić.
“Kuća u kamenolomu je rađena oko cijelog kamena. Veliki kameni zid je bio glavna priča kuće i sve je nadograđivano oko toga kako bi to bio glavni detalj, da kada se uđe u kuću da je to prva stvar koju vidiš.”
Gradnja nije bila jednostavna
Zbog otežanog pristupa i nedostatka infrastrukture, na ovom je otoku gradnja mnogo teža nego na kopnu, zato je snalažljivost dala odličan rezultat.
“Materijal koji je korišten u gradnji je većinom s otoka. Sav kamen je ručno obrađivan da bi pasao uz sam dizajn kuće. Često ga koristimo unutar i van samog objekta. Neke kuće su više tradicionalno uređene iznutra i izvana dok imamo i neke koje su modernog dizajna interijera i vanjskog uređenja”, napominje Filip.
Prekrasan mediteranski vrt
Mediteranski vrt prepun je bilja karakterističnog za ovo podneblje, od ružmarina do lavande te četrdesetak maslina. Vrt okužuje svaku kuću na posjedu, a one su pak rađene u različitim bojama.
“Postoji svrha, imamo dvije smeđe kuće, staru i novu, postoji plava kuća, postoji zelena kuća, odnosno koristili smo dubrovačku zelenu za uređenje ove kuće te imamo kamenu kuću koja je cijela u kamenu, tako da smo koristili razne kako bismo ih mogli raspoznavati, a i daje neku priču”, objašnjava Matić.
Sve je pomno smišljeno
Dizajn interijera nije bio slučajnost. Boja kuće odredila je i prevladavajuću boju interijera upotpunjenu morskim detaljima koji daju umirujuću notu svakom prostoru. U svakoj kući prevladavaju prirodni materijali, kamen i drvo te neutralne boje uz dodatak detalja u bojama kuće.
“Glavna misao vodilja uređenja interijera kuća je bila jednostavnost. Kako da se direktno sa bazena može ući u kuću bez ikakvog problema, bez straha da nešto smočimo, da nešto uprljamo, da nam bude što ugodnije u tim prostorijama, da su grijane, hlađene, prilagođene za svačije potrebe.”
Kuhinja na otvorenom
Za potpuni užitak korištenja eksterijera tijekom ljeta napravljena je vanjska kuhinja.
“Ideja vanjske kuhinje je bila da dva objekta mogu koristiti istu kuhinju. Htjeli smo da bude prostrana, da bude na otvorenom, zato smo stavili samo klizna vrata da se može otvoriti preko ljeta kako bi imali direktan pristup iz bazena sa sunčanja, ili sa bilo koje druge aktivnosti. Ona se sastoji od klasičnog šanka pulta, perilice, frižidera, kuhala i sudopera.”
Pazilo se na svaki detalj
Svaki detalj posjeda odiše mediteranskim stilom, koji se ovdje jedino i uklapa. Eksterijer je obogaćen naplavinom iz mora koja izgleda poput skulpture te zanimljivim oblicima kamenčića i pažljivo odabranom rasvjetom.
“Svaki detalj je vrlo pomno osmišljen zato što se radi zadnjih 15 godina. Ovo je bilo osmišljeno kao neka oaza za našu obitelj u početku, ali kako smo krenuli i radili, sve je više raslo, sve smo više dorađivali, dograđivali i ispalo je tako da smo od početka do kraja smišljali koji dio bi nama najviše odgovarao.”
Odmor za dušu i tijelo
Naspram mnogih drugih dijelova otoka, uvala Krknjaši ima struju, ali vode nema. Bazeni su punjeni morskom vodom, a kuće su osigurane velikim gustirnama.
Obala Drvenika je surova i sastoji se od mnogo malih pješčanih i šljunčanih uvala, a najljepša je uvala Krknjaši, koja zbog svoje zaštićenosti od bure, tijekom sezone privlači mnoge nautičare.
Još jedna kuća na otoku Drveniku koja nas je ostavila bez teksta su Centovi dvori o kojoj više čitajte ovdje.
Predstavljamo dom
Potresom oštećen stan pretvoren u snažan industrijski interijer
Čelik, stepenice i vidljive konstrukcije postale su estetski element, a ne samo funkcionalno rješenje
Nekada zapušten i potresom dodatno oštećen stan u Masarykovoj ulici danas je snažan, karakteran interijer u kojem dominira industrijski stil. Ono što je mnogima izgledalo kao prevelik rizik, Željki i njezinoj obitelji bila je prilika.
Stan su kupili zbog lokacije i arhitektonskih potencijala koje su odmah prepoznali – visoki stropovi, mogućnost galerija i otvoren tlocrt pružali su prostor za kreativnu transformaciju.
„Stan je bio u jako lošem stanju, još i prije potresa, a potres je napravio dodatnu štetu. Ali to nas nije omelo jer smo imali viziju kako ćemo ga urediti“, prisjeća se vlasnica.
Visina stropa kao temelj novog prostora
Ključna ideja bila je maksimalno iskoristiti visinu stropa. Umjesto klasične adaptacije, odlučeno je da se u stan uvedu galerije – ali ne masivne, zatvorene konstrukcije, već prozračne i otvorene.
„Htjeli smo napraviti galerije, ali da budu lagane, da nisu betonske ni drvene, nego da sve ima zraka.“
Galerije su izvedene na čeličnim konstrukcijama, čime je dodatno naglašen industrijski stil u interijeru. Jedna galerija služi kao spavaća soba, druga kao radni prostor, a njihova otvorenost zadržala je osjećaj volumena i svjetlosti.
Čelik, stepenice i vidljive konstrukcije postale su estetski element, a ne samo funkcionalno rješenje.
Odabir industrijskog stila – svjesna odluka
Nakon konstrukcijskih zahvata, stil uređenja gotovo se nametnuo sam.
„Zbog stepenica i galerija, namještaj se nekako prirodno uklopio u industrijski stil. Htjela sam da stan bude drugačiji, nisam pristaša onoga što je trenutno moderno.“
Industrijski stil u interijeru ovdje nije kopija trenda, već logičan nastavak arhitektonske ideje. Kombinacija metala, tamnijih tonova, sirovijih tekstura i otvorenih struktura prostoru daje snažan identitet.
Namještaj s pričom
Posebnost ovog stana krije se u detaljima. Umjesto generičkog namještaja, vlasnica je prostor ispunila komadima s pričom.
„Dobila sam ideju da od starih kofera napravim komode i stolove.“
Brojni komadi pronađeni su na buvljacima, obnovljeni i prilagođeni prostoru. Time je stan dobio osobni pečat i dodatnu slojevitost. Industrijski stil u interijeru ovdje se ne svodi samo na metal i konstrukcije, već uključuje i elemente nostalgije, putovanja i uspomena.
Uokvirene fotografije s putovanja dodatno naglašavaju osobnu dimenziju prostora.
Zagreb kao dio identiteta stana
Osim putovanja, važan motiv u uređenju je i grad Zagreb.
„Volim ovaj grad i htjela sam ga pokazati kroz detalje.“
Ukrasni tanjuri s motivima Zagreba, stakleni dekorativni elementi i gradske vizure integrirani su u interijer. Tako stan, osim što odražava industrijski karakter, nosi i snažnu lokalnu emociju.
Spoj prošlosti i suvremenog života
Ova obnova pokazuje kako se i najzapuštenijim stanovima može dati novi život – uz jasnu viziju i hrabrost. Umjesto brisanja prošlosti, ona je ovdje integrirana u suvremeni koncept.
Industrijski stil u interijeru poslužio je kao okvir, ali stvarnu vrijednost prostoru daju detalji, osobna priča i dosljednost ideji.
Stan u Masarykovoj danas nije samo obnovljen prostor – on je primjer kako arhitektonski potencijal, kreativnost i karakter mogu stvoriti dom koji odskače od tržišnih trendova i ostaje autentičan.
Predstavljamo dom
Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor kada budžet ne dopušta sve – pogledajte kako to rješava naša omiljena arhitektica
Prema iskustvu Gordane Đerić, danas se pojavila nova vrsta klijenata. Riječ je o ljudima koji su informirani, koriste dostupne alate i vrlo dobro znaju što im treba…
Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor mladih koji teško dolaze do novog, vlastitog prostora. Umjesto potpune renovacije, sve se više radi postupno, u skladu s budžetom. Takav pristup donosi i novu vrstu klijenata, ali i drugačiji način razmišljanja o prostoru.
Upravo takav primjer pokazuje stan koji je uredila arhitektica Gordana Đerić. Adaptacija je rađena djelomično, ali promišljeno, s jasnim fokusom na svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života.
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Parcijalna adaptacija stana počinje tamo gdje se najviše živi
Zbog ograničenih financijskih mogućnosti, nije se uređivao cijeli stan. Fokus je stavljen na centralne zone – dnevni boravak, kuhinju i ulazni prostor. Cilj je bio stvoriti ugodno i funkcionalno okruženje u kojem se nakon radnog dana može normalno živjeti i odmarati.
Stan je prije adaptacije bio tipičan primjer gradnje iz osamdesetih godina. Imao je mračan hodnik, izdvojenu kuhinju i vrlo malo skladišnog prostora. Upravo su ti nedostaci postali temelj za nova rješenja.
Hodnik kao neočekivano mjesto za veliko spremište
Jedna od ključnih intervencija bila je transformacija hodnika koji vodi prema spavaćoj sobi. Spuštanjem stropa do visine vrata stvoren je prostor za veliko spremište. U njemu se danas nalaze skije, sezonska oprema i hobiji koji su važan dio života stanara.
Rješenje je u početku iznenadilo klijenta, ali se pokazalo iznimno funkcionalnim. Hodnik je prestao biti mračan prolaz i postao aktivan dio stana.
Svjetlo, ogledala i nova percepcija prostora
Kako bi se dodatno poboljšao dojam prostora, ostava koja je imala ulaz iz kuhinje zatvorena je, a novi ulazi izvedeni su iz hodnika. Postavljena su klizna staklena vrata u ogledalu, koja vizualno proširuju prostor.
Ogledalo je provedeno i preko ostatka zida, a iznad je dodana indirektna rasvjeta. Takvo osvjetljenje stvara ugodnu atmosferu bez agresivnog svjetla, što je bio jedan od važnih zahtjeva klijenata.
Kuhinja kao dio dnevne komunikacije
Kuhinja je iz zatvorenog prostora postala dio dnevnog boravka. Rušenjem zida prostor je otvoren i povezan, čime je stan dobio protočnost i bolju organizaciju.
Poseban zahtjev bio je hladnjak za vino, koji je uklopljen u novu cjelinu. Manji zidni segment iskorišten je za staklenu vitrinu u blagovaonici, uz dodatnu rasvjetu koja ima i funkcionalnu i dekorativnu ulogu.
Namještaj iz trgovina, ali s arhitektonskim pristupom
Iako namještaj u ovom stanu nije rađen po mjeri, nego kupljen u trgovinama, prostor nije izgubio na kvaliteti. Kuhinjska čela kupljena su od jednog dobavljača, a zatim prilagođavana cijelom korpusu kuhinje.
Takav proces zahtijevao je precizne prilagodbe i dobru suradnju s majstorima. Rezultat je ujednačena kuhinja koja izgleda kao cjelovito rješenje.
Skriveno radno mjesto za rad od kuće
Rad od kuće bio je važan dio projekta. Umjesto klasičnog radnog stola, osmišljeno je skriveno i fleksibilno rješenje.
Klupski stol ima više funkcija. Jedan dio služi kao radni stol, drugi za društvene igre, treći kao klasični stolić, a četvrti za opuštanje uz televizor. Jedan komad namještaja tako odgovara na više svakodnevnih potreba.
Nova generacija klijenata traži usklađivanje
Prema iskustvu Gordane Đerić, danas se pojavila nova vrsta klijenata. Riječ je o ljudima koji su informirani, koriste dostupne alate i vrlo dobro znaju što im treba jer dugo žive u istom prostoru.
Uloga arhitekta u takvim projektima nije nametanje rješenja, nego usklađivanje. Arhitekt povezuje ideje, materijale, boje i dobavljače u smislenu cjelinu. Jednako važno, pomaže klijentima da unutar budžeta dobiju maksimalnu vrijednost.
Razmišljate rušiti zidove kako biste dobili prekrasan open space? Razmislite još jednom
Kada parcijalna adaptacija stana ima najviše smisla
U ovom stanu nema viška kvadrata, ali postoji jasno posložen život. Prostor koji je nekad bio mračan i nefunkcionalan danas odgovara stvarnim potrebama ljudi koji u njemu rade, odmaraju i planiraju budućnost.
Dobro osmišljena parcijalna adaptacija stana pokazuje da nije uvijek potrebna potpuna renovacija. Uz pametna rješenja, iskustvo i realan budžet, moguće je stvoriti dom koji funkcionira – i dugoročno ima smisla.
