Predstavljamo dom
Fenomenalna adaptacija obiteljske kuće
Vodimo vas u Samobor, u preuređenu kuću arhitektice Helene Noršić Patrčević. S obzirom na to da jako voli reciklirati stvari, udahnuti novi život starom prostoru bio joj je užitak.
U centru grada, a opet u blizini šume i parka. Zvuči kao idealno mjesto za život jedne obitelji. Zvučalo je tako i arhitektici Heleni Noršić Patrčević koja je dio roditeljske kuće preuredila za nove potrebe.
„Projektni zadatak je bio da se ovaj dio kuće maksimalno proširi za našu peteročlanu obitelj. Jer ova kuća se sastojala od jednog zasebnog dijela, to je posebno krilo gdje je bila garsonijera u kojoj sam ja živjela kad sam završila fakultet i počela raditi“, objašnjava nam arhitektica.
Što više prirodnog svjetla
Uz to, trebalo je kuću što više otvoriti prema šumi i parku kako bi u njoj bilo što više prirodnog svjetla. Na mjestu današnje kuhinje bila je mala kuhinja i kupaonica, a današnja je blagovaonica imala i ulogu dnevnog boravka.
„Kako smo probili nosivi zid, i proširili se i postavili dnevni boravak i spavanje na drugi dio kuće, onda smo ustvari jednostavno ovdje napravili kao nekakav poluotok. Na taj način smo povećali kuhinju. Probili smo nosivi zid između opet ugradili traverzu, i napravili tu jednu onako interesantnu malu kuhinju i ovdje smjestili blagovaonicu“, dodaje.
Kuhinja je tako dobila na kvadraturi i praktičnosti, a u njoj nas je zaintrigirao još jedan komad namještaja.
„To je jedan zanimljiv komad namještaja kojeg smo naručili iz Italije, koji ustvari kao frontu ima ogledali i tanak je svega 21 cm. Ustvari služi kao ormar za cipele se prodaje u originalu, ali ovdje je iskorišten kao mini špajza. Dobar je zato što je vrlo neprimjetan u prostoru, a ujedno ga vizualno povećava zbog tog ogledala“, kaže Noršić Patrčević.
Zaokruženi interijer pomoću namještaja i tapeta
Kroz cijeli se prostor proteže drveni namještaj koji je zapravo prerađen od gotovog. Tako daje dojam zaokruženog interijera. Tome pridonose i tapete koje se nalaze u blagovaonici i dnevnom boravku.
„Ja jako volim te floralne motive i volim da mi je osjećaj kao da sam u nekakvoj džungli, tako da sam uvijek birala te nekakve motive tapeta. Ovo je jednostavno, pošto je sve dosta svijetlo, bijelo, svijetlo drvo, onda takva jedan zidna tapeta, kao zidni mural jako podigne prostor“, objašnjava arhitektica.
Dnevni je boravak vrlo jednostavan i ne obiluje kvadratima: „To je prostor na koji smo se mi proširili kasnije, strop je bio na otprilike dva i pol metra i gore je dio tavana koji je bio neiskorišten. Mi smo srušili jedan dio stropa tako da dobijemo veću visinu prostora dnevnog boravka. Posebno smo radili galeriju koja se betonirala ispod koje smo onda logično smjestili kupaonu novu, a gore je spavanje.“
Dnevni boravak na otvorenom
A kad zasja sunce dnevni se prostor širi na otvoreno.
„Ovdje se u početku radilo samo o ovoj terasici. To je bio ravni krov od blagovaonice mojih roditelja. Pošto imamo troje djece, onda nam je falilo tog vanjskog prostora. Jako volimo vani blagovati i boraviti, tako da smo to onda proširili na tu terasu, da možemo tu biti što više“, kaže Noršić Patrčević.
Terasa obiluje zelenilom, što dekorativnim, što jestivim. Posebno je zanimljiva priču kako je na nju došao javor.
„Zbog veličine i zbog toga što je prostor mali, unutra nije mogao ući standardnim putem kroz vrata. Morali smo ga sa kranom preko susjedovog dvorišta ubacivati u žardinjeru koja je bila zazidana za njega posebno.“
Adaptacija ili recikliranje kuće
Adaptacije starih kuća ovoj su arhitektici jako drage jer je ljubitelj toga ta na Zemlji ostavljamo što manji ekološki otisak. Tako da ovu adaptaciju naziva recikliranjem kuće. Ističe da je kod opremanja doma jako važno birati kvalitetan namještaj upravo iz zelenih pobuda.
„Moguće je upotrijebiti ponovno i taj namještaj pogotovo ako se radi od kvalitetnog materijala. Najčešće smo birali da bude od punog drveta jer se puno drvo može rezati, brusiti, farbati, ponovno upotrijebiti bilo gdje. Prekraćivati kako vam paše“, kaže arhitektica.
Raj za juniore
A sada vas vodimo u jedan poseban dio ovog zanimljivog doma.
„Ovo je zadnji dio taj koji smo renovirali. Kako su nam djeca sada od jeseni svi školarci, porasla je potreba za njihovim radnim dijelom. Gore su već postojale spavaća galerija gdje su njihov dječji dio za spavanje, a ovdje im je samo dio gdje rade i imaju galerijicu za igranje, lego galeriju takozvanu“, objašnjava Noršić Patrčević.
A kroz galeriju juniori bez problema mogu doći i do svojeg spavaćeg dijela tako da je ovako osmišljen prostor posebno interesantan kad im dolaze prijatelji. Uz to, iz spavaćeg dijela mogu se iskrasti u još jedan skriveni kutak.
Terasa za spavanje
„Zbog blizine šume nam i ljeti dolazi taj sveži zrak, tako da nikad nije previše vruće, a napravili smo i jednu malu krovnu terasicu koja je ustvari služi da bi se ta posteljina mogla prozračiti. Ujedno se koristi i da dečki spavaju ljeti gore na terasi na madracu na napuhavanje“, kaže nam arhitektica.
A kad je već adaptirala kuću za potrebe obitelji, arhitektica nije zaboravila ni na svoj radni prostor te je u prizemlju uredila svoj ured.
Jednostavne moderne linije uz poneki akcent čini se da su njezina osobna preferencija. Ali ne boji se ni hrabrih izbora.
Predstavljamo dom
Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor kada budžet ne dopušta sve – pogledajte kako to rješava naša omiljena arhitektica
Prema iskustvu Gordane Đerić, danas se pojavila nova vrsta klijenata. Riječ je o ljudima koji su informirani, koriste dostupne alate i vrlo dobro znaju što im treba…
Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor mladih koji teško dolaze do novog, vlastitog prostora. Umjesto potpune renovacije, sve se više radi postupno, u skladu s budžetom. Takav pristup donosi i novu vrstu klijenata, ali i drugačiji način razmišljanja o prostoru.
Upravo takav primjer pokazuje stan koji je uredila arhitektica Gordana Đerić. Adaptacija je rađena djelomično, ali promišljeno, s jasnim fokusom na svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života.
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Parcijalna adaptacija stana počinje tamo gdje se najviše živi
Zbog ograničenih financijskih mogućnosti, nije se uređivao cijeli stan. Fokus je stavljen na centralne zone – dnevni boravak, kuhinju i ulazni prostor. Cilj je bio stvoriti ugodno i funkcionalno okruženje u kojem se nakon radnog dana može normalno živjeti i odmarati.
Stan je prije adaptacije bio tipičan primjer gradnje iz osamdesetih godina. Imao je mračan hodnik, izdvojenu kuhinju i vrlo malo skladišnog prostora. Upravo su ti nedostaci postali temelj za nova rješenja.
Hodnik kao neočekivano mjesto za veliko spremište
Jedna od ključnih intervencija bila je transformacija hodnika koji vodi prema spavaćoj sobi. Spuštanjem stropa do visine vrata stvoren je prostor za veliko spremište. U njemu se danas nalaze skije, sezonska oprema i hobiji koji su važan dio života stanara.
Rješenje je u početku iznenadilo klijenta, ali se pokazalo iznimno funkcionalnim. Hodnik je prestao biti mračan prolaz i postao aktivan dio stana.
Svjetlo, ogledala i nova percepcija prostora
Kako bi se dodatno poboljšao dojam prostora, ostava koja je imala ulaz iz kuhinje zatvorena je, a novi ulazi izvedeni su iz hodnika. Postavljena su klizna staklena vrata u ogledalu, koja vizualno proširuju prostor.
Ogledalo je provedeno i preko ostatka zida, a iznad je dodana indirektna rasvjeta. Takvo osvjetljenje stvara ugodnu atmosferu bez agresivnog svjetla, što je bio jedan od važnih zahtjeva klijenata.
Kuhinja kao dio dnevne komunikacije
Kuhinja je iz zatvorenog prostora postala dio dnevnog boravka. Rušenjem zida prostor je otvoren i povezan, čime je stan dobio protočnost i bolju organizaciju.
Poseban zahtjev bio je hladnjak za vino, koji je uklopljen u novu cjelinu. Manji zidni segment iskorišten je za staklenu vitrinu u blagovaonici, uz dodatnu rasvjetu koja ima i funkcionalnu i dekorativnu ulogu.
Namještaj iz trgovina, ali s arhitektonskim pristupom
Iako namještaj u ovom stanu nije rađen po mjeri, nego kupljen u trgovinama, prostor nije izgubio na kvaliteti. Kuhinjska čela kupljena su od jednog dobavljača, a zatim prilagođavana cijelom korpusu kuhinje.
Takav proces zahtijevao je precizne prilagodbe i dobru suradnju s majstorima. Rezultat je ujednačena kuhinja koja izgleda kao cjelovito rješenje.
Skriveno radno mjesto za rad od kuće
Rad od kuće bio je važan dio projekta. Umjesto klasičnog radnog stola, osmišljeno je skriveno i fleksibilno rješenje.
Klupski stol ima više funkcija. Jedan dio služi kao radni stol, drugi za društvene igre, treći kao klasični stolić, a četvrti za opuštanje uz televizor. Jedan komad namještaja tako odgovara na više svakodnevnih potreba.
Nova generacija klijenata traži usklađivanje
Prema iskustvu Gordane Đerić, danas se pojavila nova vrsta klijenata. Riječ je o ljudima koji su informirani, koriste dostupne alate i vrlo dobro znaju što im treba jer dugo žive u istom prostoru.
Uloga arhitekta u takvim projektima nije nametanje rješenja, nego usklađivanje. Arhitekt povezuje ideje, materijale, boje i dobavljače u smislenu cjelinu. Jednako važno, pomaže klijentima da unutar budžeta dobiju maksimalnu vrijednost.
Razmišljate rušiti zidove kako biste dobili prekrasan open space? Razmislite još jednom
Kada parcijalna adaptacija stana ima najviše smisla
U ovom stanu nema viška kvadrata, ali postoji jasno posložen život. Prostor koji je nekad bio mračan i nefunkcionalan danas odgovara stvarnim potrebama ljudi koji u njemu rade, odmaraju i planiraju budućnost.
Dobro osmišljena parcijalna adaptacija stana pokazuje da nije uvijek potrebna potpuna renovacija. Uz pametna rješenja, iskustvo i realan budžet, moguće je stvoriti dom koji funkcionira – i dugoročno ima smisla.
Predstavljamo dom
Ovaj prekrasan mali stan rezultat je suradnje arhitekta i investitora
Od samog početka zajedno su donosili sve odluke, birali materijale, promišljali funkcije i testirali ideje
U svijetu u kojem se interijeri često oblikuju prema prolaznim trendovima i vizualima s društvenih mreža, rijetki su prostori koji nastaju iz dublje, osobne logike. Ovaj mali stan nije uređen da bi bio „u trendu“, već kao rezultat jasne životne filozofije, načina razmišljanja i povjerenja. Upravo je suradnja arhitekta i investitora bila ključna za stvaranje prostora koji ne imitira stilove, nego autentično odražava osobnost onoga tko u njemu živi.
Planirate renovaciju stana? Evo koga trebate angažirati i kada
Arhitektica Gordana Đerić pristupila je projektu bez unaprijed zadanih obrazaca, oslanjajući se na dijalog, proces i potpunu slobodu stvaranja. Kako sama ističe, ovo nije stan koji je nastao iz potrebe da se slijede aktualni trendovi, već prostor koji proizlazi iz poimanja života – multifunkcionalnosti, protočnosti, povezanosti i dozirane jednostavnosti.
Suradnja arhitekta i investitora kao temelj kvalitetnog prostora
Najvažnija polazišna točka ovog projekta bila je potpuna sinergija između arhitektice i vlasnika stana. Od samog početka zajedno su donosili sve odluke, birali materijale, promišljali funkcije i testirali ideje. Bez tog bezuvjetnog povjerenja, naglašava arhitektica, ne bi bilo moguće ostvariti razinu kreativnosti koja ovaj stan čini posebnim.
Stan je izvorno bio star, podijeljen u dvije prostorije s klasičnom kupaonicom i pomoćnim prostorima bez jasne svrhe. Novi vlasnik, izrazito kreativan i društven, imao je vrlo jasne, ali i zahtjevne potrebe – od radnog stola i pianina do prostora za druženja, šanka i multifunkcionalnih zona. Upravo zato je projekt nastajao u procesu, kroz stalne razgovore, prilagodbe i eksperimentiranje.
Arhitektura koja nastaje u procesu
Jedan od ključnih trenutaka u oblikovanju prostora dogodio se tijekom uklanjanja spuštenog stropa. Otkrivena konstrukcija postala je inspiracija za novo rješenje – naglašeni strop s utorima i integriranom rasvjetom koja nije dekoracija, već sastavni arhitektonski element. Time je prostor dobio snažan karakter, ali bez vizualnog opterećenja.
Iako su kuhinja i spavaća soba minimalnih dimenzija, u potpunosti zadovoljavaju svakodnevne potrebe. Spavaća soba projektirana je u dužini kreveta, s ormarom kojem se pristupa s obje strane, dok staklena klizna vrata omogućuju fleksibilnost između intime i otvorenosti prostora.
Centralni prostor kao mjesto zajedništva
S obzirom na životni stil vlasnika, središnji dio stana zamišljen je kao najveća i najotvorenija zona. Dnevni boravak, radni i glazbeni kutak te balkon povezani su u jedinstvenu cjelinu koja se prilagođava različitim situacijama – od mirnog rada do okupljanja s prijateljima.
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Posebnu ulogu u prostoru ima stup od opeke, materijala koji „pamti“, nosi toplinu i prirodnu teksturu. Umjesto da dijeli prostor, opeka ga povezuje. U njoj je integriran i multifunkcionalni šank, čime je dodatno naglašena ideja kružne komunikacije i protočnosti.
Minimalizam bez straha od identiteta
Veliki ormar uzduž zidova obložen je sivim ogledalima koja reflektiraju svjetlo i vizualno povećavaju prostor. Time su funkcionalni elementi postali gotovo nevidljivi, a stan je dobio dodatnu dubinu i dinamiku.
Industrijski stil uređenja doma – kako ga prepoznati i primijeniti
Boja zidova i stropova ujednačena je, prostor je monokromatski, ali nikako hladan. Prirodni materijali, industrijski detalji i pažljivo dozirani akcenti stvaraju ugodnu, toplu cjelinu koja ne skriva život, već ga prihvaća. Ovdje je minimalizam funkcionalna nužnost, a ne estetski trend.
Kako zaključuje arhitektica, najvažnija vrijednost ovog stana je originalnost – ona koja se ne može naučiti, već proizlazi iz znanja, iskustva, pogrešaka i hrabrosti. Upravo zato je ovaj prostor najbolji dokaz koliko daleko može doseći kvalitetna suradnja arhitekta i investitora kada se temelji na povjerenju, otvorenosti i zajedničkoj viziji.
Moglo bi vas zanimati i prije i kasnije ovog stana… Adaptacijom staroga stana novi je postao prostor pun svjetlosti
