Turistička sezona je u punom jeku, no brojni mali iznajmljivači ovo ljeto dočekuju u znatno drukčijim okolnostima nego prije samo nekoliko godina. Osim rastućih troškova održavanja i ulaganja u smještaj, na njih su se sručile zakonske promjene koje donose nova porezna opterećenja i dodatne administrativne obveze.

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, privatni smještaj čini značajan dio ukupnih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. Svaka promjena koja pogađa male iznajmljivače ima izravni utjecaj na širu turističku sliku zemlje.

Što se sve promijenilo od 2024. do danas?

• Povećanje paušalnog poreza — Od 1. siječnja 2025. paušalni porez po ležaju određuje se prema četiri kategorije turističke razvijenosti mjesta. U najpopularnijim destinacijama iznos je porastao i do pet puta u odnosu na prijašnje iznose.
• Porez na nekretnine — Uveden je novi godišnji lokalni porez u rasponu od 0,60 do 8,00 eura po m² za nekretnine koje se ne koriste za stalno stanovanje. Nije zamijenio komunalnu naknadu — oba se plaćaju paralelno.
• Zakon o upravljanju i održavanju zgrada — Od 1. siječnja 2025. iznajmljivači u stambenim zgradama moraju ishoditi suglasnost dvotrećinske većine suvlasnika za kratkoročni najam.
• EU registracijski broj — Od lipnja 2026. svaka smještajna jedinica mora imati jedinstveni registracijski broj. Bez njega oglas na Airbnbu, Bookingu i sličnim platformama neće moći biti objavljen.

Koliko sada plaćaju mali iznajmljivači?

Prije 2025. paušalni porez iznosio je između 19,91 i 199,08 eura po ležaju godišnje, ovisno o odluci lokalne samouprave. Od 2025. sustav se temeljito promijenio.

Novi rasponi stopa paušalnog poreza ovise o indeksu turističke razvijenosti i iznose: Kategorija I: 100 – 300 eura, Kategorija II: 70 – 200 eura, Kategorija III: 30 – 150 eura, Kategorija IV: 20 – 100 eura po ležaju godišnje. Ako lokalna samouprava ne donese vlastitu odluku, primjenjuju se zadani iznosi: za prvu skupinu 225 eura, za drugu 150 eura, za treću 90 eura i za četvrtu 60 eura po ležaju godišnje.

Kategorije paušalnog poreza od 2025.

Primjer: apartman s 4 ležaja u popularnoj turističkoj destinaciji (I. skupina)

*Ranije se plaćao porez na kuće za odmor, ali nije bio obavezan za sve objekte.

Porez na nekretnine plaćaju iznajmljivači koji ne stanuju na istoj adresi na kojoj iznajmljuju smještaj. Isto vrijedi za one koji stanuju u zgradi s više od četiri stana različitih vlasnika.

Konačni iznos varira ovisno o odluci lokalne samouprave. Svaka općina i grad mogu svake godine korigirati iznose unutar zadanih raspona, pa je preporuka iznajmljivačima da provjere odluku svoga mjesta na službenim stranicama ili u lokalnim službenim glasilima. Sve relevantne informacije dostupne su i na stranicama Porezne uprave.

Trebaju li iznajmljivači tražiti suglasnost susjeda?

Ovo je pitanje koje trenutno najviše zbunjuje iznajmljivače u stambenim zgradama.

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025., propisuje da svi koji se odluče za kratkoročni najam trebaju suglasnost dvotrećinske većine suvlasnika zgrade — dakle 66 posto. Vlasnici koji stanove već daju u kratkoročni najam imaju rok do 31. prosinca 2029. da tu suglasnost ishode.

Tko treba suglasnost:

• vlasnici stanova u stambenim zgradama koji žele iznajmljivati turistima
• vlasnici koji su već u kratkoročnom najmu (rok za usklađenje: do kraja 2029.)
• vlasnici koji obavljaju djelatnost koja uzrokuje buku ili vibracije

Tko ne treba suglasnost:

• vlasnici obiteljskih kuća i samostojećih objekata
• vlasnici nekretnina kategoriziranih kao poslovni prostor
• vlasnici u dijelu novogradnji gdje je turistički najam bio predviđen već pri kupnji

Cilj odredbe nije zabraniti kratkoročni najam u stambenim zgradama, već uspostaviti sustav u kojemu suvlasnici — osobito neposredni susjedi — imaju pravo uvida i odlučivanja o tome tko ulazi u zgradu.

Provedba u praksi međutim otvara pitanja koja zakon nije do kraja razjasnio. „Nije jasno definirano tko prikuplja potpise, na koji način se obrađuju, postoje li propisani obrasci i kako cijeli postupak treba izgledati”, upozorava Borko Grubišić iz Udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače. Iznajmljivačima se preporučuje konzultacija s upraviteljem zgrade ili pravnim stručnjakom. Puni tekst zakona dostupan je na Zakon.hr.

Najteže je onima s kratkom sezonom

Povećani troškovi ne pogađaju sve iznajmljivače jednako.

Dok se apartmani u najpopularnijim destinacijama pune veći dio godine, postoje mjesta gdje sezona traje tek nekoliko tjedana.

„Neka mjesta u Hrvatskoj imaju sezonu od svega mjesec do mjesec i pol dana. U tom razdoblju iznajmljivači moraju pokriti sve troškove i namete koje je država stavila na njihovo poslovanje”, ističe Grubišić.

Posebno su osjetljive otočne sredine i manja turistička mjesta bez tržišta dugoročnog najma. U takvim okolnostima pitanje isplativosti privatnog smještaja postaje sve glasnije.

Dolazi i EU registracijski broj

Uz sve navedeno, iznajmljivače čeka još jedna obveza.

Uvodi se sustav registracije i jedinstveni digitalni kanal za razmjenu podataka s platformama. Svaki iznajmljivač prije oglašavanja na Airbnbu, Bookingu ili drugoj platformi morat će zatražiti registracijski broj – bez njega oglas neće moći biti objavljen.

Registracijski broj je jedinstveni identifikacijski broj koji će se dodjeljivati svakoj smještajnoj jedinici, slično kao OIB za osobe, ali za smještaj. Mora biti istaknut u svim oglasima. Više informacija dostupno je na stranicama Ministarstva turizma i sporta.

No dio iznajmljivača skeptičan je prema stvarnom učinku te mjere. „Oni koji danas iznajmljuju na crno vrlo vjerojatno će nastaviti raditi isto i nakon uvođenja registracijskog broja”, smatra Grubišić.

Hoće li mali iznajmljivači odustati?

To je pitanje koje sve glasnije odzvanja u turističkim sredinama uz obalu.

Kombinacija višestruko višeg paušalnog poreza, novog poreza na nekretnine, komunalne naknade koja se nastavlja plaćati i administrativnih obveza oko suglasnosti susjeda stvara pritisak kakav mali iznajmljivači dosad nisu poznavali. Za one s kratkom sezonom i malim brojem ležajeva računica postaje sve teža.

Problem sive zone ostaje prisutan.

„Strani vlasnici nekretnina iznajmljuju apartmane kroz kanale koji nisu vidljivi domaćim institucijama, dok domaći iznajmljivači prolaze kroz sve administrativne procedure”, tvrdi Grubišić.

Takva situacija stvara neravnopravan položaj na tržištu.

Bez učinkovitog nadzora i jasnih pravila teško je očekivati da će novi porezi i administrativne mjere donijeti željene rezultate. A mali iznajmljivači, koji godinama čine okosnicu privatnog smještaja u Hrvatskoj, sve češće postavljaju isto pitanje: isplati li se to još uvijek?

Znate li da Grad Zagreb u potpunosti financira uklanjanje grafita s privatnih zgrada? Bez troška za vlasnike, bez traženja izvođača, bez papirnatih muka oko troška sanacije. Većina Zagrepčana to jednostavno ne zna, a program već godinama mirno čeka da ga netko iskoristi.

Uklanjanje grafita u Zagrebu u potpunosti financira Grad – bez troška za vlasnike.

Ako imate grafit na pročelju zgrade u kojoj živite ili koju posjedujete, ovo je tekst koji trebate pročitati do kraja.

Kada fasada više ne štiti dom? Stručnjaci otkrivaju kada je vrijeme za obnovu fasade

Što točno Grad Zagreb financira?

Na sjednici Gradske skupštine 15. lipnja 2023. donesena je nova Odluka o zaštiti građevina od grafita (Službeni glasnik Grada Zagreba 20/23) koja je program podignula na sasvim novu razinu. Prema toj odluci, Grad Zagreb:

• financira 100% troška uklanjanja grafita s privatnih zgrada i pročelja
• financira 100% troška nanošenja zaštitnog antigrafitnog premaza koji štiti od budućih grafita
• sufinancira videonadzor pročelja — kamere kojima možete zaštititi zgradu

Program vrijedi za privatne zgrade i pročelja na čitavom području Grada Zagreba.

Koliko novca možete dobiti za kamere?

Ovdje postoje dvije kategorije, ovisno o tome o kojoj strani zgrade se radi:

Ulično pročelje (okrenuto prema ulici ili javnoj površini):

• Grad pokriva 80% troška nabave kamera i opreme
• Maksimalno do 750 eura s PDV-om po građevini

Ostala pročelja (dvorišna i bočna):

• Grad pokriva 60% troška nabave kamera i opreme
• Maksimalno do 200 eura s PDV-om po pročelju

Važno je znati: kamere i uređaje kupujete sami unaprijed, a Grad vam naknadno vraća sufinancirani iznos. U povrat nisu uključeni troškovi instalacije, kablova ni potrošnog materijala — samo sama oprema.

Što se smije snimati videonadzorom, a što ne? Pravila koja morate znati

Kako funkcionira uklanjanje grafita u praksi?

Ovdje vlasnici zgrade ne trebaju brinuti ni o čemu osim prijave. Grad Zagreb sam organizira i bira izvođača radova prema propisima o javnoj nabavi, i to bez ikakve nadoplate za podnositelja zahtjeva.

Radovi uključuju čišćenje grafita — uobičajeno kombinacijom pjeskarenja (pijesak i voda pod visokim tlakom za donji dio zgrade) i prebojavanje temeljnom bojom i završnim tonom koji se što više poklapa s postojećim — te nanošenje antigrafitnog premaza koji olakšava uklanjanje eventualnih budućih grafita.

Program se pokazao uspješnim: do srpnja 2025. očišćeno je 57 pročelja zgrada, ugovoreno čišćenje za 86 građevina, a prijavljeno je više od 350 adresa diljem grada. Krajem 2025. grad je raspisao natječaj za izvođača vrijedan čak 1,2 milijuna eura — što govori o razmjeru programa.

Tko može podnijeti zahtjev?

Zahtjev mogu podnijeti:

• vlasnici građevine
• predstavnici suvlasnika
• upravitelji zgrada (ako zgrada po zakonu mora imati upravitelja)

Napomena za suvlasnike koji žele postaviti videonadzor: za to je potrebna suglasnost najmanje 2/3 suvlasnika zgrade.

Gdje i kako se podnosi zahtjev?

Zahtjev možete podnijeti na dva načina:

Online — putem aplikacije dostupne na službenim stranicama Grada Zagreba

Osobno — u pisarnici Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove na adresi Avenija Marina Držića 4, Zagreb

Što trebate pripremiti za prijavu?

Dokumentacija nije pretjerano zahtjevna, ali treba biti kompletna. Potrebno je priložiti:

• podatke o vlasniku ili predstavniku suvlasnika (ime, prezime, kontakt)
• OIB i IBAN za povrat sredstava
• podatke o upravitelju zgrade
• adresu građevine
• dokaz o pravu vlasništva (original ili ovjerena preslika, odnosno preslik međuvlasničkog ugovora)
• fotografije vanjskog dijela građevine s prikazom postojećeg stanja
• ovjerenu izjavu da vlasniku/suvlasnici neće od Grada Zagreba potraživati naknadu štete ako do nje dođe zbog nedostataka na građevini koji nisu mogli biti poznati izvođaču

Za videonadzor dodatno treba priložiti:

• tehničku dokumentaciju izrađenu od ovlaštene osobe (sukladno propisima o privatnoj zaštiti)
• originalne račune za kupljene kamere i uređaje

Detaljnu listu dokumentacije i sve obrasce možete pronaći na stranici Grada Zagreba posvećenoj zaštiti građevina od grafita.

Može li se prijaviti više puta?

Ne. Mjera se može ostvariti samo jednom za istu građevinu. Upravo je to jedan od razloga zašto, ako još niste prijavili zgradu, vrijedi to napraviti što prije — naročito dok su sredstva dostupna.

Zašto je Grad uveo ovaj program?

Grafiti su godinama bili jedan od naočitijih problema vizualnog izgleda Zagreba. Razlog zašto se problem teško rješava represivno jednostavan je: počinitelje je gotovo nemoguće identificirati – hodaju s kapuljačama, uglavnom su maloljetnici, a kazne za fizičke osobe kreću se od 100 do 250 eura, što ih ne odvraća previše.

Umjesto da čeka rješenje koje možda nikad ne dođe, Grad je odlučio krenuti od strane koja se može kontrolirati i ponudio vlasnicima zgrada konkretnu, financijski atraktivnu opciju da fasade dovedu u red i zaštite ih za budućnost.

Praktični savjet: ne čekajte

Ako živite u višestambenoj zgradi i znate da pročelje ima grafite, pokrenite razgovor na sljedećem sastanku suvlasnika ili se obratite upravitelju zgrade. Procedura nije komplicirana, a novac koji Grad nudi — posebno za čišćenje koje je 100-postotno financirano — ne traži nikakav ulog s vaše strane.

Za sve detalje, dokumentaciju i online prijavu, posjetite službenu stranicu Grada Zagreba ili se javite osobno na Aveniju Marina Držića 4.