Dekoracije i detalji
Što je ekološki dizajn interijera i kako ga primijeniti u prostoru? Odgovor ima Lana Anderson
Trendovi u dizajnu interijera se toliko brzo mijenjaju da se postavlja pitanje ima li uopće smisla pratiti ih, a u trendu će uvijek biti zdravlje
S porastom zabrinutosti zbog klimatskih promjena, raste i interes za pronalaženje održivijih i ekološki prihvatljivijih načina za uređenje domova. Kako planirati ekološki dizajn interijera zna Lana Anderson.
Trendovi u dizajnu interijera se toliko brzo mijenjaju da se postavlja pitanje ima li uopće smisla pratiti ih, a u trendu će uvijek biti zdravlje. Zato prilikom uređenja doma treba voditi računa o korištenju prirodnih materijala, količini svjetlosti i razini buke, odnosno, voditi se načelima ekološkog uređenja interijera.

Eko dizajn kao način života
“Eko dizajn ustvari je način života, ja bih rekla, u projektima sam primijetila, kada sam ulazila u tuđe stanove, da svi nekako, barem u urbanim sredinama, sad govorim, svi živimo u neprikladnim prostorima, nezdravim prostorima i korak dalje je bilo kad sam čak počela hodat malo po gradilištima, vidjela sam ustvari od čega se grade te naše zgrade u kojima mi živimo i to me zaprepastilo. “, pojasnila je dizajnerica interijera Lana Anderson.
Jedan od ciljeva ekološkog dizajna je smanjenje negativnog utjecaja na okoliš uz stvaranje zdravijeg okruženja za život. Obzirom da često ne možemo utjecati na način gradnje, možemo utjecati na interijer kako bismo zdravije živjeli.

“Prva stvar je da moramo prvo spoznati način života kojim želimo živjeti, opremanje je naravno, prva i osnovna stvar i moramo osvijestiti koliko te sve stvari mogu utjecat na naše zdravlje. “, dodaje sugovornica.
U urbanim sredinama često su zapostavljene primarne ljudske potrebe za čistim zrakom i vodom, prostorima bez buke te dovoljnom količinom sunčeve svjetlosti.
“U urbanim sredinama voda nam dolazi kroz nekakve cijevi, te cijevi znaju biti i oštećene i puknute i pritisak nije stabilan, a kad ona dođe do naših slavina već je u polu raspadnutom stanju, pa mi pijemo vodu koja energetski nije zdrava. Da ne govorim još i o kamencu. Što se tiče zraka u urbanoj sredini, on je naravno zagađen ispušnim plinovima, međutim, opet nekakvim svojim istraživanjem, došla sam do zaključka da je ponekad zrak štetniji čak u interijeru. Zašto? Zato što kupujemo namještaj ili tepihe ili neke dekoracije koje su impregnirane, tu su razni štetni spojevi koji se ispuštaju onda u zrak, a mi to udišemo i tu onda dolazi do alergija i bolesti koje onda moramo liječiti i plaćati za to liječenje. “, ističe Anderson.

Smanjenje buke i puštanje svjetlosti u prostor
Buku možemo smanjiti korištenjem akustičnih panela napravljenih od recikliranih materijala, a za pročišćavanje zraka u interijer se mogu unijeti biljke koje smanjuju prisustvo štetnih supstanci poput Anturijuma ili Spatifiluma.
“Što se tiče svjetlosti, isto tako je bitno da živimo u prostorima koji imaju dovoljno velike prozore, važan moment je i to da kroz zimske i jesenske mjesece ima više oblaka, magle i tako dalje, stanovi neki nisu adekvatno okrenuti, više su na sjeverne strane. Tražila sam rješenja da vidim kako mogu kompenzirat to svjetlo sunčevo ili danje, u tom smjeru onda rješavam tu problematiku.

Možemo raditi lažne prozore, svjetleće displeje ili napravimo na primjer nekakve motive prirode, nešto što je možda adekvatno prostoru ili možda čak u nekoj firmi, pa možemo na taj način kompenzirat to. Druga stvar je da možemo bojama utjecati na prostor.” dodaje sugovornica.
Jedan od ključnih elemenata u ekološkom dizajnu interijera je izbor materijala
“Uglavnom je to drvo, puno drvo, pamuk za dekoracije, vuna za tepihe, lan… Pluto isto može doći u obzir, pluto je odličan materijal i odličan izolator, na primjer za podove. Dakle sve prirodno, u prirodnom stanju, da je što manje intervenirano kemijskim procesima.
Kada kupujete i namještavate nekretninu, čitajte etikete, pogledajte od kud dolazi taj proizvod, da je prirodan, da se može reciklirat ili prenamijeniti, da stvaramo što manje otpada, naravno i da kupujte lokalno. Ako je ikako moguće, jer proizvod bi u konačnici trebao biti možda i jeftiniji, ne radimo taj transportni otisak i mislim da jačamo na taj način i našu ekonomiju. “, pojasnila je.

Ekološki dizajn interijera sve je popularniji način života koji prepoznaje važnost zaštite okoliša te potiče odgovornu upotrebu dostupnih nam resursa.
Dekoracije i detalji
20 najpopularnijih sobnih biljaka na instagramu
Prirodni trend nije zaobišao ni najpopularniju društvenu mrežu
Prirodni trend u interijeru pretočio se i na društvene mreže. Tako je posljednjih godina Instagram preplavljen fotografijama raznoraznih biljaka.
S obzirom na to da se popularnost mjeri prema hashtagovima, evo popisa 20 najpopularnijih sobnih biljaka.
#1 kaktusi i sukulenti
Najspominjaniji svakako su kaktusi i sukulenti. Svoju popularnost prvenstveno duguju tome što nisu zahtjevne biljke i ne treba previše o njima brinuti. Tako neće uginuti ni kada ih malo zanemarimo. K tome su i vrlo zanimljiva dekoracija u prostoru.
Oprez: Ovi sukulenti mogu biti opasni za pse i mačke
#2 hoja
Ova biljka svoju popularnost duguje zanimljivom izgledu. Ima prekrasne cvjetove koji izgledaju poput petokrakih zvijezda, a k tome su i mirisni.
#3 monstera
Monstera je prekrasna biljka penjačica s velikim cvjetovima koja je česti gost brojnih domova. Popularna je zbog svojih velikih cvjetova, ali i bujnog rasta.
#4 filodendron
Radi se također o biljci penjačici. Sličnih je karakteristika kao monstera, a prepoznat je po listovima srcolikog oblika.
#5 paprat
Kućna paprat osvaja egzotičnim izgledom te u domu stvara ugođaj vječnog proljeća.
10 savršenih biljaka za kupaonicu: Pretvorite svoju u wellness oazu
#6 anturijum ili flamingov cvijet
Anturijum, poznat i kao flamingov cvijet je elegantna biljka vrlo specifičnog izgleda koja u interijer unosi dašak egzotike.
#7 epipremnum
Epiremnum također spada u puzajuće biljke, a može narasti i do 20 metara. Listovi su zelene boje s izraženim bijelim mrljama.
#8 peperomija
Peperomija je zahvalna sobna biljka dekorativnih listova koja uspijeva u svijetlim prostorima bez izravnog sunca. Zbog skromnih zahtjeva za zalijevanjem i njege idealan je izbor za moderne interijere i sve koji žele zelenilo bez puno brige.
#9 kaučukovo drvo
Ova sobna biljka izvrsna za one koji nemaju “zelenu ruku”. Sve što je potrebno je da ga dobro i redovno zalijevate.
#10 lirasti fikus
Sobna biljka koju biraju oni koji žele moderan interijer. Jednostavan je za održavanje, a u njegove listove mnogi će se zaljubiti.
#11 sanseverija
Biljka koje je poznata i pod nazivima svekrvin jezik i sabljarka. Njeni mesnati uspravni listovi mogu narasti i do 100 cm visine. Uz to što će uljepšati interijer, odlična je za pročišćavanje zraka.
#12 aglaonema
Aglaonema u naše je krajeve stigla iz Azije. Iako je nazvana “srebrnom kraljicom”, kraljevski tretman ne zahtijeva.
#13 biljka pauk
Zeleni ljiljan ili biljka pauk poznata je po svojim specifičnim i izduženim zelenim ili zeleno-bijelim listovima. Ne voli previše sunca pa se može smjestiti i u kupaonici.
#14 mirni ljiljan
Prekrasna biljka koja osim dekorativne uloge u domu ima i onu funkcionalnu. Idealan je za pročišćavanje zraka. Također, postoji vjerovanje kako ova biljka vlasnici nosi sreću.
#15 zamija
Biljka prekrasnih mesnatih listova koja također ne zahtijeva preveliku brigu. I za nju se veže jedno vjerovanje. Naime, prema feng shui filozofiji zamija u dom donosi sreću i novac.
#16 dragon tree
Dracena je vrlo popularna među ljubiteljima sobnog bilja. Poznata je i kao ženski zmaj, a podrijetlo vuče s afričkog otoka Madagaskara.
#17 biljka kava
U posljednje vrijeme ova je biljka postala vrlo popularna. Cvjetovi su joj vrlo intenzivnog mirisa. Plodovi su maleni i crvene boje, a u sebi nose plosnate sjemenke.
#18 aloe vera
Aloe vera je poznata po svojim ljekovitim svojstvima i dobrobitima za organizam. Mnoge je osvojila jednostavnošću održavanja, a osim u zatvorenom, može se uzgajati i na otvorenom.
#19 krunica
Ova biljka ima duge stabljike s malim kuglicama nalik grašku. S obzirom na to da potječe iz Afrike, briga o njoj je minimalna.
Ovaj jedinstven sukulent dobro uspijeva u zatvorenom prostoru iako zahtijeva puno izravne svjetlosti. Listovi su joj mesnati i okruglasti te podsječaju na krunicu, po čemu je i dobila ime. Njezin znanstveni naziv je Senecio rowleyanus, a ova sobna biljka savršena je za postavljanje u viseću posudu ili na visoko mjesto koje omogućuje da joj se stabljike spuštaju poput nizova punih bisera.
#20 dracena
Dracena je zahvalna sobna biljka koja se vrlo lako prilagođava i najzahtijevnijim sobnim uvjetima. Zato i je vrlo popularna.
Dekoracije i detalji
Božićna čarolija koja nastaje puhanjem stakla
Možda nismo zavirili u radionicu Djeda Mraza, ali smo zato bili u radionici u kojoj Božić traje svih 365 dana u godini. U svijetu brzih dekoracija i masovne proizvodnje, staklene božićne kuglice i dalje nastaju sporim, preciznim i gotovo meditativnim procesom – baš onako kako se radilo i prije nekoliko desetljeća.
Koogle, božićne kuglice staklopuhačice Martine Križanić, nastaju od užarenog stakla, daha i strpljenja, a svaka kuglica nosi priču, tradiciju i osobni potpis.
Od staklene cijevi do božićne kuglice
Proces izrade ručno puhanih staklenih božićnih kuglica temelji se na tradicionalnoj tehnici koja se desetljećima gotovo nije promijenila. Polazišna točka je staklena cijev, čiji promjer ovisi o veličini kuglice koja se želi dobiti. Cijev se najprije zagrijava dok se ne formira tzv. ampula, a zatim se daljnjim taljenjem i puhanjem oblikuje kugla ili drugi željeni predmet.
Kuglica može nastati slobodnim puhanjem ili upuhivanjem stakla u kalupe, ovisno o obliku i dizajnu. Riječ je o procesu koji zahtijeva iskustvo, mirnu ruku i osjećaj za materijal, jer se staklo u svakom trenutku ponaša drugačije.

Obiteljska tradicija i povratak zanatu
Za Martinu Križanić, izrada staklenih božićnih kuglica nije samo posao, već nastavak obiteljske priče. Odrasla je u okruženju u kojem je Božić doslovno bio prisutan cijele godine – kroz staklo, alate i ukrase koje su izrađivali njezin djed i otac.
Iako je dugo radila u administraciji, s vremenom se javila potreba za povratkom nečemu opipljivom i kreativnom. S četrdeset godina odlučila je naučiti zanat, a znanje je prenosio upravo njezin otac. Ono što je započelo kao ispušni ventil, preraslo je u ozbiljan posao i nastavak obiteljskog obrta.

Transparentno staklo i kuglica kao mala scena
Dok su se staklene božićne kuglice nekada tradicionalno amalgamirale – stvarao se sjajni, zrcalni efekt, a zatim su se umakale u boje i dodatno ukrašavale glitterima, vatom i sličicama – Martina je odlučila krenuti drugim putem.
Njezine kuglice ostaju prozirne i transparentne. Staklo nije skriveno, već naglašeno. Svaka staklena božićna kuglica postaje mala pozornica, unutar koje se grade minijaturne scenografije s figuricama i detaljima. Kuglica tako funkcionira kao mala, zatvorena priča, a ne samo ukras.

Zašto su staklene božićne kuglice danas luksuz
Današnje ručno izrađene staklene božićne kuglice nemaju istu cijenu kao nekada. Proizvodnja je skuplja, energenti su poskupjeli, a cijeli proces zahtijeva vrijeme i znanje. Upravo zato takvi ukrasi danas pripadaju kategoriji malog luksuza.
Od ovakvih kuglica rijetko se kiti cijeli bor. Umjesto toga, staklene božićne kuglice skupljaju se postupno – kao kolekcija – ili se poklanjaju kao trajna uspomena. Upravo darivanje jedan je od najčešćih razloga njihove kupnje, jer nose emocionalnu vrijednost i priču.

Ukras koji traje desetljećima
Jedna od najljepših potvrda vrijednosti ovog zanata dolazi iz povratnih priča kupaca. Ljudi se javljaju sa staklenim božićnim kuglicama koje su izrađivali Martinini baka i djed prije 40 ili 50 godina, a koje su se, uz pažljivo rukovanje, sačuvale do danas.
Staklo jest krhko, ali nije prolazno. Bez udaraca i uz malo pažnje, ručno puhana staklena božićna kuglica može trajati desetljećima, prenoseći uspomene i obiteljsku tradiciju s generacije na generaciju.
U vremenu u kojem se blagdanski ukrasi često mijenjaju iz godine u godinu, staklene božićne kuglice podsjećaju nas da Božić nije samo dekor – već osjećaj, priča i nasljeđe koje se može čuvati cijeli život.






