S porastom zabrinutosti zbog klimatskih promjena, raste i interes za pronalaženje održivijih i ekološki prihvatljivijih načina za uređenje domova. Kako planirati ekološki dizajn interijera zna Lana Anderson. 

Trendovi u dizajnu interijera se toliko brzo mijenjaju da se postavlja pitanje ima li uopće smisla pratiti ih, a u trendu će uvijek biti zdravlje. Zato prilikom uređenja doma treba voditi računa o korištenju prirodnih materijala, količini svjetlosti i razini buke, odnosno, voditi se načelima ekološkog uređenja interijera. 

Eko dizajn kao način života

“Eko dizajn ustvari je način života, ja bih rekla, u projektima sam primijetila, kada sam ulazila u tuđe stanove, da svi nekako, barem u urbanim sredinama, sad govorim, svi živimo u neprikladnim prostorima, nezdravim prostorima i korak dalje je bilo kad sam čak počela hodat malo po gradilištima, vidjela sam ustvari od čega se grade te naše zgrade u kojima mi živimo i to me zaprepastilo. “, pojasnila je dizajnerica interijera Lana Anderson.

Jedan od ciljeva ekološkog dizajna je smanjenje negativnog utjecaja na okoliš uz stvaranje zdravijeg okruženja za život. Obzirom da često ne možemo utjecati na način gradnje, možemo utjecati na interijer kako bismo zdravije živjeli. 

“Prva stvar je da moramo prvo spoznati način života kojim želimo živjeti, opremanje je naravno, prva i osnovna stvar i moramo osvijestiti koliko te sve stvari mogu utjecat na naše zdravlje. “, dodaje sugovornica.

U urbanim sredinama često su zapostavljene primarne ljudske potrebe za čistim zrakom i vodom, prostorima bez buke te dovoljnom količinom sunčeve svjetlosti. 

“U urbanim sredinama voda nam dolazi kroz nekakve cijevi, te cijevi znaju biti i oštećene i puknute i pritisak nije stabilan, a kad ona dođe do naših slavina već je u polu raspadnutom stanju, pa mi pijemo vodu koja energetski nije zdrava. Da ne govorim još i o kamencu. Što se tiče zraka u urbanoj sredini, on je naravno zagađen ispušnim plinovima, međutim, opet nekakvim svojim istraživanjem, došla sam do zaključka da je ponekad zrak štetniji čak u interijeru. Zašto? Zato što kupujemo namještaj ili tepihe ili neke dekoracije koje su impregnirane, tu su razni štetni spojevi koji se ispuštaju onda u zrak, a mi to udišemo i tu onda dolazi do alergija i bolesti koje onda moramo liječiti i plaćati za to liječenje. “, ističe Anderson.

Smanjenje buke i puštanje svjetlosti u prostor

Buku možemo smanjiti korištenjem akustičnih panela napravljenih od recikliranih materijala, a za pročišćavanje zraka u interijer se mogu unijeti biljke koje smanjuju prisustvo štetnih supstanci poput Anturijuma ili Spatifiluma. 

“Što se tiče svjetlosti, isto tako je bitno da živimo u prostorima koji imaju dovoljno velike prozore, važan moment je i to da kroz zimske i jesenske mjesece ima više oblaka, magle i tako dalje, stanovi neki nisu adekvatno okrenuti, više su na sjeverne strane. Tražila sam rješenja da vidim kako mogu kompenzirat to svjetlo sunčevo ili danje, u tom smjeru onda rješavam tu problematiku. 

Možemo raditi lažne prozore, svjetleće displeje ili napravimo na primjer nekakve motive prirode, nešto što je možda adekvatno prostoru ili možda čak u nekoj firmi, pa možemo na taj način kompenzirat to. Druga stvar je da možemo bojama utjecati na prostor.” dodaje sugovornica.

Jedan od ključnih elemenata u ekološkom dizajnu interijera je izbor materijala

“Uglavnom je to drvo, puno drvo, pamuk za dekoracije, vuna za tepihe, lan… Pluto isto može doći u obzir, pluto je odličan materijal i odličan izolator, na primjer za podove. Dakle sve prirodno, u prirodnom stanju, da je što manje intervenirano kemijskim procesima. 

Kada kupujete i namještavate nekretninu, čitajte etikete, pogledajte od kud dolazi taj proizvod, da je prirodan, da se može reciklirat ili prenamijeniti, da stvaramo što manje otpada, naravno i da kupujte lokalno. Ako je ikako moguće, jer proizvod bi u konačnici trebao biti možda i jeftiniji, ne radimo taj transportni otisak i mislim da jačamo na taj način i našu ekonomiju. “, pojasnila je.

Ekološki dizajn interijera sve je popularniji način života koji prepoznaje važnost zaštite okoliša te potiče odgovornu upotrebu dostupnih nam resursa.