Dvadesetak sekundi podrhtavanja tla prouzročilo je štetu koja će se sanirati godinama. Da će za obnovu potresom pogođenih područja trebati najmanje deset godina, sada je među optimističnijim prognozama. Zakon o obnovi je donesen, ali treba poraditi na njegovoj provedbi. Zato je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uspostavilo mobilne urede.

Mobilni uredi se tako nalaze na području Sisačko-moslavačke županije kako bi izašli u susret onima koji nisu u mogućnosti pristupiti internetu.

Državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir izrazio je zadovoljstvo dosad odrađenim dijelom posla. Tako je Hrvatska od Europskoh fonda za solidarnost dobila avans od 68 milijuna eura. Sada je na redu provedbeni dio. Među prioritetima su zgrade javne namjene, poput vatrogasnih postaja, bolnica, školskih zgrada.

Kako će se obnavljati Zagreb nakon potresa?

Prvi korak je primarna obnova zgrada kako ne bi došlo do novih šteta ili možda nečijeg stradavanja.

A daljnji korak svakako bi trebali biti gradovi budućnosti koji se vežu uz europsku platformu smart cities, odnosno pametni gradovi. Projekcije kažu da bi u vrlo bliskoj budućnosti, za dvadesetak godina, 70% stanovništva moglo živjeti u gradovima i zato će gradskim resursima trebati pametno upravljati.

“To znači da bi se poboljšala kvaliteta života u gradu, ubrzao promet i mobilnost s jednog kraja grada na drugi, da bi se smanjile prometne gužve”, pojasnio je Uhlir.

Za to su potrebna pametna rješenja i gradovi trebaju napraviti strategije za svoje pametno preoblikovanje. U slučaju Zagreba, kaže Uhlir, potrebna je urbana revitalizacija grada. To je, navodi uvidjela i Gradska uprava.

Uz sve ove planove ne sumnjamo da je pred građevinskim sektorom ozbiljan posao. Važno je da on bude i dobro isplaniran kako bi što bolje bio obavljen. Jer valjda je vrijeme da i naši gradovi krenu prama pametnoj budućnosti.

Prošlogodišnji potresi su fokus arhitekata sa energetske obnove, skrenuli na protupotresnu gradnju. No, energetska obnova nikako nije postala manje važna. Štoviše, objekti koji su energetski obnovljeni, u potresu su pretrpjeli manja oštećenja od onih koji nisu, navela je, među ostalim, načelnica sektora za energetsku učinkovitost u zgradarstvu Irena Križ Šelendić nakon nZEB stručnog skupa o obnovi.

S obzirom na to da nakon potresa brojne objekte treba sanirati, ali i vratiti u funkciju, govornici su se složili kako bi to trebalo napraviti zajedno sa energetskom obnovom.

Europska direktiva dopustila je da se sveobuhvatna obnova zgrada koja uključuje protupotresne i protupožarne mjere poveže sa energetskom obnovom. U prosincu 2020. donesena je dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine do kada treba obnoviti 168 milijuna kvadrata.

Od tehničkih rješenja za energetsku i statičku sanaciju zgrada, kako je ovogodišnji skup i nosio naziv, ističe se to da obnovljene zgrade budu zelene i održive. To konkretno znači da možemo proizvoditi energiju na krovištima zgrada, na parkiralištima, na nadstrešnicama, na parapetnom dijelu zgrade, na hodnicima.

Kažu da se iz svakog zla izrodi nešto dobro. Čini se da su nam potresi dali priliku da iznova izgradimo nešto kvalitetno i dobro. U to treba uložiti znanje, trud i puno vremena. Zato ovakva suradnja vlasti, znanosti i gospodarstva ohrabruje.