Tržište umjetnina u Hrvatskoj je vrlo vibrantno i sve zanimljivije mlađim generacijama. Iako želja postoji, zainteresirani često ne znaju odakle krenuti.

Je li isplativo ulagati u umjetnine?

Povjesničarka umjetnosti Anita Ruso Brečić djeluje kao spona između umjetnika i kupaca, otkriva kako izgleda potraga za savršenom umjetninom.

View this post on Instagram

A post shared by Moje! – tvoj GPS na putu do umjetnina (@to_je_moje_moje)

Kupnja umjetnina je osobna – i treba joj pristupiti promišljeno

Za razliku od impulzivne kupnje dekoracije, kupnja umjetnina za životni prostor traži više promišljanja.

10 ideja za uređenje praznih zidova koje će potpuno transformirati vaš prostor

“To mora biti nešto što će vas ozariti svaki put kad pogledate u njega. Nešto što vas raduje, možda potiče na razmišljanje, nešto vaše,” kaže Anita.

Upravo zato s kupcima prolazi detaljan proces: pokazuje radove različitih umjetnika, istražuje njihove estetske afinitete i otkriva što ih vizualno privlači.

View this post on Instagram

A post shared by Moje! – tvoj GPS na putu do umjetnina (@to_je_moje_moje)

1. Uložite vrijeme i budite otvoreni

Kao i kod svake vrijedne kupnje, ključno je biti spreman uložiti malo vremena i truda. Umjetnost nije brza kupovina – to je proces upoznavanja vlastitog ukusa. Nema potrebe žuriti – cilj je pronaći nešto autentično.

2. Ne pratite trendove – slušajte sebe, kupnja umjetnina osobna je stvar

Najvažnije pravilo: zaboravite što je trenutno u časopisima ili na Instagramu. Prava umjetnina je ona koja vama nešto znači. To ne mora biti poznati umjetnik niti popularan stil – važno je da vas djelo emocionalno dotakne.

3. Poželjno je da se odabrana umjetnina uklopi u interijer

Kupnja umjetnina ne bi trebala biti odvojena od uređenja interijera. Iako većina današnjih prostora ima minimalističku bazu, upravo to omogućuje veći raspon stilova. Od smirenih monokromatskih komada do eklektičnih, šarenih platna – sve je moguće, ako se pametno uklopi.

4. Kombinirajte više djela, ne bojte se “gallery walla”

Trendovi se mijenjaju – više nije nužno imati samo jednog omiljenog umjetnika. Sve češće ljudi žele na zidu kombinaciju različitih izraza i autora, gotovo kao da stvaraju vlastitu malu galeriju. Time zid dobiva dinamiku i osobnost, a interijer priču.

5. Veliko platno u malom prostoru? Da, ali s mjerom

Jedna od najčešćih zabluda je da u mali prostor idu samo male slike. Naprotiv – veliko platno može vizualno otvoriti prostor, dati mu karakter i “udahnuti zrak”. Ključno je samo pažljivo birati motiv, boje i poziciju.

Kupnja umjetnina nije rezervirana za kolekcionare – to je prilika da vlastiti prostor ispunite nečim što vas zaista predstavlja. Umjesto kompromisa s masovnim dekoracijama, posegnite za autentičnim djelima koja traju, pričaju priču i svakodnevno vas inspiriraju.

Kada pogledate oko sebe – svoj dnevni boravak, ormar, auto ili čak mobitel – što vidite? Ako je odgovor “sivo, crno, bijelo i možda malo bež”, niste jedini. Iza tog suzdržanog kolorita stoji priča koja traje već desetljećima. I nije riječ samo o modi ili ukusu, nego o nečemu dubljem – o tome kako boje utječu na nas, često i bez da to primijetimo.

Svijet koji je nekad bio šareniji

Zanimljivo istraživanje iz 2020. godine bacilo je novo svjetlo na ovu temu. Znanstvenici su proučili više od 7.000 predmeta iz zbirke britanskog Znanstvenog muzeja – od 1800-ih do danas. Zaključak? S godinama su boje postajale sve manje izražajne. Prvo polako, a onda sve brže – osobito u 20. stoljeću.

S dolaskom industrijske proizvodnje zavladala je potreba za jednostavnošću, brzinom i praktičnošću. Jarke boje nisu bile najzahvalnije za masovnu proizvodnju, a neutralni tonovi lakše su se uklapali u svaki prostor i ukus. U jednom trenutku, “sivo” je postalo sinonim za “bezvremensko” i “sigurno”.

View this post on Instagram

A post shared by DAS ARCHIVEE ™ (@das.archivee)

Psihološki učinak boja u svakodnevnom prostoru: više od estetike

No boje nisu samo dekoracija. One komuniciraju s nama na dubljoj razini. Smiruju, motiviraju, umaraju, bude, podižu raspoloženje ili umiruju prostoriju. Znanstvenici upozoravaju da nas stalna izloženost neutralnim nijansama može vizualno i emocionalno “uspavati”. Smanjena stimulacija može utjecati na našu kreativnost, koncentraciju, pa čak i emocionalno stanje.

Boje su više od vizualnog dojma – one su način komunikacije, izražavanja emocija i oblikovanja prostora… Diana Sokolić o jeziku boja: Kako ih imenujemo i razumijemo?

Drugim riječima, psihološki učinak boja nije nešto što se uvijek događa svjesno. Ako radite od kuće u prostoriji gdje dominiraju siva i bijela, možda vam nije samo “ponedjeljak” kriv za loše raspoloženje.

Je li vrijeme za povratak boji?

Ne znači da sada sve oko sebe trebamo obojiti u narančasto ili ciklamasto. Ali možda je trenutak da se zapitamo – imamo li u svom domu dovoljno boja koje nas vesele i bude? Zid u boji masline, plava fotelja ili samo nekoliko jastuka u boji senfa – ponekad je dovoljno malo da bi prostor dobio više karaktera i energije.

Psihologija boja: Kako boje utječu na naš prostor i emocije

Dizajneri interijera to već prepoznaju – sve se češće vraćaju toplim i zemljanim tonovima, razigranim detaljima i kontrastima. Jer kad promijenimo prostor, često se – barem malo – promijenimo i mi sami.