Povežimo se

Lifestyle

Savjeti kako odabrati savršeno božićno drvce

Ako još niste kupili svoje drvce, ovi će vam savjeti pomoći

Ne postoji ništa poput pravog božićnog drvca, a njegov odabir dio je blagdanske sezone koja bez karakterističnog zimzelenog mirisa ne bi bila potpuna. Iako isprva možda djeluje da je  nemoguće pretjerati s visinom i obujmom bora, ipak ga je potrebno uskladiti ju s veličinom prostora. 
Ne postoji ništa poput mirisa i osjećaja pravog božićnog drvca, ali često zahtijeva više truda i može se činiti rasipnim kad Božić prođe, za razliku od višekratnih umjetnih drvca. Pa zašto se odlučiti za pravo drvce?

Mala povijest božićnog drvca

Ne postoji ništa tako evokativno kao miris tople borovine u dnevnom boravku, što možda priziva drevnu povezanost s prirodom, a zasigurno i prošle tradicije.

Božićno drvce vuče korijene iz germanskih i nordijskih običaja, gdje su se zimzelena stabla ukrašavala kako bi simbolizirala život i nadu tijekom najtamnijih zimskih dana. Tijekom 16. stoljeća, tradicija je dobila suvremeniji oblik u Njemačkoj, kada su se drvca počela unositi u domove i ukrašavati svijećama i ručno izrađenim ukrasima. Danas, bez obzira režete li vlastito drvce na božićnoj plantaži ili ga kupujete u lancu trgovine, i dalje ćete morati odlučiti o visini, vrsti i tipu drvca – odrezanom ili živom.

Ako želite savršeno ukrašeno božićno drvce slijedite ove savjete profesionalaca

Vrste božićnih drvca

Postoje četiri vrste drvca to su: klasična smreka, srebrna smreka, Pančićeva omorika i Nordmann jela. Najzahtjevnije drvce za održavanje je klasična smreka pošto ona ima tanke grane i iglice, brzo se suši, sa nje ispadaju iglice. Iz tog razloga ljudi više preferiraju srebrnu smreku ili nordijsku jelu. Srebrna smreka ima puno deblje grane, puno kruće iglice, puno bolje zadržava taj svoj izgled, a nordijska je jela poznata po tome da ima mekane iglice koje ne bodu, objasnio je Zvonimir Crnković, uzgajivač borova. 

Norveška smreka

Norveška smreka – “otac božićnih drvca”

  • Iglice: Kratke i oštre na dodir. Klasična vrsta s iglicama koje lako otpadaju.
  • Aroma: Dugotrajan smolasti miris.
  • Oblik: Prekrasan oblik s obiljem grana idealnih za manje, osjetljive ukrase.

Poznata kao “otac božićnih drvca“, ova vrsta brzo gubi iglice ako zaboravite doliti vodu u stalak. No, uz pravilnu hidrataciju, imat ćete klasičnu stožastu smreku s dugotrajnim mirisom i nježnim, tankim granama koje olakšavaju vješanje manjih ukrasa. Samo je nemojte stavljati pored radijatora ako ne uživate u svakodnevnom usisavanju.

Nordmann jela

Nordmann jela, koja raste u Nizozemskoj, jedna je od najpopularnijih vrsta u Europi.

  • Iglice: Sjajne, tamne i mekane s lagano plavkastom donjom stranom. Minimalan gubitak iglica.
  • Aroma: Suptilan citrusni miris.
  • Oblik: Širok, simetričan i bujan – zahtijeva dovoljno prostora u dnevnom boravku. Za drvce visine 180 cm, predvidite prostor širine oko 150 cm.

Nordmanova jela je najpopularnije božićno drvce u Europi. Njene velike, mekane iglice omiljene su u obiteljima s djecom. Grane su savitljive, a iglice mekane i zaobljene, što može otežati vješanje ukrasa. No, jednom kad su ukrasi postavljeni, čak ni razigrane obiteljske mačke neće ih lako pomaknuti. Simetričan oblik drvca olakšava ukrašavanje, a iglice dugo ostaju svježe. Odličan izbor za sve koji žele izdržljivo drvce.

Pančićeva omorika

Ako imate visoke stropove, Pančićeva omorika mogla bi biti idealno drvce za vas.

  • Iglice: Duge i guste. Izvrsna postojanost.
  • Aroma: Dugotrajan miris bora.
  • Oblik: Visok i vitak.

Ovo je najbolji izbor za prostorije s visokim stropovima jer izgleda impresivno u velikim, otvorenim prostorima. Ima najbolju postojanost iglica među svim vrstama, što ga čini idealnim za one koji vole ukrasiti drvce malo ranije i produžiti blagdansko razdoblje. Grane se pružaju prema gore, dodajući eleganciju njegovom obliku.

Božićno drvce u tegli

Ako žele drvce koje će dulje izdržati, trebali bi uzeti drvce s korijenom u tegli. To je definitivno drvce koje će izdržati cijele blagdane, pogotovo ako se kreće s ranijim kićenjem. Drvce s korijenom u teglom ima svoj korijen i dalje zadržava svoju svježinu, svoju prirodnost i ono je i vrlo stabilno, teško se može prevrnuti. Ljubimci ga u principu ponjuškaju i više ga ne diraju, djeca isto tako njima su zanimljiviji pokloni ispod nego drvce, rekao je Crnković. 

Izvor: Countryfile.com

Lifestyle

Požar! Kako ga nehotice možemo uzrokovati i što ako se u njemu nađemo

Pročitajte koje svakodnevne navike mogu nehotice izazvati požar i ugroziti sve oko vas

Svake godine s dolaskom ljetnih vrućina i suhih dana, Hrvatsku pogode brojni požari. I dok neke od njih izazovu prirodni uzroci poput udara groma, većinu ipak uzrokuje čovjek – i to najčešće nehotice. Zbog toga je važno znati kako svojim ponašanjem možemo spriječiti požar, ali i kako reagirati ako se nađemo u požarnom području.

Ovo su najvažniji savjeti koje treba slijediti u slučaju požara u kući ili stanu

Kako možemo nehotice izazvati požar?

Mnogi od nas ni ne pomisle da bi obična svakodnevna radnja mogla izazvati požar. Ipak, upravo zbog tih sitnica, svake godine gori na stotine hektara šuma, maslinika i poljoprivrednih površina, a ugroženi su i ljudski životi i domovi.

Bacanje opušaka kroz prozor automobila

Jedna od najopasnijih navika je bacanje opuška cigarete kroz prozor automobila. Dok vozimo autocestom ili lokalnim cestama kroz šumska i travnata područja, zapaljeni opušak pada na suhu travu uz rub ceste i vrlo lako izazove požar koji se širi velikom brzinom, osobito ako puše vjetar.

Roštiljanje i kampiranje

Ako volite kampirati ili roštiljati u prirodi, nikada nemojte ostaviti vatru bez nadzora, pa čak ni žar. Nakon što završite, dobro ugasite ostatke vatre ili roštilja vodom i zemljom. Provjerite rukom iznad pepela je li potpuno hladan. I najmanja iskra koju vjetar odnese na suhu travu može zapaliti požar.

Staklo koje može izazvati požar

Možda zvuči nevjerojatno, ali staklena boca ili komad stakla ostavljen u prirodi mogu izazvati požar. Na suncu staklo djeluje poput povećala – koncentrira zrake svjetlosti i zagrijava suhu travu ili lišće do točke samozapaljenja. Zato, čak i ako niste vi bacili bocu, dok šećete prirodom pokupite staklene predmete koje vidite i odložite ih u za to predviđene spremnike.

Spaljivanje korova i rad s motorima

Mnogi još uvijek spaljuju travu i korov u vrtovima i maslinicima, često bez dozvole. Dovoljno je malo vjetra i plamen se više ne može kontrolirati. Također, rad s kosilicama, trimerima i drugim motorima s unutarnjim izgaranjem na suhom terenu može stvoriti iskre koje zapale travu.

Kako reagirati ako se nađete u požarnom području?

Ako primijetite dim ili plamen u blizini, ne oklijevajte:

  • Nazovite 193 (vatrogasci) ili 112 (centar za hitne situacije) i jasno opišite lokaciju i što vidite.
  • Ako ste u vozilu, zatvorite prozore, ugasite ventilaciju i napustite područje u smjeru suprotnom od vatre.
  • Ako ste pješice, udaljite se od požara niz vjetar i prema otvorenom prostoru bez vegetacije.
  • Nemojte se vraćati po stvari niti pokušavati gasiti veliki požar sami.

Zašto je važno razmišljati unaprijed?

Požari ne uništavaju samo prirodu i domove. Oni mijenjaju mikroklimu područja, uništavaju tlo, biljke i životinje, a posljedice se osjećaju godinama kroz eroziju, poplave i smanjene poljoprivredne prinose. Osim toga, mnogi ljudi ostanu bez svojih domova, maslinika ili vinograda, a neki izgube i život.

Požari ne ostavljaju posljedice samo tijekom trenutka kada bukte. Njihovi učinci na prirodu traju godinama, ponekad i desetljećima. Kada vatra zahvati šumske i travnate površine, uništava biljni pokrov koji sprječava eroziju tla. Bez korijenja koje drži tlo, kiše ispiru zemlju, što dovodi do klizišta i smanjuje plodnost zemljišta.

Mnoge biljke i drveće potpuno nestaju s opožarenih područja, a povratak šumske vegetacije često traje desetljećima. U nekim slučajevima, zbog promjene mikroklime, određene vrste se više nikada ne vrate, čime se mijenja cijeli ekosustav.

Požari imaju razoran učinak i na životinje. Mnoge manje životinje, poput guštera, zmija, ježeva i kukaca, stradavaju u samom požaru jer nemaju vremena pobjeći. Veće životinje, iako uspiju pobjeći od vatre, ostaju bez hrane i skloništa te su prisiljene napustiti područje ili ugibaju od gladi i stresa. Dugoročno, požari smanjuju bioraznolikost područja, narušavaju prirodnu ravnotežu i ostavljaju trajne posljedice na cijeli živi svijet tog staništa.

Požar se ne događa nekome drugome. Dovoljan je jedan neugašeni opušak ili komad stakla na suncu da se cijelo ljeto pretvori u katastrofu. Zato razmišljajte o svojim postupcima, upozorite druge ako ih vidite u rizičnom ponašanju i, ako primijetite požar, odmah nazovite nadležne službe. Vaša brza reakcija može spasiti nečiji život.

Nastavite čitati

Lifestyle

Propuh: Istina ili mit?

Zašto se Hrvati toliko boje propuha i ima li znanstvenog razloga za strah?

„Zatvori ta vrata, napravit ćeš propuh!“ – rečenica koju su gotovo svi čuli barem jednom u životu. U mnogim hrvatskim domovima, propuh je proglašen gotovo smrtonosnom pojavom: izaziva glavobolju, bolove u vratu, upale uha, a možda čak i prehladu. No je li taj strah opravdan ili je riječ o mitu koji se prenosi generacijama?

Odakle Hrvatima strah od propuha?

Strah od propuha ima duboke korijene u narodnoj predaji, posebice na Balkanu, gdje je zdravlje često povezano s „hladnoćom koja ulazi u tijelo“. U doba kada nije bilo centralnog grijanja ni klimatizacije, nagli dotok hladnog zraka kroz otvorene prozore i vrata smatran je prijetnjom zdravlju – i to ne bez razloga. Ljudi su često sjedili oznojeni nakon fizičkog rada, a nagli udar svježeg zraka mogao je uzrokovati ukočenost mišića, što se doživljavalo kao „napad propuha“.

S vremenom je taj oprez prerastao u kulturološki refleks – sličan vjerovanju da ćeš se razboljeti ako ideš van s mokrom kosom ili sjediš na hladnom kamenu.

Kako rashladiti prostor bez klima uređaja?

Što se stvarno može dogoditi ako stojimo na propuhu

Znanost kaže: propuh sam po sebi nije opasan – to je samo strujanje zraka. No, može doći do lokalne iritacije mišića ili živaca ako dugo stojimo na mjestu gdje zrak direktno udara u tijelo, posebice vrat, leđa ili glavu. U tim slučajevima može se javiti:

  • Ukočenost vrata
  • Blaga upala uha ili sinusa kod osjetljivijih osoba
  • Prolazna glavobolja zbog napetosti mišića ili dehidracije

Ipak, u većini slučajeva riječ je o privremenim i blagim tegobama, a ne o ozbiljnoj prijetnji zdravlju.

Koji je propuh “najopasniji”?

Ako baš moramo rangirati, „najopasniji“ propuh bio bi onaj dugotrajan, direktan i hladan – primjerice kada sjedite više sati ispred otvorenog prozora ili na pragu između dvije otvorene strane. U takvim situacijama može doći do prehlađivanja određenog dijela tijela, posebice ako ste znojni ili umorni.

Također, kod djece, starijih osoba ili ljudi s kroničnim problemima s mišićima i zglobovima, treba biti nešto oprezniji.

Zašto nam propuh zapravo paše?

Unatoč svim strahovima, mnogi priznaju da nema ništa ugodnije od laganog povjetarca u pregrijanom prostoru. Razlog? Vjetar fizički miče sloj toplog zraka s površine kože, čime dolazi do hladnijeg osjećaja i lakšeg disanja. Taj efekt je sličan onome koji osjećamo kad se znojimo – zrak koji prolazi po koži ubrzava isparavanje i hladi nas.

Zato se osjećamo osvježeno, posebno ljeti kada stojimo na propuhu: on doslovno “skida” toplinu s nas i vraća energiju.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice