Lifestyle
Istraživanje otkriva: Pronađeno čak 600 virusa na ova dva predmeta u kupaonici!
Zanimljivo je da gotovo nema preklapanja u virusima
Jeste li znali da je vaša kupaonica dom raznim virusima koji čine svoj vlastiti ekosustav? Novo istraživanje koje je vodilo Sveučilište Northwestern otkriva da su svakodnevni predmeti, poput četkica za zube, prekriveni novootkrivenim virusima. Istraživanje je objavljeno u izdanju časopisa Frontiers in Microbiomes.
“Broj virusa koje smo pronašli je zaista nevjerojatan,” izjavila je Erica M. Hartmann, doktorica znanosti koja je vodila istraživanje, za Phys.org, prenosi portal Best Life. “Pronašli smo mnogo virusa o kojima znamo vrlo malo, i mnoge druge koje nikada prije nismo vidjeli. “Nevjerojatno je koliko neotkrivenog biodiverziteta postoji svuda oko nas. A ne morate ići daleko da ga pronađete; nalazi se doslovno ispred naših noseva.” Evo što trebate znati o tim virusima.
Kupaonica kao labaratorij
Hartmann je odabrala kupaonicu kao idealno mjesto za proučavanje mikroba. “Ovaj projekt je započeo iz znatiželje,” rekla je Hartmann. “Htjeli smo saznati koji mikrobi žive u našim domovima. Kada razmislite o zatvorenim prostorima, površine poput stolova i zidova su prilično neprikladne za život mikroba. Mikrobi više vole okruženja s vodom. A gdje ima vode? U našim tuševima i na našim četkicama za zube, jednom riječju kupaonica.”
Tvrda voda: Kako je prepoznati i riješiti problem u par koraka
Hartmannin tim koristio je sekvenciranje DNK kako bi proučio mikrobe pronađene na četkicama za zube i unutar tuš-glava te je otkrio 600 različitih virusa, svaki drukčiji od ostalih. “Gotovo da nismo vidjeli preklapanje u tipovima virusa između tuš-glava i četkica za zube,” rekla je Hartmann. “Također smo primijetili vrlo malo sličnosti između bilo koja dva uzorka. Svaka tuš-glava i svaka četkica za zube je poput svog malog otoka. To samo naglašava nevjerojatnu raznolikost virusa koji postoje.”
Uzbudljiva otkrića
Hartmannina otkrića mogla bi biti ključna u borbi protiv specifičnih bolesti zahvaljujući otkriću mikobakteriofaga, koji inficira mikobakterije. Mikobakterije su povezane s tuberkulozom i gubom. “Mogli bismo zamisliti korištenje ovih mikobakteriofaga za čišćenje patogena iz vašeg vodovodnog sustava,” rekla je Hartmann. “Želimo istražiti sve funkcije koje ti virusi mogu imati i shvatiti kako ih možemo iskoristiti.”
Nema mjesta za paniku
Nitko ne želi čuti da su njihove četkice za zube i tuš-glave prepune dosad neviđenih virusa, ali Hartmann savjetuje da prigrlimo svoje nevidljive pratitelje. “Mikrobi su svuda oko nas, a velika većina njih nas neće razboljeti,” rekla je. “Što ih više napadamo dezinfekcijskim sredstvima, to je vjerojatnije da će razviti otpornost ili postati teže tretirati. Svi bismo ih trebali prihvatiti.”
Predmet koji svakodnevno koristimo, a ima više bakterija nego kupaonica
Vaš mobitel vjerojatno ima deset puta više bakterija nego daska WC-a, kažu stručnjaci. “Budući da ljudi uvijek nose mobitele, čak i u situacijama kada bi inače oprali ruke, mobiteli se prilično zaprljaju,” kaže Emily Martin, doktorica znanosti i docentica epidemiologije na Školi javnog zdravstva Sveučilišta Michigan. “Nošenje mobitela u kupaonicu i odlazak s njim van je kao da uđete, ne operete ruke, i onda izađete. Radi se o istoj razini zabrinutosti.”
Lifestyle
10 jednostavnih načina za uštedu vode u kućanstvu
Štednjom vode doprinosimo zdravlju planeta i kvaliteti života svih njegovih stanovnika
Manja potrošnja vode smanjuje troškove za vodu i energiju (potrebnu za crpljenje, grijanje i distribuciju). To ne samo da pomaže kućnim budžetima, nego i smanjuje financijsko opterećenje komunalnih sustava. Prekomjerna upotreba vode može utjecati na rijeke, močvare i druge vodene sustave. Smanjenjem potrošnje, doprinosimo očuvanju tih staništa i bioraznolikosti. Osim toga, smanjuje se količina otpadnih voda koja završava u okolišu.
Vodič za kućno kompostiranje: Metode, savjeti i rješenja za svako kućanstvo
1. Skratite tuširanje – i skupljajte tekuću vodu u kantu
Portal Real Simple prenosi da prosječni Amerikanac koristi 300 do 400 litara vode dnevno, prema podacima U.S. Geological Survey, a tuširanje i kupke jedni su od najvećih krivaca. Izbjegavajte kupke jer obično troše više vode i ograničite tuširanje na pet minuta. Isključite vodu dok se sapunate ili brijete (i zapamtite, ne morate prati kosu svaki dan).
Također, stavite kantu ili veliki lonac na pod tuša da biste skupili vodu dok se zagrijava, a zatim je iskoristite za zalijevanje biljaka, ispiranje WC-a, čišćenje kuće ili automobila.
2. Nemojte toliko često puštati vodu u WC-u
Ispiranje WC-a čini gotovo 30% unutarnje potrošnje vode, prema podacima Agencije za zaštitu okoliša (EPA). Pokušajte slijediti staru poslovicu: “Ako je žuto, ostavi ga da žuti.” Ako vam to nije privlačno, možete koristiti skupljenu vodu iz tuša (ili neku drugu sačuvanu vodu) za ispiranje. Brzo ulijte oko 6 litara u školjku kako biste automatski isprali.
3. Provjerite curi li vam WC
Neotkrivena curenja WC-a mogu potrošiti stotine litara dnevno. Jednostavan način da to provjerite: stavite nekoliko kapi prehrambene boje u spremnik i pričekajte 10 minuta. Ako se boja pojavi u školjci, imate curenje. Vjerojatno ćete ga moći jeftino popraviti zamjenom ventila za ispiranje.
4. Isključite slavinu dok perete zube i ruke
Nema potrebe da voda teče cijelo vrijeme. Isključite slavinu svaki put dok trljate ruke kako biste uštedjeli najmanje 25 litara dnevno. Učinite isto dok perete zube i uštedjet ćete još 30 litara dnevno.
5. Ponovno iskoristite vodu iz odvlaživača zraka
Ako vaš odvlaživač zraka ispušta vodu u spremnik, tu vodu možete koristiti za zalijevanje biljaka, čišćenje kuće i automobila te ispiranje WC-a. Samo je nemojte piti jer može sadržavati plijesni i druge štetne tvari.
6. Koristite perilicu posuđa umjesto ručnog pranja
Ako imate perilicu posuđa, iskoristite je. Energetski učinkovita perilica koristi samo oko 11 litara vode, u usporedbi s gotovo 100 litara koliko biste mogli potrošiti ručnim pranjem. Preskočite prethodno ispiranje: samo uklonite ostatke hrane u smeće i posložite posuđe u perilicu. Pričekajte da bude puna prije nego što je uključite.
Ako morate ručno prati posuđe, napunite sudoper toplom, sapunastom vodom umjesto da pustite vodu da teče. Namočite posuđe i zatim ga brzo isperite.
7. Ne ispirite voće i povrće pod tekućom vodom
Umjesto toga, stavite voće i povrće (osim zelenog povrća ili nečega s pijeskom) u posudu s vodom i istrljajte četkicom za povrće. Zatim iskoristite ovu vodu za zalijevanje biljaka!
8. Smanjite pranje rublja
Kako biste uštedjeli najviše vode, pričekajte dok ne sakupite pun bubanj prije nego što pokrenete perilicu rublja. Mnogi predmeti mogu se nositi više puta prije nego što ih stavite na pranje. Kad perete, koristite hladnu vodu kad god je moguće (što je većinu vremena).
9. Preskočite crijevo vani
Koristite metlu za čišćenje terase, stepenica i staza. Mlaz vode iz crijeva može ubrzati stvari, ali će sigurno potrošiti puno, puno vode.
Priprema doma za zimu: Ove zadatke obavite odmah i spriječite skupe popravke
10. Promijenite način uređenja okoliša
Dok ste vani, razmislite o tome da idućeg proljeća zasadite autohtone biljke u svom vrtu i dvorištu. Prilagođene su vašoj lokalnoj klimi i zahtijevaju puno manje vode od trave i biljaka koje nisu iz vašeg ekosustava. Mnoge su također otporne na sušu, pa se nećete morati brinuti o njima kada ponovno dođe suša.
Lifestyle
Vodič za kućno kompostiranje: Metode, savjeti i rješenja za svako kućanstvo
Kompostiranje je jednostavno, održivo i korisno za vaš i naš planet!
Spremni ste pretvoriti kuhinjske ostatke u zlato za vaš vrt? Kompostiranje je jedan od najjednostavnijih i najučinkovitijih načina za smanjenje otpada, pomoć okolišu i obogaćivanje vašeg tla. Radi se o tome da iskoristite ono što biste inače bacili – poput ostataka povrća i vrtnog otpada – i pretvorite ga u bogati, hranjivi kompost koji će vaše biljke obožavati.
Ali ne brinite ako tek počinjete! Ovaj vodič će vam objasniti osnove, učiniti proces zabavnim i pomoći vam da odaberete metodu kompostiranja koja odgovara vašem načinu života. Bez obzira jeste li vrtlar s dvorištem ili stanar u zgradi, postoji metoda kompostiranja za svakoga.
Pokazat ćemo vam dvije metode kompostiranja—”hladnu” i “vruću.” Hladna metoda je jednostavnija, ali vruća brže pretvara ostatke u kompost.
Što je kompost?
Kompost je hranjiv, tlu sličan materijal sastavljen od raspadajuće organske tvari – najčešće opalog lišća, pokošene trave, biljnog otpada, ostataka povrća i vrtnog otpada. Ključna ideja kompostiranja je da materijali i otpad koji biste inače bacili mogu biti reciklirani kako bi pomogli biljkama da rastu, omogućujući bolje prinose i raskošnije cvjetanje.
Kompost također rješava probleme s tlom. Ako je tajna uspješnog vrta kvalitetno tlo (a jest), kompost je tajno oružje vrtlara. Previše pjeskovito tlo? Kompost veže čestice pijeska kako bi upijale vodu poput spužve. Pretvrdo glinasto tlo? Kompost stvara prostor za protok vode i hranjivih tvari. Čak i u idealno rahloj zemlji, kompost donosi obilje hranjivih tvari.
Gdje kompostirati?
U zajedničkim vrtovima možda ćete vidjeti niz spremnika ispunjenih organskim materijalom u različitim fazama raspadanja, ali ne dopustite da vas to zastraši! Čest je mit da trebate veliko dvorište za kompostiranje. Možete kompostirati čak i na malom prostoru poput balkona ili terase.
U osnovi, sustav kompostiranja ne zahtijeva ništa više od gomile u kutu vašeg dvorišta. Dokle god je gomila visoka, široka i duboka oko 120 cm, uspješno će se razgraditi.
Većina kompostnih gomila ima strukturu koja ih drži na okupu, poput drvenih paleta ili plastičnih posuda. Također možete kompostirati izravno u gredici.
Što se može kompostirati?
Većina organskih materijala može se kompostirati, uključujući:
- Opalo lišće
- Pokošenu travu
- Usitnjene novine i karton
- Drvne strugotine
- Kuhinjske ostatke (ljuske od jaja, talog kave, kore povrća)
- Stelju od malih kućnih ljubimaca poput zamoraca ili zečeva
Što NE smijete kompostirati?
Izbjegavajte stavljati anorganske materijale (staklo, plastiku, metal) i životinjske proizvode (meso, kosti, mliječne proizvode). Također, ne dodajte otpad pasa i mačaka jer može sadržavati parazite.
4 ključna sastojka zdravog komposta
- Smeđa tvar: Ugljikom bogati materijali poput lišća, kartona i drvenih strugotina.
- Zelena tvar: Dušikom bogati materijali poput svježe pokošene trave i kuhinjskih ostataka.
- Voda: Gomila treba biti vlažna poput spužve, ali ne previše mokra.
- Zrak: Miješanjem gomile osiguravate kisik potrebnim mikroorganizmima.
Metode kompostiranja
1. Vruće kompostiranje
Vruća metoda zahtijeva pažljivo slaganje slojeva smeđe i zelene tvari kako bi gomila dosegla visoke temperature (60-71 °C). Ovo uništava sjemenke korova i patogene.
- Veličina gomile: 90–120 cm u visinu i širinu.
- Slojevi: Naizmjence složite smeđe i zelene materijale, povremeno dodajući vrtno tlo.
- Okretanje: Preokrećite gomilu jednom tjedno kako biste ubrzali proces.
2. Hladno kompostiranje
Hladna metoda zahtijeva manje truda, ali traje dulje (godinu dana ili više). Samo gomilajte materijale i pustite da se razgrađuju. Ovo je idealno za ljude s manje vremena.
3. Vermikompostiranje
Koristi crve za razgradnju kuhinjskih ostataka. Ovo je najbolji izbor za male prostore poput stanova.
Rješavanje problema s kompostom
- Previše mokro? Dodajte više suhe tvari poput kartona.
- Loš miris? Dodajte zrak okretanjem gomile.
- Privlači štetočine? Izbjegavajte dodavanje kuhanih ostataka i zakopajte ostatke hrane u središte gomile.
Kompostiranje je jednostavno, održivo i korisno za vaš vrt i planet!