Lifestyle
10 jednostavnih načina za uštedu vode u kućanstvu
Štednjom vode doprinosimo zdravlju planeta i kvaliteti života svih njegovih stanovnika

Manja potrošnja vode smanjuje troškove za vodu i energiju (potrebnu za crpljenje, grijanje i distribuciju). To ne samo da pomaže kućnim budžetima, nego i smanjuje financijsko opterećenje komunalnih sustava. Prekomjerna upotreba vode može utjecati na rijeke, močvare i druge vodene sustave. Smanjenjem potrošnje, doprinosimo očuvanju tih staništa i bioraznolikosti. Osim toga, smanjuje se količina otpadnih voda koja završava u okolišu.
Vodič za kućno kompostiranje: Metode, savjeti i rješenja za svako kućanstvo
1. Skratite tuširanje – i skupljajte tekuću vodu u kantu
Portal Real Simple prenosi da prosječni Amerikanac koristi 300 do 400 litara vode dnevno, prema podacima U.S. Geological Survey, a tuširanje i kupke jedni su od najvećih krivaca. Izbjegavajte kupke jer obično troše više vode i ograničite tuširanje na pet minuta. Isključite vodu dok se sapunate ili brijete (i zapamtite, ne morate prati kosu svaki dan).
Također, stavite kantu ili veliki lonac na pod tuša da biste skupili vodu dok se zagrijava, a zatim je iskoristite za zalijevanje biljaka, ispiranje WC-a, čišćenje kuće ili automobila.

2. Nemojte toliko često puštati vodu u WC-u
Ispiranje WC-a čini gotovo 30% unutarnje potrošnje vode, prema podacima Agencije za zaštitu okoliša (EPA). Pokušajte slijediti staru poslovicu: “Ako je žuto, ostavi ga da žuti.” Ako vam to nije privlačno, možete koristiti skupljenu vodu iz tuša (ili neku drugu sačuvanu vodu) za ispiranje. Brzo ulijte oko 6 litara u školjku kako biste automatski isprali.
3. Provjerite curi li vam WC
Neotkrivena curenja WC-a mogu potrošiti stotine litara dnevno. Jednostavan način da to provjerite: stavite nekoliko kapi prehrambene boje u spremnik i pričekajte 10 minuta. Ako se boja pojavi u školjci, imate curenje. Vjerojatno ćete ga moći jeftino popraviti zamjenom ventila za ispiranje.
4. Isključite slavinu dok perete zube i ruke
Nema potrebe da voda teče cijelo vrijeme. Isključite slavinu svaki put dok trljate ruke kako biste uštedjeli najmanje 25 litara dnevno. Učinite isto dok perete zube i uštedjet ćete još 30 litara dnevno.
5. Ponovno iskoristite vodu iz odvlaživača zraka
Ako vaš odvlaživač zraka ispušta vodu u spremnik, tu vodu možete koristiti za zalijevanje biljaka, čišćenje kuće i automobila te ispiranje WC-a. Samo je nemojte piti jer može sadržavati plijesni i druge štetne tvari.

6. Koristite perilicu posuđa umjesto ručnog pranja
Ako imate perilicu posuđa, iskoristite je. Energetski učinkovita perilica koristi samo oko 11 litara vode, u usporedbi s gotovo 100 litara koliko biste mogli potrošiti ručnim pranjem. Preskočite prethodno ispiranje: samo uklonite ostatke hrane u smeće i posložite posuđe u perilicu. Pričekajte da bude puna prije nego što je uključite.
Ako morate ručno prati posuđe, napunite sudoper toplom, sapunastom vodom umjesto da pustite vodu da teče. Namočite posuđe i zatim ga brzo isperite.
7. Ne ispirite voće i povrće pod tekućom vodom
Umjesto toga, stavite voće i povrće (osim zelenog povrća ili nečega s pijeskom) u posudu s vodom i istrljajte četkicom za povrće. Zatim iskoristite ovu vodu za zalijevanje biljaka!

8. Smanjite pranje rublja
Kako biste uštedjeli najviše vode, pričekajte dok ne sakupite pun bubanj prije nego što pokrenete perilicu rublja. Mnogi predmeti mogu se nositi više puta prije nego što ih stavite na pranje. Kad perete, koristite hladnu vodu kad god je moguće (što je većinu vremena).
9. Preskočite crijevo vani
Koristite metlu za čišćenje terase, stepenica i staza. Mlaz vode iz crijeva može ubrzati stvari, ali će sigurno potrošiti puno, puno vode.
Priprema doma za zimu: Ove zadatke obavite odmah i spriječite skupe popravke
10. Promijenite način uređenja okoliša
Dok ste vani, razmislite o tome da idućeg proljeća zasadite autohtone biljke u svom vrtu i dvorištu. Prilagođene su vašoj lokalnoj klimi i zahtijevaju puno manje vode od trave i biljaka koje nisu iz vašeg ekosustava. Mnoge su također otporne na sušu, pa se nećete morati brinuti o njima kada ponovno dođe suša.
Lifestyle
Požar! Kako ga nehotice možemo uzrokovati i što ako se u njemu nađemo
Pročitajte koje svakodnevne navike mogu nehotice izazvati požar i ugroziti sve oko vas

Svake godine s dolaskom ljetnih vrućina i suhih dana, Hrvatsku pogode brojni požari. I dok neke od njih izazovu prirodni uzroci poput udara groma, većinu ipak uzrokuje čovjek – i to najčešće nehotice. Zbog toga je važno znati kako svojim ponašanjem možemo spriječiti požar, ali i kako reagirati ako se nađemo u požarnom području.
Ovo su najvažniji savjeti koje treba slijediti u slučaju požara u kući ili stanu
Kako možemo nehotice izazvati požar?
Mnogi od nas ni ne pomisle da bi obična svakodnevna radnja mogla izazvati požar. Ipak, upravo zbog tih sitnica, svake godine gori na stotine hektara šuma, maslinika i poljoprivrednih površina, a ugroženi su i ljudski životi i domovi.
Bacanje opušaka kroz prozor automobila
Jedna od najopasnijih navika je bacanje opuška cigarete kroz prozor automobila. Dok vozimo autocestom ili lokalnim cestama kroz šumska i travnata područja, zapaljeni opušak pada na suhu travu uz rub ceste i vrlo lako izazove požar koji se širi velikom brzinom, osobito ako puše vjetar.
Roštiljanje i kampiranje
Ako volite kampirati ili roštiljati u prirodi, nikada nemojte ostaviti vatru bez nadzora, pa čak ni žar. Nakon što završite, dobro ugasite ostatke vatre ili roštilja vodom i zemljom. Provjerite rukom iznad pepela je li potpuno hladan. I najmanja iskra koju vjetar odnese na suhu travu može zapaliti požar.
Staklo koje može izazvati požar
Možda zvuči nevjerojatno, ali staklena boca ili komad stakla ostavljen u prirodi mogu izazvati požar. Na suncu staklo djeluje poput povećala – koncentrira zrake svjetlosti i zagrijava suhu travu ili lišće do točke samozapaljenja. Zato, čak i ako niste vi bacili bocu, dok šećete prirodom pokupite staklene predmete koje vidite i odložite ih u za to predviđene spremnike.
Spaljivanje korova i rad s motorima
Mnogi još uvijek spaljuju travu i korov u vrtovima i maslinicima, često bez dozvole. Dovoljno je malo vjetra i plamen se više ne može kontrolirati. Također, rad s kosilicama, trimerima i drugim motorima s unutarnjim izgaranjem na suhom terenu može stvoriti iskre koje zapale travu.

Kako reagirati ako se nađete u požarnom području?
Ako primijetite dim ili plamen u blizini, ne oklijevajte:
- Nazovite 193 (vatrogasci) ili 112 (centar za hitne situacije) i jasno opišite lokaciju i što vidite.
- Ako ste u vozilu, zatvorite prozore, ugasite ventilaciju i napustite područje u smjeru suprotnom od vatre.
- Ako ste pješice, udaljite se od požara niz vjetar i prema otvorenom prostoru bez vegetacije.
- Nemojte se vraćati po stvari niti pokušavati gasiti veliki požar sami.
Zašto je važno razmišljati unaprijed?
Požari ne uništavaju samo prirodu i domove. Oni mijenjaju mikroklimu područja, uništavaju tlo, biljke i životinje, a posljedice se osjećaju godinama kroz eroziju, poplave i smanjene poljoprivredne prinose. Osim toga, mnogi ljudi ostanu bez svojih domova, maslinika ili vinograda, a neki izgube i život.
Požari ne ostavljaju posljedice samo tijekom trenutka kada bukte. Njihovi učinci na prirodu traju godinama, ponekad i desetljećima. Kada vatra zahvati šumske i travnate površine, uništava biljni pokrov koji sprječava eroziju tla. Bez korijenja koje drži tlo, kiše ispiru zemlju, što dovodi do klizišta i smanjuje plodnost zemljišta.
Mnoge biljke i drveće potpuno nestaju s opožarenih područja, a povratak šumske vegetacije često traje desetljećima. U nekim slučajevima, zbog promjene mikroklime, određene vrste se više nikada ne vrate, čime se mijenja cijeli ekosustav.

Požari imaju razoran učinak i na životinje. Mnoge manje životinje, poput guštera, zmija, ježeva i kukaca, stradavaju u samom požaru jer nemaju vremena pobjeći. Veće životinje, iako uspiju pobjeći od vatre, ostaju bez hrane i skloništa te su prisiljene napustiti područje ili ugibaju od gladi i stresa. Dugoročno, požari smanjuju bioraznolikost područja, narušavaju prirodnu ravnotežu i ostavljaju trajne posljedice na cijeli živi svijet tog staništa.
Požar se ne događa nekome drugome. Dovoljan je jedan neugašeni opušak ili komad stakla na suncu da se cijelo ljeto pretvori u katastrofu. Zato razmišljajte o svojim postupcima, upozorite druge ako ih vidite u rizičnom ponašanju i, ako primijetite požar, odmah nazovite nadležne službe. Vaša brza reakcija može spasiti nečiji život.
Lifestyle
Propuh: Istina ili mit?
Zašto se Hrvati toliko boje propuha i ima li znanstvenog razloga za strah?

„Zatvori ta vrata, napravit ćeš propuh!“ – rečenica koju su gotovo svi čuli barem jednom u životu. U mnogim hrvatskim domovima, propuh je proglašen gotovo smrtonosnom pojavom: izaziva glavobolju, bolove u vratu, upale uha, a možda čak i prehladu. No je li taj strah opravdan ili je riječ o mitu koji se prenosi generacijama?
Odakle Hrvatima strah od propuha?
Strah od propuha ima duboke korijene u narodnoj predaji, posebice na Balkanu, gdje je zdravlje često povezano s „hladnoćom koja ulazi u tijelo“. U doba kada nije bilo centralnog grijanja ni klimatizacije, nagli dotok hladnog zraka kroz otvorene prozore i vrata smatran je prijetnjom zdravlju – i to ne bez razloga. Ljudi su često sjedili oznojeni nakon fizičkog rada, a nagli udar svježeg zraka mogao je uzrokovati ukočenost mišića, što se doživljavalo kao „napad propuha“.
S vremenom je taj oprez prerastao u kulturološki refleks – sličan vjerovanju da ćeš se razboljeti ako ideš van s mokrom kosom ili sjediš na hladnom kamenu.
Kako rashladiti prostor bez klima uređaja?
Što se stvarno može dogoditi ako stojimo na propuhu
Znanost kaže: propuh sam po sebi nije opasan – to je samo strujanje zraka. No, može doći do lokalne iritacije mišića ili živaca ako dugo stojimo na mjestu gdje zrak direktno udara u tijelo, posebice vrat, leđa ili glavu. U tim slučajevima može se javiti:
- Ukočenost vrata
- Blaga upala uha ili sinusa kod osjetljivijih osoba
- Prolazna glavobolja zbog napetosti mišića ili dehidracije
Ipak, u većini slučajeva riječ je o privremenim i blagim tegobama, a ne o ozbiljnoj prijetnji zdravlju.
Koji je propuh “najopasniji”?
Ako baš moramo rangirati, „najopasniji“ propuh bio bi onaj dugotrajan, direktan i hladan – primjerice kada sjedite više sati ispred otvorenog prozora ili na pragu između dvije otvorene strane. U takvim situacijama može doći do prehlađivanja određenog dijela tijela, posebice ako ste znojni ili umorni.
Također, kod djece, starijih osoba ili ljudi s kroničnim problemima s mišićima i zglobovima, treba biti nešto oprezniji.

Zašto nam propuh zapravo paše?
Unatoč svim strahovima, mnogi priznaju da nema ništa ugodnije od laganog povjetarca u pregrijanom prostoru. Razlog? Vjetar fizički miče sloj toplog zraka s površine kože, čime dolazi do hladnijeg osjećaja i lakšeg disanja. Taj efekt je sličan onome koji osjećamo kad se znojimo – zrak koji prolazi po koži ubrzava isparavanje i hladi nas.
Zato se osjećamo osvježeno, posebno ljeti kada stojimo na propuhu: on doslovno “skida” toplinu s nas i vraća energiju.