Izbor urednice
Saznali smo sve o pilot emisiji “Where to sign”
Dok nestrpljivo iščekujemo početak emitiranja novog dokumentarnog serijala o prodaji luksuznih nekretnina, razgovarali smo s njegovim tvorcima i doznali sve o snimljenoj pilot epizodi.
Uz bok svjetskim trendovima
Vodeća hrvatska agencija za luksuzne nekretnine Eurovilla premijerno je predstavila pilot epizodu emisije Where to sign. Dina Serdarušić, voditeljica ureda Eurovilla objasnila je da se radi o dokumentarno reality formatu koji je prvi ovakav zapravo koncept na našim prostorima.
“Mi smo slijedili uzore svjetskih trendova, zato što jako puno gledamo stranih emisija vezanih uz nekretnine, arhitekturu, preuređenje stanova, kuća i došli smo na ideju, obzirom da u portfelju imamo jako puno luksuznih nekretnina, da iste te nekretnine predstavimo široj javnosti.”, nastavila je Serdarušić.
Iskusni audiovizualni profesionalci zaduženi za odličnu produkciju, ovaj su projekt stvarali 6 mjeseci, a isto toliko se razvijao koncept i osmišljavao sadržaj.
Kako je nastala ideja
“Zapravo mi smo na ideju došli zato što su nas naši i kupci i prodavatelji stalno ispitivali kada ćete vi ovako nešto snimiti što već vani po svijetu postoji. Tako da zapravo smo mi osluškujući naše klijente, prepoznali interes i njihovo zanimanje za sami projekt i odlučili napraviti prvi takvu emisiju na ovom području,”, rekla je Serdarušić.
Iako je trenutno snimljena samo pilot epizoda, postoje planovi za snimanje sezone od osam epizoda.
“Zapravo je koncept emisije svaki puta će biti drugačiji ali uvijek će u središtu pozornosti biti neka luksuzna nekretnina jedna ili dvije i kupci koji se, koji su za nju zainteresirani. S druge strane, pratimo i behind the scene situaciju kako agenti hendlaju takve kupce i prodavatelje te na koji način oni zapravo na kraju završavaju takve skupe, više milijunske kupoprodaje.”, ispričala je Serdarušić za Dom na kvadrat.
Pilot epizoda
U pilot epizodi licencirane agentice i agenti vode proces prodaje vile na moru, posebno motivirani izdašnom nagradom za potpisan ugovor. Osim luksuznih nekretnina, produkcijski tim želi pokazati i ljepote Hrvatske.
“Uvijek bi snimali Hrvatsku. Zato što smatramo da je Hrvatska prepuna prekrasnih nekretnina i prelijepih pejzaža, vidika, pogleda i da stvarno šteta da svijet zapravo ne vidi tu sliku Hrvatske i sada je trenutno snimljeno na Lošinju u jednoj prekrasnoj vili, prvi red uz more, a idući projekt će nam sve vezati uz Dubrovnik i uz Dubrovački arhipelag, uz Elafite oko Dubrovnika, tako da tamo spremamo nešto zanimljivo.”, otkrila je Dina Serdarušić.
Upoznajte rad i život agenata luksuznih nekretnina
Serijal dočarava životni stil agenata i njihovih klijenata, te pobliže prikazuje koliko je zahtjevan posao agenta za nekretnine, osobito kad se radi o luksuznim nekretninama.
“Hrvatska je dosta ograničena s luksuznim nekretninama, iako s jedne strane imamo ih određeni broj, opet nije to toliko broj nekretnina, tako da su u principu one skrivene i ovo će biti jedinstvena prilika da ih ljudi vide zapravo. Stranaca ima jako puno koji su zainteresirani za našu obalu, za Istru isto tako i za sve luksuzne nekretnine koje se tamo nude.”, rekla je Serdarušić.
Tko kupuje luksuzne nekretnine u Hrvatskoj
Za luksuzne nekretnine u Hrvatskoj najviše interesa pokazuju inozemni kupci, tako se i u pilot epizodi za prekrasnu vilu nadmeću dva strana investitora.
“Vjerojatno su prepoznali Hrvatsku kao jako sigurnu i kvalitetnu zemlju za život ali i za odmor i isto tako nije zanemarivo reći da mnogi stranci ju gledaju investicijski jer je i dalje u zadnjih par godina bila financijski prihvatljivija od nekretnina koje su Španjolci, Austrijanci, Nijemci, Amerikanci ili Englezi nalazili u domaćim zemljama.”, dodala je Serdarušić.
Početak emitiranja ovog serijala očekuje se na proljeće, a u narednim epizodama gledatelji će vidjeti još bogatije i luksuznije nekretnine.
Izbor urednice
Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja
U trenutku stabilizacije cijena, informirana i promišljena odluka često je i najisplativija…
Nakon godina snažnog rasta, tržište nekretnina postupno ulazi u mirniju fazu. Sve se češće govori o stabilizaciji cijena stanova, što ne znači njihov nagli pad, već usporavanje rasta i opreznije ponašanje kupaca. Upravo u takvom trenutku mnogi koji razmišljaju o kupnji stana ponovno dolaze do poznate dileme: starogradnja ili novogradnja?
Iako se na prvi pogled čini da je odgovor jednostavan, u praksi odluka rijetko ovisi o samo jednom kriteriju. Lokacija, budžet, stanje nekretnine, energetska učinkovitost i dugoročni troškovi igraju jednako važnu ulogu, a pravi izbor često je onaj koji se najbolje uklapa u životni stil kupca.
Nova pravila za stambene kredite: Što to znači za vas
Starogradnja ili novogradnja – kako se razlikuju u praksi?
Starogradnja i dalje privlači velik broj kupaca, ponajviše zbog lokacije. Stariji stanovi najčešće se nalaze u užim gradskim zonama, u kvartovima s razvijenom infrastrukturom, dobrim javnim prijevozom i sadržajima koji olakšavaju svakodnevni život. Uz to, takvi stanovi često nude veće kvadrature, prostranije sobe i fleksibilnije tlocrte, što omogućuje prilagodbu suvremenim potrebama.
Novogradnja, s druge strane, nudi osjećaj sigurnosti i predvidivosti. Novi objekti grade se prema aktualnim standardima, s boljom toplinskom izolacijom, kvalitetnijom stolarijom i suvremenim sustavima grijanja i hlađenja. Kupci se često odlučuju za novogradnju upravo zato što ne zahtijeva dodatna ulaganja odmah nakon kupnje, što je važno onima koji žele izbjeći dugotrajne adaptacije.
Koliko to zapravo košta u Zagrebu?
Razlika između starogradnje i novogradnje često postaje jasna tek kada se pogledaju konkretne brojke. U Zagrebu se stanovi u starogradnji danas najčešće prodaju po cijenama od oko 3.000 do 3.600 eura po četvornom metru, ovisno o mikrolokaciji, stanju zgrade i samog stana. To znači da stan od šezdesetak kvadrata u starijoj zgradi nerijetko stoji između 190.000 i 220.000 eura.
No kod starogradnje kupoprodajna cijena često nije i konačni trošak. Većina takvih stanova zahtijeva barem djelomičnu adaptaciju, a nerijetko i potpunu obnovu instalacija, kupaonice, kuhinje ili stolarije. Trošak renovacije danas se u prosjeku kreće od 250 do 400 eura po četvornom metru, a kod zahtjevnijih zahvata može biti i veći. Za stan od 60 kvadrata to znači dodatnih 15.000 do 25.000 eura, a u slučaju potpune adaptacije i više. Upravo u tom trenutku starogradnja može postati skuplja nego što se u početku čini.
Planirate renovirati stan? Evo koliko bi vas to moglo koštati
Kod novogradnje je situacija drukčija. Cijene novih stanova u Zagrebu najčešće se kreću između 2.700 i 3.000 eura po četvornom metru, dok na atraktivnijim lokacijama i u kvalitetnijim projektima prelaze 3.500, pa i 4.000 eura po kvadratu. Stan slične kvadrature tako može stajati između 170.000 i 230.000 eura, ali bez potrebe za dodatnim ulaganjima odmah nakon kupnje.
Upravo zato dilema starogradnja ili novogradnja rijetko se svodi samo na cijenu kvadrata. Mnogo je važnije sagledati ukupni trošak kroz vrijeme i realno procijeniti koliko ste spremni ulagati nakon useljenja.
Zašto starogradnja i dalje ima svoje poklonike
Unatoč dodatnim ulaganjima, starogradnja ima prednosti koje novogradnja teško može nadomjestiti. Karakter prostora, visoki stropovi, masivni parketi i osjećaj “življenog” doma često su razlozi zbog kojih se kupci odlučuju upravo za starije zgrade. Osim toga, adaptacija starogradnje može biti prilika da se prostor u potpunosti prilagodi vlastitim navikama i estetici.
No važno je pritom biti realan i provjeriti stanje zgrade, instalacija i dokumentacije, jer upravo ti faktori najviše utječu na konačnu isplativost kupnje.
Zašto se mnogi ipak odlučuju za novogradnju
Novogradnja je često izbor onih koji žele mirniji početak. Stan je useljiv, režijski troškovi su niži, a zajednički prostori poput dizala, garaža i spremišta odgovaraju suvremenim standardima stanovanja. Iako je cijena po kvadratu često viša, kupci dobivaju veću sigurnost i jasnije definirane troškove u prvim godinama korištenja.
S druge strane, novogradnja često podrazumijeva manju kvadraturu ili lokaciju izvan užeg gradskog središta, što za neke kupce može biti važan kompromis.
Kako donijeti odluku u mirnijem tržišnom razdoblju
U trenutku stabilizacije cijena kupci imaju više prostora za promišljanje i usporedbu. Dilema starogradnja ili novogradnja tada postaje manje pitanje trenda, a više pitanje dugoročne isplativosti i osobnih prioriteta. Ključno je sagledati ukupni trošak, razmisliti o budućim potrebama i realno procijeniti koliko ste spremni ulagati u prostor.
Ne postoji univerzalno bolji izbor. Starogradnja ili novogradnja nije pitanje ispravnog ili pogrešnog odgovora, već odluke koja najbolje odgovara vašem načinu života, budžetu i planovima za budućnost. U mirnijem tržišnom razdoblju, informirana i promišljena odluka često je i najisplativija.
Izbor urednice
Top 10 božićnih filmova koje morate pogledati prije nove godine
Ako tražite inspiraciju što gledati tijekom blagdana, ovo je lista koju ćete rado spremiti
Iako nisu svi filmovi na ovoj listi striktno božićni, glumac Karlo Mlinar za Dom na kvadrat izdvojio je top 10 božićnih filmova koje morate pogledati barem jednom u životu.
Njegov odabir spaja klasike, neobične favorite i emotivne priče koje se savršeno uklapaju u duh Božića. To su filmovi uz koje se smijemo, plačemo, prisjećamo djetinjstva i stvaramo nove blagdanske rituale.
Njegov izbor odražava nostalgiju, toplinu, humor, malo kiča i mnogo emocija, baš onako kako on uređuje svoj dom. Ako tražite inspiraciju što gledati tijekom blagdana, ovo je lista koju ćete rado spremiti.
1. Love Actually (2003), r. Richard Curtis
Najpopularniji moderni božićni klasik koji isprepliće više ljubavnih priča uz toplu britansku atmosferu. Jer, što je zapravo Božić bez ljubavi?
2. The Nightmare Before Christmas (1993), r. Henry Selick
Mračno šarmantna animirana bajka Tima Burtona koja spaja Halloween i Božić u savršeno neobičnu priču. Vizualno čaroban i duhovito melankoličan, ovo je film za one “malo drugačije”.
3. Bridget Jones’s Diary (2001), r. Sharon Maguire
Premda nije strogo božićni film, snježni London, džemperi s motivima i romantične nespretnosti postali su zaštitni znak adventa.
4. Sam u kući / Home Alone (1990), r. Chris Columbus
Bez ovog filma, možemo se svi složiti, Božić nije potpun. Kultna komedija o Kevinu koji je sam na Božić, a usput brani kuću od provalnika s godinama je postala sinonim za obiteljsko gledanje i pravi simbol blagdanskog razdoblja.
5. Biskupova žena / The Bishop’s Wife (1947), r. Henry Koster
„The Bishop’s Wife“ je topla holivudska priča iz zlatnog doba filma u kojoj anđeo dolazi pomoći zbunjenom biskupu i njegovoj obitelji. Film osvaja elegancijom, nostalgijom i blagom božićnom čarolijom koja ga je učinila jednim od najnježnijih klasika blagdanske sezone.
6. Velika pustolovina u Tokyu / Tokyo Godfathers (2003), r. Satoshi Kon
Cijela se radnja odvija na Badnjak i nosi snažne teme Božića: dobrota, solidarnost i drugo šansu. Priča o troje beskućnika koji pronađu napuštenu bebu postaje dirljiva blagdanska priča o obitelji, nadi i neočekivanim čudima.
7. Fanny and Alexander (1982), r. Ingmar Bergman
„Fanny and Alexander“ još je jedan “ne tipičan” božićni film, ali njegovi najpoznatiji prizori smješteni su upravo u raskošnu, toplu i emotivnu božićnu proslavu obitelji Ekdahl. Iako film kasnije prelazi u dublje teme, početni blagdanski dio toliko snažno prenosi duh zajedništva, obiteljske topline i nostalgije da ga mnogi povezuju upravo s Božićem.
8. Odmor ratnika / Joyeux Noël (2005), r. Christian Carion
„Joyeux Noël“ je istinita priča o božićnom primirju tijekom Prvog svjetskog rata, kada su vojnici različitih vojski nakratko ostavili oružje i slavili Božić zajedno.
Upravo ta poruka humanosti, mira i zajedništva usred najtežih okolnosti čini ovaj film jednim od najdirljivijih i najautentičnijih božićnih filmova.
9. It’s a Wonderful Life (1946), r. Frank Capra
„Divan život“ jedan je od najvoljenijih božićnih klasika koji kroz priču o Georgeu Baileyju pokazuje kako male, svakodnevne geste mogu duboko promijeniti tuđe živote. Topla božićna atmosfera, poruka zahvalnosti i ideja da svaki život ima smisao čine ga filmom koji se tradicionalno gleda upravo u blagdansko vrijeme.
10. Sam u kući 2: Izgubljen u New Yorku (1992), r. Chris Columbus
Ako se gleda prvi dio, mora i drugi — kaže Karlo. New York pod lampicama, neodoljivi humor i Kevinova nova avantura čine ga savršenim nastavkom božićne tradicije.
