Izbor urednice
Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja
U trenutku stabilizacije cijena, informirana i promišljena odluka često je i najisplativija…
Nakon godina snažnog rasta, tržište nekretnina postupno ulazi u mirniju fazu. Sve se češće govori o stabilizaciji cijena stanova, što ne znači njihov nagli pad, već usporavanje rasta i opreznije ponašanje kupaca. Upravo u takvom trenutku mnogi koji razmišljaju o kupnji stana ponovno dolaze do poznate dileme: starogradnja ili novogradnja?
Iako se na prvi pogled čini da je odgovor jednostavan, u praksi odluka rijetko ovisi o samo jednom kriteriju. Lokacija, budžet, stanje nekretnine, energetska učinkovitost i dugoročni troškovi igraju jednako važnu ulogu, a pravi izbor često je onaj koji se najbolje uklapa u životni stil kupca.
Nova pravila za stambene kredite: Što to znači za vas
Starogradnja ili novogradnja – kako se razlikuju u praksi?
Starogradnja i dalje privlači velik broj kupaca, ponajviše zbog lokacije. Stariji stanovi najčešće se nalaze u užim gradskim zonama, u kvartovima s razvijenom infrastrukturom, dobrim javnim prijevozom i sadržajima koji olakšavaju svakodnevni život. Uz to, takvi stanovi često nude veće kvadrature, prostranije sobe i fleksibilnije tlocrte, što omogućuje prilagodbu suvremenim potrebama.
Novogradnja, s druge strane, nudi osjećaj sigurnosti i predvidivosti. Novi objekti grade se prema aktualnim standardima, s boljom toplinskom izolacijom, kvalitetnijom stolarijom i suvremenim sustavima grijanja i hlađenja. Kupci se često odlučuju za novogradnju upravo zato što ne zahtijeva dodatna ulaganja odmah nakon kupnje, što je važno onima koji žele izbjeći dugotrajne adaptacije.
Koliko to zapravo košta u Zagrebu?
Razlika između starogradnje i novogradnje često postaje jasna tek kada se pogledaju konkretne brojke. U Zagrebu se stanovi u starogradnji danas najčešće prodaju po cijenama od oko 3.000 do 3.600 eura po četvornom metru, ovisno o mikrolokaciji, stanju zgrade i samog stana. To znači da stan od šezdesetak kvadrata u starijoj zgradi nerijetko stoji između 190.000 i 220.000 eura.
No kod starogradnje kupoprodajna cijena često nije i konačni trošak. Većina takvih stanova zahtijeva barem djelomičnu adaptaciju, a nerijetko i potpunu obnovu instalacija, kupaonice, kuhinje ili stolarije. Trošak renovacije danas se u prosjeku kreće od 250 do 400 eura po četvornom metru, a kod zahtjevnijih zahvata može biti i veći. Za stan od 60 kvadrata to znači dodatnih 15.000 do 25.000 eura, a u slučaju potpune adaptacije i više. Upravo u tom trenutku starogradnja može postati skuplja nego što se u početku čini.
Planirate renovirati stan? Evo koliko bi vas to moglo koštati
Kod novogradnje je situacija drukčija. Cijene novih stanova u Zagrebu najčešće se kreću između 2.700 i 3.000 eura po četvornom metru, dok na atraktivnijim lokacijama i u kvalitetnijim projektima prelaze 3.500, pa i 4.000 eura po kvadratu. Stan slične kvadrature tako može stajati između 170.000 i 230.000 eura, ali bez potrebe za dodatnim ulaganjima odmah nakon kupnje.
Upravo zato dilema starogradnja ili novogradnja rijetko se svodi samo na cijenu kvadrata. Mnogo je važnije sagledati ukupni trošak kroz vrijeme i realno procijeniti koliko ste spremni ulagati nakon useljenja.
Zašto starogradnja i dalje ima svoje poklonike
Unatoč dodatnim ulaganjima, starogradnja ima prednosti koje novogradnja teško može nadomjestiti. Karakter prostora, visoki stropovi, masivni parketi i osjećaj “življenog” doma često su razlozi zbog kojih se kupci odlučuju upravo za starije zgrade. Osim toga, adaptacija starogradnje može biti prilika da se prostor u potpunosti prilagodi vlastitim navikama i estetici.
No važno je pritom biti realan i provjeriti stanje zgrade, instalacija i dokumentacije, jer upravo ti faktori najviše utječu na konačnu isplativost kupnje.
Zašto se mnogi ipak odlučuju za novogradnju
Novogradnja je često izbor onih koji žele mirniji početak. Stan je useljiv, režijski troškovi su niži, a zajednički prostori poput dizala, garaža i spremišta odgovaraju suvremenim standardima stanovanja. Iako je cijena po kvadratu često viša, kupci dobivaju veću sigurnost i jasnije definirane troškove u prvim godinama korištenja.
S druge strane, novogradnja često podrazumijeva manju kvadraturu ili lokaciju izvan užeg gradskog središta, što za neke kupce može biti važan kompromis.
Kako donijeti odluku u mirnijem tržišnom razdoblju
U trenutku stabilizacije cijena kupci imaju više prostora za promišljanje i usporedbu. Dilema starogradnja ili novogradnja tada postaje manje pitanje trenda, a više pitanje dugoročne isplativosti i osobnih prioriteta. Ključno je sagledati ukupni trošak, razmisliti o budućim potrebama i realno procijeniti koliko ste spremni ulagati u prostor.
Ne postoji univerzalno bolji izbor. Starogradnja ili novogradnja nije pitanje ispravnog ili pogrešnog odgovora, već odluke koja najbolje odgovara vašem načinu života, budžetu i planovima za budućnost. U mirnijem tržišnom razdoblju, informirana i promišljena odluka često je i najisplativija.
Izbor urednice
Top 10 božićnih filmova koje morate pogledati prije nove godine
Ako tražite inspiraciju što gledati tijekom blagdana, ovo je lista koju ćete rado spremiti
Iako nisu svi filmovi na ovoj listi striktno božićni, glumac Karlo Mlinar za Dom na kvadrat izdvojio je top 10 božićnih filmova koje morate pogledati barem jednom u životu.
Njegov odabir spaja klasike, neobične favorite i emotivne priče koje se savršeno uklapaju u duh Božića. To su filmovi uz koje se smijemo, plačemo, prisjećamo djetinjstva i stvaramo nove blagdanske rituale.
Njegov izbor odražava nostalgiju, toplinu, humor, malo kiča i mnogo emocija, baš onako kako on uređuje svoj dom. Ako tražite inspiraciju što gledati tijekom blagdana, ovo je lista koju ćete rado spremiti.
1. Love Actually (2003), r. Richard Curtis
Najpopularniji moderni božićni klasik koji isprepliće više ljubavnih priča uz toplu britansku atmosferu. Jer, što je zapravo Božić bez ljubavi?
2. The Nightmare Before Christmas (1993), r. Henry Selick
Mračno šarmantna animirana bajka Tima Burtona koja spaja Halloween i Božić u savršeno neobičnu priču. Vizualno čaroban i duhovito melankoličan, ovo je film za one “malo drugačije”.
3. Bridget Jones’s Diary (2001), r. Sharon Maguire
Premda nije strogo božićni film, snježni London, džemperi s motivima i romantične nespretnosti postali su zaštitni znak adventa.
4. Sam u kući / Home Alone (1990), r. Chris Columbus
Bez ovog filma, možemo se svi složiti, Božić nije potpun. Kultna komedija o Kevinu koji je sam na Božić, a usput brani kuću od provalnika s godinama je postala sinonim za obiteljsko gledanje i pravi simbol blagdanskog razdoblja.
5. Biskupova žena / The Bishop’s Wife (1947), r. Henry Koster
„The Bishop’s Wife“ je topla holivudska priča iz zlatnog doba filma u kojoj anđeo dolazi pomoći zbunjenom biskupu i njegovoj obitelji. Film osvaja elegancijom, nostalgijom i blagom božićnom čarolijom koja ga je učinila jednim od najnježnijih klasika blagdanske sezone.
6. Velika pustolovina u Tokyu / Tokyo Godfathers (2003), r. Satoshi Kon
Cijela se radnja odvija na Badnjak i nosi snažne teme Božića: dobrota, solidarnost i drugo šansu. Priča o troje beskućnika koji pronađu napuštenu bebu postaje dirljiva blagdanska priča o obitelji, nadi i neočekivanim čudima.
7. Fanny and Alexander (1982), r. Ingmar Bergman
„Fanny and Alexander“ još je jedan “ne tipičan” božićni film, ali njegovi najpoznatiji prizori smješteni su upravo u raskošnu, toplu i emotivnu božićnu proslavu obitelji Ekdahl. Iako film kasnije prelazi u dublje teme, početni blagdanski dio toliko snažno prenosi duh zajedništva, obiteljske topline i nostalgije da ga mnogi povezuju upravo s Božićem.
8. Odmor ratnika / Joyeux Noël (2005), r. Christian Carion
„Joyeux Noël“ je istinita priča o božićnom primirju tijekom Prvog svjetskog rata, kada su vojnici različitih vojski nakratko ostavili oružje i slavili Božić zajedno.
Upravo ta poruka humanosti, mira i zajedništva usred najtežih okolnosti čini ovaj film jednim od najdirljivijih i najautentičnijih božićnih filmova.
9. It’s a Wonderful Life (1946), r. Frank Capra
„Divan život“ jedan je od najvoljenijih božićnih klasika koji kroz priču o Georgeu Baileyju pokazuje kako male, svakodnevne geste mogu duboko promijeniti tuđe živote. Topla božićna atmosfera, poruka zahvalnosti i ideja da svaki život ima smisao čine ga filmom koji se tradicionalno gleda upravo u blagdansko vrijeme.
10. Sam u kući 2: Izgubljen u New Yorku (1992), r. Chris Columbus
Ako se gleda prvi dio, mora i drugi — kaže Karlo. New York pod lampicama, neodoljivi humor i Kevinova nova avantura čine ga savršenim nastavkom božićne tradicije.
Izbor urednice
Deset slika koje su promijenile način na koji gledamo svijet
Otkrijte priče iza najpoznatijih slika na svijetu – od Mone Lise i Zvjezdane noći do Noćne straže i Guernice
U svijetu u kojem se svakodnevno stvaraju milijuni novih slika, samo je nekolicina onih koje uspiju nadživjeti svoje vrijeme i postati – vječne.
Najpoznatije slike na svijetu nisu slavne samo zbog umjetničke vještine svojih autora, već i zbog emocija koje izazivaju, priča koje nose i simbolike koja se prenosi kroz stoljeća.
5 svjetskih arhitekata koji su ostavili neizbrisiv trag
Od Botticellija do Van Gogha, od Michelangela do Picassa – svaka od njih svjedoči o vremenu u kojem je nastala, ali i o ljudskoj potrebi da svijet razumijemo kroz boju, svjetlo i pokret.
Neke od njih danas čuvaju muzeji poput Louvrea, Rijksmuseuma ili MoMA-e, a sve povezuje isto – trajna moć umjetnosti da nas dotakne, izazove i natjera da zastanemo.
10. Noćna straža
Noćna straža prva je na našoj listi najpoznatijih slika na svijeta, a jedna je od najpoznatijih djela nizozemskog slikara Rembranta van Rijna. Nastala je na vrhuncu Nizozemskog zlatnog doba, točnije 1642. godine. Djelo je slavno zbog tri ključna elementa: prikaza svjetla i sjene, velikih dimenzija (263×437 cm) i osjećaja pokreta.
Sve do 1940-tih godina slika je bila premazana tamnim slojem, zbog čega je odavala krivi dojam kako je riječ o noćnoj sceni. Noćna straža je izložena u muzeju Rijksmuseum u Amsterdamu.
9. Vodeni ljiljani
Serija od više od 250 slika koje prikazuju Monetov vrt u Givernyju, „Vodeni ljiljani“ predstavljaju vrhunac impresionizma i slikarevu opsesiju svjetlom i refleksijom.
Monet je posljednjih 30 godina života posvetio upravo ovom motivu, stvarajući platna koja danas krase muzeje poput pariškog d’Orsayja i njujorškog Muzeja moderne umjetnosti (MoMA).
Njegovi ljiljani nisu samo prikaz prirode, već meditacija o prolaznosti i miru – trenutak tišine zarobljen u boji.
8. Rođenje Venere
Botticellijeva slika Rođenje Venere nastala je oko 1485-1487 godine, a prikazuje boginju Veneru (Afroditu u grčkoj mitologiji) kako izlazi iz morske pjene što prema mitologiji predstavlja njeno rođenje. Slika se nalazi u galeriji Uffizi u Firenci i nosi titulu jedne od najpoznatije slike na svijetu.
7. Guernica
Jedna od najsnažnijih političkih slika u povijesti umjetnosti. Picasso je „Guernicu“ naslikao kao reakciju na bombardiranje baskijskog gradića tijekom Španjolskog građanskog rata.
Monumentalno platno u crno-bijelim tonovima postalo je univerzalni simbol stradanja civila i besmisla rata.
Danas se nalazi u Museo Reina Sofía u Madridu, a njezina poruka i dalje odjekuje u vremenu – umjetnost kao otpor, slika kao svjedočanstvo.
6. Djevojka s bisernom naušnicom
Često nazivana „Nizozemskom Mona Lisom“, Vermeerova „Djevojka s bisernom naušnicom“ očarava jednostavnošću i misterijom.
Ne znamo tko je bila model, ali njezin pogled, svjetlost na licu i suptilni sjaj naušnice i danas zaokupljaju maštu promatrača.
Slika se čuva u Mauritshuis muzeju u Haagu, a popularnost joj je dodatno porasla nakon romana i filma koji istražuju njezinu moguću pozadinu.
5. Krik
Munchov „Krik“ prikazuje ljudsku tjeskobu i egzistencijalni strah kao univerzalnu emociju.
Figura na mostu, iskrivljenih crta lica i otvorenih usta, postala je simbol modernog doba – doba nesigurnosti i unutarnjeg nemira.
Slika je naslikana u nekoliko verzija, a original se nalazi u Norveškoj nacionalnoj galeriji u Oslu.
Zanimljivo, oba su glavna platna bila ukradena i kasnije uspješno vraćena, što je samo pojačalo mit koji prati ovo djelo.
4. Stvaranje Adama
Jedna od najpoznatijih freski svih vremena, naslikana na stropu Sikstinske kapele u Vatikanu.
Michelangelo prikazuje trenutak stvaranja prvog čovjeka, gdje se ruke Boga i Adama gotovo dodiruju – gesta koja simbolizira vezu između božanskog i ljudskog.
„Stvaranje Adama“ nije samo religijsko djelo, već i alegorija o duhovnoj energiji i stvaranju života, a i danas je jedno od najfotografiranijih mjesta na svijetu.
3. Posljednja večera
Leonardov mural, odnosno freska, u samostanu Santa Maria delle Grazie u Milanu jedno je od najpoznatijih djela zapadne umjetnosti.
Prikazuje trenutak kada Krist govori apostolima da će ga jedan od njih izdati – scena je ispunjena dramom, gestama i emocijama.
Zanimljivo je da se „Posljednja večera“ nalazi u krhkom stanju upravo zbog Leonardovog eksperimentiranja s tehnikom slikanja. Umjesto tradicionalne freske, koja se nanosi na mokru žbuku, Leonardo je koristio tempere i uljane boje na suhom zidu, u potrazi za većom dubinom i svjetlosnim efektima. Međutim, ta je metoda bila nestabilna – pigment se počeo ljuštiti već nekoliko desetljeća nakon nastanka.
Iako je djelo pretrpjelo oštećenja i restauracije, „Posljednja večera“ ostaje jedno od najdirljivijih prikaza ljudske drame i vjere.
2. Zvjezdana noć
Iako je tijekom života uspio prodati samo jednu sliku te je umro u velikoj neimaštini, Vincent van Gogh danas se smatra jednim od najvećih slikarskih genija. Njegova najslavnija slika je Zvjezdana noć, a prikazuje selo Saint-Rémy pod noćnim nebom na koje je imao pogled iz sanatorija u koji je bio smješten.
„Zvjezdana noć“ danas se nalazi u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku i smatra se jednom od najpoznatijih slika na svijetu.
Ona ne prikazuje stvarnost, već unutarnji svijet umjetnika – njegovu borbu, emociju i genijalnost.
1. Mona Lisa
Najpoznatija slika na svijetu, kako joj mnogi tepaju, „Mona Lisa“, i dalje privlači milijune posjetitelja godišnje u Louvre u Parizu.
Misteriozni osmijeh Lise del Giocondo, suptilna sfumato tehnika i gotovo živi pogled čine ovo djelo neiscrpnim izvorom fascinacije.
Unatoč pokušajima krađe, oštećenjima i beskrajnim interpretacijama, Mona Lisa ostaje simbol savršenstva, ravnoteže i tajne.
Ona nije samo lice jedne žene, već zrcalo ljudske znatiželje – i dokaz da umjetnost može nadživjeti sve epohe.
