Kompostiranje je prirodni proces razgradnje biomase. Da bismo ga pokrenuli potreban je bio otpad, kojeg dijelimo na zelenu i smeđu komponentu, kisik i vlažnost. Sve ostalo će se dogoditi prirodnim putem, a nusprodukt je vrijedna sirovina koja se danas naziva i crnim zlatom.

Kućno kompostiranje ekološki najprihvatljivije

Kompostiranje je jedan od najvažnijih prirodnih procesa za smanjivanje količine otpada. Istraživanja pokazuju da se čak trećina kućnog otpada može reciklirati na ovakav način. Kućno kompostiranje ekološki je najprihvatljivije jer se ponovna upotreba odvija na istom mjestu.

Bio otpad je vrlo vrijedna sirovina. Ako sami kompostiramo, odnosno ako odvajamo i zbrinjavamo na ispravan način, tada zapravo oponašamo proces koji se događa u prirodi. Kompost je vrijedna supstanca koju možemo dalje koristiti, a istovremeno utječemo na smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Vrlo opasne posljedice

Ako taj biootpad dospije na odlagalište, vrlo je velika šansa da će bez prisustva zraka koje je potrebno za tu razgradnju, proizvesti velike količina metana, stakleničkog plina koji pospješuje klimatske promjene, a ako se pomiješa sa drugim otpadom, može procuriti u podzemne vode i uzrokovati onečišćenje podzemnih voda, što naravno isto ne želimo.

Što možemo sami učiniti?

Najjednostavniji način kompostiranja je svakodnevno skupljati biootpad u jednu kantu te svakih nekoliko dana prazniti. Za dobivanje kvalitetnog komposta moramo primijeniti određene tehnike, odnosno paziti na sastav biootpada kojeg planiramo kompostirati. Za optimalan proces, udio zelenog u odnosu na smeđi otpad, trebao bi biti 2:1.

“Kada kompostiramo te ako to ne radimo kroz gradski sustav, onda je bitno da kompost sadrži dušičnu i ugljičnu komponentu. To su zapravo zelena komponenta i smeđa komponenta koja je ujedno i mokra i suha te koja omogućava da se te dvije komponente prožmu i da kompost bude prozračen, jer ako bude previše vlage onda dolazi do truljenja i do stvaranja plijesni i drugih stvari koje nisu poželjni”, objašnjava Tihana Veljačić koja je pokrenula inicijativu za život s malo otpada.

Smeđi materijal je slama, piljevina, karton, grane, a zeleni trava, dijelovi biljaka i slično.

Što sve možemo kompostirati?

Bitno je da stavljate sve bio otpatke koji nastaju tijekom kuhanja. To su svi ostaci voća i povrća, različite ljuske, ostaci kruha, ostaci nekakvih biljaka, zemlja koja vam ostane, štapići za uši, ako su napravljeni od bambusa ili od papira, isto tako blazinice koje su od pamuka, ali nisu sa nečim zagađene, npr. nekakvim agresivnim sredstvima, također i mali komadići maramica, kartona se mogu stavljati u bio otpad. 

Ono što se ne smije stavljati to su kuhani ostaci hrane.

Otpatke povrća i voća, prije nego što bacite u bio otpad, dobro stisnite da odbacite vlažnost i dobijete kvalitetniju sirovinu. Ako kompostirate pravilno nema neugodnih mirisa.

Kućni komposteri

U stanu postoje i mogućnosti da se nabave posebni komposteri koji se mogu staviti u stanu. Oni su sada dosta mali i sve što se napravi od bio otpada u kućanstvu se jednostavno može staviti u njega te se već kroz 24 sata od toga napravi kompost. Onim malo manje napredni njima treba tjedan dana, mjesec dana, ali izvedivo je, nije nemoguće kompostirati u stanu.

Gotov kompost nema intenzivnih mirisa već blago miriši na zemlju, mrvičaste je strukture i ne mogu se prepoznati ostaci koji su se dodavali. Dodavanjem komposta zemlji dajemo hranjive sastojke potrebne za rast i razvoj biljaka, a njegova izrada ne zahtjeva puno vašeg vremena.

U jednom sustavu za slušanje glazbe najvažnija komponenta je prostorija. Bez obzira koliko skupe ili velike zvučnike imate, oni će lošije zvučati u prostorijama koje nisu akustički tretirane. Sve o akustičkom tretmanu prostorije i priručnim rješenjima, objasnio nam je audiofil Nebojša Uglješić.

Kako dobiti najbolji zvuk?

Nebojša Uglješić strastveni je audiofil. Slušanje glazbe njegova je svakodnevnica i zato traži najbolji zvuk koji može dobiti.

Zamislite da slušate jedno orkestralno djelo, klasično djelo u kojem sudjeluju mnogobrojni instrumenti. Na pozornici se nalaze violine, harfa, klavir, viole, violončela i masa drugih instrumenata, no ako soba nije adekvatna za slušanje, odnosno ako nije linearna po tom frekvencijskom opsegu, neki bi instrumenti mogli biti prenaglašeni dok ćete druge slabije čuti.

Rješenje je akustički tretman

Stoga, ako želite prenijeti iskustvo iz koncertne dvorane u vlastiti dom, akustički tretman uskače u pomoć jer on ispravlja te anomalije koje nastaju u zvuku.

Akustički tretman prostorije je intervencija u prostoru kojom se pokušava postići linearni zvuk.

Linearan zvuk ima za cilj da bude što uravnoteženiji, ravnomjeran, da nema nikakvih izobličenja u smislu da u nekom određenom frekvencijskom opsegu, tj. u nekoj određenoj frekvenciji nema takozvanih jama gdje se gubi i slabije čuje taj dio frekvencijskog opsega ili je neki pak prenaglašen.

Ide se za tim da se akustičkim tretmanom postigne da cijeli frekvencijski opseg bude što linearniji i što ravniji kako bi slušanje glazbe bilo što ugodnije.

Kako znati da imamo problem sa zvukom?

Da imate problem sa zvukom u prostoriji, lako ćete prepoznati po zvuku basova, koje je po amplitudi zvučnih valova najteže ukrotiti. 

“Sigurno ste doživjeli da dok slušate glazbu u jednom se trenutku počne sve tresti. Razlog je ne taj da je bas snažan nego je izobličen”, objašnjava Nebojša.

Akustičkim tretmanom treba se postići idealna interakcija zvučnika s prostorom, zato je važno znati veličinu prostorije i zvučnika te jačinu pojačala. Izvedbu i mjerenje za adekvatan tretman treba prepustiti stručnjacima.

Priručna rješenja

Ako imate problem sa zvukom možete posegnuti za priručnim rješenjima koji pomažu u akustici. Možete pokriti čim više gole površine, no najveći problem je strop. U većini stanova strop je gol ili eventualno ima neki luster.

Na pod se može staviti tepih, teži namještaj, jer će to pomoći apsorpciji zvuka. Određeni dio spektra namještaj će upiti. Također, to se odnosi i na zavjese, teške zavjese, gušće tkanine koje mogu pomoći pri upijanju pretjerano visoke frekvencije.

Nebojša je, pak, u svom domu odlučio napraviti akustički tretman koji je uključivao i građevinske zahvate. Izveden je u tri koraka.

Napravljeni su tzv. bas trapovi, bas zamke, čija je funkcija da upijaju višak basa u prostoriji. Zatim je napravljena intervencija na samom stropu gdje je stavljena velika površina, napravljen je otok koji služi za apsorpciju zvuka srednjeg i višeg spektra i donekle radi i apsorpciju visokih.

Naknadno su napravljeni i takozvani difuzori koji dolaze na bočne zidove čija je uloga da raspršuje zvuk sa prvih refleksija koje izlaze iz zvučnika. Prvi zvukovi dolaze iz zvučnika i odbijaju se od zidova.

Za istinski doživljaj glazbe, Nebojša savjetuje… 

Ako volite slušati glazbu i želite čuti što se događa u njoj, prije nego što počnete čeprkati po katalozima i internetskim stranicama u potrazi za novim komponentama, krenite od rješavanja akustike.

Pročitajte malo iskustva drugih korisnika, Internet je pun razno raznih informacija. S namještajem se može puno toga napraviti.