Izbor urednice
Kako se u Hrvatskoj gospodari otpadom?
Papir, plastika, metal, staklo, tekstil, drvo… vrijedne su sirovine, koje je potrebno odvojeno sakupljati
Kad bismo svi pokušali prenamijeniti stvari iz kućanstva koje nam ne trebaju, ili ih redovito nosili u reciklažna dvorišta imali bismo manje otpada, a više korisnih sirovina. Kako se u Hrvatskoj gospodari otpadom govorilo se.
U prošloj, pandemijskoj godini, kad je cijeli svijet stao više smo boravili doma. I nastalo je gotovo 1,7 milijuna tona komunalnog otpada. To znači da jedan stanovnik Hrvatske proizvede čak 414 kilograma otpada.
Iz godine u godinu raste količina otpada
Konzumiranjem velikog broja proizvoda raste i količina otpada, rekao je na 11.-toj konferenciji Croatia Waste Expo Željko Teufel, član uprave tvrtke CE-ZA-R iz C.I.O.S. grupacije. Da bi se svi ti proizvodi proizveli, raste proizvodnja i opet se tijekom proizvodnje proizvode velike količine otpada.
No, otpad može biti i jest vrijedan materijal. Nužno je stoga što veće količine otpada reciklirati, pretvarati u vrijedne sirovine, a ostatak iskoristiti za proizvodnju energije.
U otpadu se kriju vrijedne sirovine
Papir, plastika, metal, staklo, tekstil, drvo… vrijedne su sirovine, koje je potrebno odvojeno sakupljati. Napredak se vidi iz godine u godinu, međutim još uvijek smo jako daleko od zadovoljavajućih rezultata, istaknula je Marijana Palijan, direktorica EKO-FLOR PLUS-a.
Limenci, primjerice, nije mjesto u vrećama s miješanim komunalnim otpadom.
“Ne bacamo je u smeće. Nego ćemo je odnijeti u trgovinu, tamo ćemo dobiti svojih zasluženih 50 lipa zato što smo je odvojili. Ona zatim ide u centar na brojanje i sortiranje ako je potrebno. Zatim se ona preša i završava u Sisku u našoj talionici i ljevaonici aluminija. Iz nje se lijeva legura koja se kasnije koristi za proizvodnju najčešće radijatora, ali i novih limenki ili drugih gotovih proizvoda od aluminija”, naveo je primjer iz prakse Željko Teufel.
Iz aluminijske metalne ambalaže proizvodi se osnovna sirovina, od koje nastaju novi proizvodi. Investira se u nove tehnologije, povećavaju se kapaciteti obrade. Tržište očekuje ekološki i ekonomski učinkovito gospodarenje otpadom -preuzeti ga, obraditi i pretvoriti u korisnu sirovinu.
“Više od 80 posto tog otpada, kao sirovinu, izvozimo van u druge zemlje. Nažalost, u Hrvatskoj nema dovoljnih kapaciteta proizvodnje i mi bi voljeli da možemo sav taj resurs koji smo dobili iz otpada plasirati na hrvatsko tržište”, naglasio je Željko Teufel iz CE-ZA-R-a. U Hrvatskoj jednostavno nema dovoljno potražnje, ali ni dovoljno velikog broja proizvođača novih proizvoda koji bi koristili otpad kao sirovinu.
Svaki ciklus gospodarenja otpadom počinje sakupljanjem. 600 CIOS-ovih specijaliziranih vozila lani je prikupilo više od milijun tona otpada.
Miješani komunalni otpad sakuplja se na kućnom pragu, predaje se u tvornicu koja ga mehanički i biološki obradi. Selektivno prikupljeni otpad EKO-FLOR PLUS preuzima i obrađuje sortiranjem u vlastitim pogonima.
Sad smo baš pred velikom investicijom gdje ćemo imati automatiziranu sortirnicu i time ćemo unaprijediti samo sortiranje, najavila je direktorica Marijana Palijan. Strojevi će prepoznavati vrstu materijala i sortirati ih, a ljudi će biti samo u kontrolnoj funkciji.
Smiju li se zaštitna maska ili rukavice baciti u kućni otpad?
Da bi što više korisnog otpada završilo na trakama EKO-FLOR PLUS-a od posebne je važnosti već na kućnom pragu ambalažu pravilno odvojiti, isprazniti i očistiti. Posebna pravila vrijede i za zaštitnu opremu, kao što su rukavice i sveprisutne zaštitne maske.
Evo uputstva kako odlagati sveprisutne maske i zaštitne rukavice.
“Ukoliko je masku ili plastične rukavice nosila osoba koja nije imala korona virus tada se stavi u plastičnu vrećicu, zaveže se i odloži se u spremnik za miješani komunalni otpad. Ukoliko je zaštitnu masku ili rukavice koristila osoba koja je bila zaražena koronavirusom tada je potrebno ta sredstva staviti u plastičnu vrećicu, zavezati, staviti u još jednu plastičnu vrećicu zavezati i ostaviti da stoji 72 sata, odnosno 3 dana i tek onda odložiti u spremnik za mješoviti komunalni otpad” , objasnila je direktorica Palijan.
Samo osvješćivanjem javnosti možemo ostvariti ciljeve kružnog gospodarstva, pretvoriti otpad u resurse. Zato….ako već ne možemo spriječiti nastanak otpada, potrebno ga je reciklirati na ekološki i ekonomski prihvatljiv način. I iz starog napraviti novi koristan proizvod.
Izbor urednice
Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja
U trenutku stabilizacije cijena, informirana i promišljena odluka često je i najisplativija…
Nakon godina snažnog rasta, tržište nekretnina postupno ulazi u mirniju fazu. Sve se češće govori o stabilizaciji cijena stanova, što ne znači njihov nagli pad, već usporavanje rasta i opreznije ponašanje kupaca. Upravo u takvom trenutku mnogi koji razmišljaju o kupnji stana ponovno dolaze do poznate dileme: starogradnja ili novogradnja?
Iako se na prvi pogled čini da je odgovor jednostavan, u praksi odluka rijetko ovisi o samo jednom kriteriju. Lokacija, budžet, stanje nekretnine, energetska učinkovitost i dugoročni troškovi igraju jednako važnu ulogu, a pravi izbor često je onaj koji se najbolje uklapa u životni stil kupca.
Nova pravila za stambene kredite: Što to znači za vas
Starogradnja ili novogradnja – kako se razlikuju u praksi?
Starogradnja i dalje privlači velik broj kupaca, ponajviše zbog lokacije. Stariji stanovi najčešće se nalaze u užim gradskim zonama, u kvartovima s razvijenom infrastrukturom, dobrim javnim prijevozom i sadržajima koji olakšavaju svakodnevni život. Uz to, takvi stanovi često nude veće kvadrature, prostranije sobe i fleksibilnije tlocrte, što omogućuje prilagodbu suvremenim potrebama.
Novogradnja, s druge strane, nudi osjećaj sigurnosti i predvidivosti. Novi objekti grade se prema aktualnim standardima, s boljom toplinskom izolacijom, kvalitetnijom stolarijom i suvremenim sustavima grijanja i hlađenja. Kupci se često odlučuju za novogradnju upravo zato što ne zahtijeva dodatna ulaganja odmah nakon kupnje, što je važno onima koji žele izbjeći dugotrajne adaptacije.
Koliko to zapravo košta u Zagrebu?
Razlika između starogradnje i novogradnje često postaje jasna tek kada se pogledaju konkretne brojke. U Zagrebu se stanovi u starogradnji danas najčešće prodaju po cijenama od oko 3.000 do 3.600 eura po četvornom metru, ovisno o mikrolokaciji, stanju zgrade i samog stana. To znači da stan od šezdesetak kvadrata u starijoj zgradi nerijetko stoji između 190.000 i 220.000 eura.
No kod starogradnje kupoprodajna cijena često nije i konačni trošak. Većina takvih stanova zahtijeva barem djelomičnu adaptaciju, a nerijetko i potpunu obnovu instalacija, kupaonice, kuhinje ili stolarije. Trošak renovacije danas se u prosjeku kreće od 250 do 400 eura po četvornom metru, a kod zahtjevnijih zahvata može biti i veći. Za stan od 60 kvadrata to znači dodatnih 15.000 do 25.000 eura, a u slučaju potpune adaptacije i više. Upravo u tom trenutku starogradnja može postati skuplja nego što se u početku čini.
Planirate renovirati stan? Evo koliko bi vas to moglo koštati
Kod novogradnje je situacija drukčija. Cijene novih stanova u Zagrebu najčešće se kreću između 2.700 i 3.000 eura po četvornom metru, dok na atraktivnijim lokacijama i u kvalitetnijim projektima prelaze 3.500, pa i 4.000 eura po kvadratu. Stan slične kvadrature tako može stajati između 170.000 i 230.000 eura, ali bez potrebe za dodatnim ulaganjima odmah nakon kupnje.
Upravo zato dilema starogradnja ili novogradnja rijetko se svodi samo na cijenu kvadrata. Mnogo je važnije sagledati ukupni trošak kroz vrijeme i realno procijeniti koliko ste spremni ulagati nakon useljenja.
Zašto starogradnja i dalje ima svoje poklonike
Unatoč dodatnim ulaganjima, starogradnja ima prednosti koje novogradnja teško može nadomjestiti. Karakter prostora, visoki stropovi, masivni parketi i osjećaj “življenog” doma često su razlozi zbog kojih se kupci odlučuju upravo za starije zgrade. Osim toga, adaptacija starogradnje može biti prilika da se prostor u potpunosti prilagodi vlastitim navikama i estetici.
No važno je pritom biti realan i provjeriti stanje zgrade, instalacija i dokumentacije, jer upravo ti faktori najviše utječu na konačnu isplativost kupnje.
Zašto se mnogi ipak odlučuju za novogradnju
Novogradnja je često izbor onih koji žele mirniji početak. Stan je useljiv, režijski troškovi su niži, a zajednički prostori poput dizala, garaža i spremišta odgovaraju suvremenim standardima stanovanja. Iako je cijena po kvadratu često viša, kupci dobivaju veću sigurnost i jasnije definirane troškove u prvim godinama korištenja.
S druge strane, novogradnja često podrazumijeva manju kvadraturu ili lokaciju izvan užeg gradskog središta, što za neke kupce može biti važan kompromis.
Kako donijeti odluku u mirnijem tržišnom razdoblju
U trenutku stabilizacije cijena kupci imaju više prostora za promišljanje i usporedbu. Dilema starogradnja ili novogradnja tada postaje manje pitanje trenda, a više pitanje dugoročne isplativosti i osobnih prioriteta. Ključno je sagledati ukupni trošak, razmisliti o budućim potrebama i realno procijeniti koliko ste spremni ulagati u prostor.
Ne postoji univerzalno bolji izbor. Starogradnja ili novogradnja nije pitanje ispravnog ili pogrešnog odgovora, već odluke koja najbolje odgovara vašem načinu života, budžetu i planovima za budućnost. U mirnijem tržišnom razdoblju, informirana i promišljena odluka često je i najisplativija.
Izbor urednice
Top 10 božićnih filmova koje morate pogledati prije nove godine
Ako tražite inspiraciju što gledati tijekom blagdana, ovo je lista koju ćete rado spremiti
Iako nisu svi filmovi na ovoj listi striktno božićni, glumac Karlo Mlinar za Dom na kvadrat izdvojio je top 10 božićnih filmova koje morate pogledati barem jednom u životu.
Njegov odabir spaja klasike, neobične favorite i emotivne priče koje se savršeno uklapaju u duh Božića. To su filmovi uz koje se smijemo, plačemo, prisjećamo djetinjstva i stvaramo nove blagdanske rituale.
Njegov izbor odražava nostalgiju, toplinu, humor, malo kiča i mnogo emocija, baš onako kako on uređuje svoj dom. Ako tražite inspiraciju što gledati tijekom blagdana, ovo je lista koju ćete rado spremiti.
1. Love Actually (2003), r. Richard Curtis
Najpopularniji moderni božićni klasik koji isprepliće više ljubavnih priča uz toplu britansku atmosferu. Jer, što je zapravo Božić bez ljubavi?
2. The Nightmare Before Christmas (1993), r. Henry Selick
Mračno šarmantna animirana bajka Tima Burtona koja spaja Halloween i Božić u savršeno neobičnu priču. Vizualno čaroban i duhovito melankoličan, ovo je film za one “malo drugačije”.
3. Bridget Jones’s Diary (2001), r. Sharon Maguire
Premda nije strogo božićni film, snježni London, džemperi s motivima i romantične nespretnosti postali su zaštitni znak adventa.
4. Sam u kući / Home Alone (1990), r. Chris Columbus
Bez ovog filma, možemo se svi složiti, Božić nije potpun. Kultna komedija o Kevinu koji je sam na Božić, a usput brani kuću od provalnika s godinama je postala sinonim za obiteljsko gledanje i pravi simbol blagdanskog razdoblja.
5. Biskupova žena / The Bishop’s Wife (1947), r. Henry Koster
„The Bishop’s Wife“ je topla holivudska priča iz zlatnog doba filma u kojoj anđeo dolazi pomoći zbunjenom biskupu i njegovoj obitelji. Film osvaja elegancijom, nostalgijom i blagom božićnom čarolijom koja ga je učinila jednim od najnježnijih klasika blagdanske sezone.
6. Velika pustolovina u Tokyu / Tokyo Godfathers (2003), r. Satoshi Kon
Cijela se radnja odvija na Badnjak i nosi snažne teme Božića: dobrota, solidarnost i drugo šansu. Priča o troje beskućnika koji pronađu napuštenu bebu postaje dirljiva blagdanska priča o obitelji, nadi i neočekivanim čudima.
7. Fanny and Alexander (1982), r. Ingmar Bergman
„Fanny and Alexander“ još je jedan “ne tipičan” božićni film, ali njegovi najpoznatiji prizori smješteni su upravo u raskošnu, toplu i emotivnu božićnu proslavu obitelji Ekdahl. Iako film kasnije prelazi u dublje teme, početni blagdanski dio toliko snažno prenosi duh zajedništva, obiteljske topline i nostalgije da ga mnogi povezuju upravo s Božićem.
8. Odmor ratnika / Joyeux Noël (2005), r. Christian Carion
„Joyeux Noël“ je istinita priča o božićnom primirju tijekom Prvog svjetskog rata, kada su vojnici različitih vojski nakratko ostavili oružje i slavili Božić zajedno.
Upravo ta poruka humanosti, mira i zajedništva usred najtežih okolnosti čini ovaj film jednim od najdirljivijih i najautentičnijih božićnih filmova.
9. It’s a Wonderful Life (1946), r. Frank Capra
„Divan život“ jedan je od najvoljenijih božićnih klasika koji kroz priču o Georgeu Baileyju pokazuje kako male, svakodnevne geste mogu duboko promijeniti tuđe živote. Topla božićna atmosfera, poruka zahvalnosti i ideja da svaki život ima smisao čine ga filmom koji se tradicionalno gleda upravo u blagdansko vrijeme.
10. Sam u kući 2: Izgubljen u New Yorku (1992), r. Chris Columbus
Ako se gleda prvi dio, mora i drugi — kaže Karlo. New York pod lampicama, neodoljivi humor i Kevinova nova avantura čine ga savršenim nastavkom božićne tradicije.
You must be logged in to post a comment Login