Povežimo se

Izbor urednice

Kako se kvalitetno obrazovati za dizajnera vrtova

Učilište Profokus osmislio je jedinstven oblik izvođenja nastave za dizajnere vrtova

dizajn-vrtova-uciliste-profokus-domnakvadrat

Ako se želite baviti izuzetno kreativnim poslom dizajnera vrtova, tim Učilišta Profokus osmislio je jedinstven oblik izvođenja nastave.  Upisom u ovaj program svatko ima mogućnost odabira na koji način pohađati nastavu. Polaznici mogu pratiti nastavu u školskoj učionici Učilišta Profokus dok je drugi oblik praćenja nastave je na daljinu. Polaznik koji prati online nastavu može se direktno uključeni u virtualnu učionicu i ostvaruje direktan kontakta s mentorom. Može postavljati pitanja i diskutirati.

dizajn-vrta-jelena-budimir-zrno-uciliste-profokus-domnakvadrat
Rad polaznice – dizajnerice vrtova Jelene Budimir Zrno

Upisom u verificirani program Dizajna vrtova i pejsažne arhitekture koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja polaznik u tijeku jedne školske godine ( od početka listopada do kraja svibnja ) i nakon što položi završni ispit, stječe uvjerenje s pravom upisa u radnu knjižicu e – evidenciju.

Tako postaje profesionalni dizajner vrtova i pejsažni arhitekture i ostvaruje mogućnost samostalnog rada ili upošljavanja u svim područjima gdje se traži ovo zanimanje.

Ništa bez znanja

Što polaznici uče?

dizajnirana-terasa-uciliste-profokus-domnakvadrat

U  obrazovnom programu dizajna vrtova i pejsažne arhitekture ciljano se uči sve što je važno za projektiranje. Od odabira stila vrta, postavljanja estetskih kriterija te usvajanja znanja iz dendrologije, vrstama drveća i grmlja, jednogodišnjim biljkama, cvijeću i travnjacima sve do mjerenja terena, izračuna nagiba, potrebe za niveliranjem, navodnjavanjem ili odvodnjom.

Usvajaju se znanja o najvažnijim elementima pri uređenu vrta, parka, dječjeg igrališta, prostora oko škole i stambenih zgrada, atrija i poslovnih  prostora.

dizajn-vrta-staklenik-jelena-budimir-zrno-uciliste-profokus-domnakvadrat
Rad polaznice – dizajnerice vrtova Jelene Budimir Zrno

Pokazuje se kako u današnjoj modernoj arhitekturi koristi tehnologiju kojom možemo i na fasadi, zidu ulaznih predvorja urediti viseće vrtove. U korak s ekologijom i aktualnim trendom uređenja eksterijera polaznici uče kako je na balkonu osim cvijeća mogućem uzgajati maline, jagode, začinsko bilje.

plan-sadnje-jelena-budimir-zrno-uciliste-profokus-domnakvadrat
Rad polaznice – dizajnerice vrtova Jelene Budimir Zrno

Uz izvrsne mentore, goste predavače polaznici  nauče razmišljati o svakom detalju od  odabira sadnog materijala s obzirom na podneblje, kiselost zemlje, veličinu terena, želje investitora, sve do izrade  troškovnika. Uče kako izraditi staze i postaviti rasvjetu, klupe, ljuljačku, roštilj ili pak sjenicu. Gdje je najbolje izgraditi bazen, a gdje smjestiti povrtnjak ili kompost.

pergola-jelena-budimir-zrno-uciliste-profokus-domnakvadrat
Rad polaznice – dizajnerice vrtova Jelene Budimir Zrno

Promišljen dizajn vrta i dobar virtualni prikaz

okucnica-dizajn-vrta-jelena-budimir-zrno-uciliste-profokus-domnakvadrat
Rad polaznice – dizajnerice vrtova Jelene Budimir Zrno

Da bi postigli što vjerniju sliku prostora polaznici uče  kako koristiti računalne programe. Osim CAD programa koji je važan za projektiranje polaznicima je omogućen uvid i korištenje SketchUp program koji vremenski ubrzava proces prezentacije, a vizualno daje jasnu sliku ponuđenog projekta.

staklenik-dizajn-vrta-jelena-budimir-zrno-uciliste-profokus-domnakvadrat
Rad polaznice – dizajnerice vrtova Jelene Budimir Zrno

U ovom programu usvajaju se osnovni  parametri  kompozicije boja i forme. Dobro dizajniran vrt imat će skladne boje, naročito kada su u pitanju odabir cvijeća, grma, ili boje ukrasnih stabala. Pozornost se pridaje i formi. To znači od same visine krošnje drveća i grma, ili pak, širine do koje će izrasti neko cvijeće. Pokazuje se kako oplemeniti prostor lončanicama, u koju formu šišati zelene ograde ili grmlje da bi prostor izgledao  skladno.

Stvarni projekti dizajna vrtova

Najvažniji dio u obrazovnom procesu koje provodi UČILIŠTE PROFOKUS  je rad na stvarnim projektima. Dvadesetpetogodišnje iskustvo u obrazovanju doprinijelo je prepoznavanju kvalitete i povjerenja. Zato je ostvarena suradnja polaznika Učilišta sa stvarnim klijentima.  Odrađeno je niz projekata u kojima su sudjelovali naši polaznici i mentori Učilišta.

 Tako su polaznici sudjelovali u velikom projektu uređenja i sadnje drveća i ukrasnog grmlja za okoliš i park dječjeg sela Lekenik.

uredjenje-eksterijera-uciliste-profokus-domnakvadrat
Teren koji će urediti polaznici Učilišta Profokus

Uredili su okućnice za nekoliko obitelji, a ovogodišnji veliki projekt je uređenje okoliša Osnovne škole Zorke Sever u Popovači.

polaznici-ucilista-profokus-domnakvadrat
Posjet polaznika Učilišta Profokus u osnovnu školu Zorke Sever u Popovači

I za kraj uređenje atrija u centru Zagreba koji se nalazi iza stambene zgrade  s deset stanova.

To su sve značajna usvajanja znanja u vrijeme samog procesa obrazovanja, pa tako polaznici dobiju određena iskustva rada na terenu, imaju kontakta s klijentom i pronalaze rješenja stvarnih problema koji su u svakom, pa i u ovom poslu mogući.

Sve to priprema je za samostalni profesionalni rad na području dizajna vrtova i pejsažne arhitekture kao jedinstvenog programa UČILIŠTA PROFOKUS.

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura

Fotogenična arhitektura grada Zagreba

Fotografija i arhitektura oduvijek su u interaktivnom odnosu. Tako se i Ivan kroz objektiv zaljubio u arhitekturu Zagreba i počeo ju proučavati. 

Arhitektura grada Zagreba mi se sviđa primarno zbog toga što je bogata, što je raznolika, što je šarena. Imamo danas primjere po ulicama gdje vidimo razne boje u malim kućama, zgrada, razni simboli, detalji koje često i ne primijetimo u šetnjama. Svakodnevne šetnje se često pretvore u otkrivanje nekih novih elemenata i mislim da je to samo jedan mali dio tog što čini arhitekturu grada Zagreba bogatom i zanimljivom. 

“Fotografiranjem grada sam se počeo baviti tako da sam vjerojatno kao i većina ljudi koja se počne bavi fotografijom krenu istraživati grad u kojem žive jer je to najjednostavnije, najpristupačnije i na taj način je krenuo i moj put, prije nekih 15 godina, šetnje ulicama, trgovima, parkovima, istraživanje grada, i to se jednostavno s godinama iz hobija polako počelo pretvarat u nešto ozbiljnije i na kraju krajeva i posao, ali mislim da se tu izrodila neka određena ljubav prema arhitekturi grada Zagreba.” rekao je fotograf Ivan Klindić. 

Fotograf Ivan Klindić

Mnogi su slavni fotografi bili fascinirani arhitekturom, baš kao što su arhitekti voljeli fotografirati grad. Svatko od njih imao je svoju najdražu građevinu. Ivanu je to kula Lotrščak. 

Osim svog položaja, znači kula je imala specifičnu ulogu. Postojalo je takozvano zvono koje je u određeno doba dana svojom zvonjavom pozivala građane da se vrate unutar zidina, osim toga postoji jedna zanimljiva legenda da je turska opsada grada Zagreba završila upravo zato što je pucanj iz gričkog topa uništio ručak turskom paši i zbog toga su se Turci prepali i pobjegli i tada je prestala opsada Zagreba. 

Čarolija Gornjeg grada

Na Gornjem gradu definitivno jedna od dražih lokacija i građevina mi je svakako trg svetog Marka, mislim da je to isto možda uobičajeni odgovor s obzirom na sami vizualni aspekt tog trga kojim dominira crkva sv. Marka, ali svakako volim spomenuti i Vranicanijevu poljanu, to jest službenog naziva Park Bele 4., koji je možda tu nekako manje zastupljen u pričama ovaj i turističkim nekim tekstovima, ali svakako pruža jedan prekrasan pogled na grad Zagreb i grle ga Vranicanijeva ulica s jedne strane, tu imamo kulu Lotrščak, s donje strane imamo Strossmayerovo šetalište i sada već bivšu zgradu Državnog hidrometeorološkog zavoda. 

Još jedna od najzanimljivijih stvari vezanih uz arhitekturu grada Zagreba, koja je isplivala u javnost unazad nekoliko godina, je tunel Grič koji je dugo bio zatvoren i obavijen nekako velom tajne. Uglavnom su to ljudi pričali o tom tuneli, prepričavale su se razne priče, ali nigdje nije bilo nekakvih službenih informacija da su ljudi znali o čemu se zapravo radi dok nije 2016. godine tunel otvoren, u svom skoro pa punom profilu i danas povezuje sa zapadne strane Mesničku, s druge strane povezuje Radićevu ulicu i ima nekoliko izlaza prema jugu. I mislim da je to jako zanimljivo jer je tunel u skoro svom izvornom okviru sačuvan i danas se u tunelu mogu pronaći neki zapisi iz 2. svjetskog rata kada je tunel korišten. 

Na fotografijama je zabilježena metropolizacija grada, novi urbanistički potezi, a neke su građevine ostale samo uspomena. 

Tu volim spomenuti kuću Mlinarić, koja se nalazi, danas nalazila, na spoju Mlinarske i Jurjevske ulice, ona više ne postoji. Mnogi Zagrepčani su znali za tu kuću, takozvana žuta kuća koja je bila prekrasna, na svojoj poziciji, ona je godinama bila zapuštena, nitko se nije brinuo o njoj i nakon potresa je očito dokrajčena, nakon čega je bila srušena do temelja i danas se gradi neka druga kuća tamo. 

Lice Zagreba je skroz promijenilo svoj izgled, cijeli grad pogotovo Gornji grad je gradilište, i to je možda još jedan dodatan motiv da idem sve češće u šetnje, da pratim i dokumentiram te sve promijene koje ide na bolje, obnavljaju se neke zgrade koje su godinama bile zapuštene, možda su potresi i potaknuli te promijene, te obnove, tako da se trudim barem jednom tjedno ići u šetnju gradom, ne samo užim centrom nego i šire, obilazim druge kvartove. 

Ivan prati zaštićena kulturna dobra, ali i obilazi cijeli grad pokušavajući mapirati Zagreb. 

“Doslovno imam kartu i tako obilazim mjesne odbore, gradske četvrti i ulice koje su ne samo manje zastupljene i poznate i ovaj spominjane, ovaj, nego trudim se dokumentirati cijeli Zagreb, jer kad pregledam svoju arhivu imam na desetke tisuća fotografija Donjeg, Gornjeg grada, Kaptola, Lenuccijeve potkove ali se trudim da imam i ostatak Zagreba jer Zagreb je puno širi nego što to svi mi znamo.”, rekao je Klindić. 

Šetnjom kroz grad, Ivan otkriva zanimljivosti arhitekture, poput kuće s dvije adrese, identičnog izgleda s obje strane ili kuće Špulka pokraj koje se nalazi Vranicanijeva poljana – mjesto susreta suvremene i povijesne arhitekture. 

Nastavite čitati

Izbor urednice

Saznali smo sve o pilot emisiji “Where to sign”

Dok nestrpljivo iščekujemo početak emitiranja novog dokumentarnog serijala o prodaji luksuznih nekretnina, razgovarali smo s njegovim tvorcima i doznali sve o snimljenoj pilot epizodi. 

Uz bok svjetskim trendovima

Vodeća hrvatska agencija za luksuzne nekretnine Eurovilla premijerno je predstavila pilot epizodu emisije Where to sign. Dina Serdarušić, voditeljica ureda Eurovilla objasnila je da se radi o dokumentarno reality formatu koji je prvi ovakav zapravo koncept na našim prostorima.

“Mi smo slijedili uzore svjetskih trendova, zato što jako puno gledamo stranih emisija vezanih uz nekretnine, arhitekturu, preuređenje stanova, kuća i došli smo na ideju, obzirom da u portfelju imamo jako puno luksuznih nekretnina, da iste te nekretnine predstavimo široj javnosti.”, nastavila je Serdarušić. 

Iskusni audiovizualni profesionalci zaduženi za odličnu produkciju, ovaj su projekt stvarali 6 mjeseci, a isto toliko se razvijao koncept i osmišljavao sadržaj. 

Kako je nastala ideja

“Zapravo mi smo na ideju došli zato što su nas naši i kupci i prodavatelji stalno ispitivali kada ćete vi ovako nešto snimiti što već vani po svijetu postoji. Tako da zapravo smo mi osluškujući naše klijente, prepoznali interes i njihovo zanimanje za sami projekt i odlučili napraviti prvi takvu emisiju na ovom području,”, rekla je Serdarušić. 

Iako je trenutno snimljena samo pilot epizoda, postoje planovi za snimanje sezone od osam epizoda. 

“Zapravo je koncept emisije svaki puta će biti drugačiji ali uvijek će u središtu pozornosti biti neka luksuzna nekretnina jedna ili dvije i kupci koji se, koji su za nju zainteresirani. S druge strane, pratimo i behind the scene situaciju kako agenti hendlaju takve kupce i prodavatelje te na koji način oni zapravo na kraju završavaju takve skupe, više milijunske kupoprodaje.”, ispričala je Serdarušić za Dom na kvadrat. 

Pilot epizoda

U pilot epizodi licencirane agentice i agenti vode proces prodaje vile na moru, posebno motivirani izdašnom nagradom za potpisan ugovor. Osim luksuznih nekretnina, produkcijski tim želi pokazati i ljepote Hrvatske. 

“Uvijek bi snimali Hrvatsku. Zato što smatramo da je Hrvatska prepuna prekrasnih nekretnina i prelijepih pejzaža, vidika, pogleda i da stvarno šteta da svijet zapravo ne vidi tu sliku Hrvatske i sada je trenutno snimljeno na Lošinju u jednoj prekrasnoj vili, prvi red uz more, a idući projekt će nam sve vezati uz Dubrovnik i uz Dubrovački arhipelag, uz Elafite oko Dubrovnika, tako da tamo spremamo nešto zanimljivo.”, otkrila je Dina Serdarušić. 

Upoznajte rad i život agenata luksuznih nekretnina

Serijal dočarava životni stil agenata i njihovih klijenata, te pobliže prikazuje koliko je zahtjevan posao agenta za nekretnine, osobito kad se radi o luksuznim nekretninama. 

“Hrvatska je dosta ograničena s luksuznim nekretninama, iako s jedne strane imamo ih određeni broj, opet nije to toliko broj nekretnina, tako da su u principu one skrivene i ovo će biti jedinstvena prilika da ih ljudi vide zapravo. Stranaca ima jako puno koji su zainteresirani za našu obalu, za Istru isto tako i za sve luksuzne nekretnine koje se tamo nude.”, rekla je Serdarušić. 

Tko kupuje luksuzne nekretnine u Hrvatskoj

Za luksuzne nekretnine u Hrvatskoj najviše interesa pokazuju inozemni kupci, tako se i u pilot epizodi za prekrasnu vilu nadmeću dva strana investitora.  

“Vjerojatno su prepoznali Hrvatsku kao jako sigurnu i kvalitetnu zemlju za život ali i za odmor i isto tako nije zanemarivo reći da mnogi stranci ju gledaju investicijski jer je i dalje u zadnjih par godina bila financijski prihvatljivija od nekretnina koje su Španjolci, Austrijanci, Nijemci, Amerikanci ili Englezi nalazili u domaćim zemljama.”, dodala je Serdarušić. 

Početak emitiranja ovog serijala očekuje se na proljeće, a u narednim epizodama gledatelji će vidjeti još bogatije i luksuznije nekretnine.  

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice