Uređenje interijera
Veseli radni prostor začinjen zelenilom!
Simbioza postojećih elemenata, novog namještaja i bilja
Vodimo vas u jedan interijer u kojem je postignuta simbioza postojećih elemenata, novog namještaja, te u današnje vrijeme, nezaobilaznih biljaka. Iako je riječ o uredskom prostoru, on je izuzetno ugodan za boravak.
Puno živahnosti, veselih boja, prirodnih elemenata. U ovom uredu tvrtke koja se bavi uslugama za nekretnine i upravljanjem investicijama samo ulazni prostor djeluje formalno. Sve ostalo je ugodno, razigrano i djeluje poput doma.
Višefunkcionalni prostor za sastanke
Glavni zahtjev je bio uređenje prostora za zajednički rad koji ujedno može služiti i kao neki formalniji, možda neki meeting room, ali i kao prostor gdje se može predahnuti, objašnjava arhitekt Nikola Arambašić.
U prostoru je važna akustika čemu pridonosi i zavjesa na staklenoj stijeni. Namještaj je biran neutralan jer su postojeće dekoracije koje je trebalo uklopiti već bile dovoljno izražajne.
Ostakljeni prostor ima hibridnu funkciju, rekli bismo. Može biti jedna mala čekaonica, dok se možda čeka nekoga za sastanak, ali i jedan prostor za mali predah ili za sastanke koji su manje formalni.
Nakon čekanja, vrijeme je za sastanak u uredu direktorice. Pretpostavka je bila da je on malo formalniji, a ne vedar i veseo.
“To dosta ovisi o kulturi firme, što firma ili brend žele predstaviti. Mi jesmo u uredu direktora, ali to ne znači da tu mora biti nekakav stol od četiri metra kao u sudnici. Radna je atmosfera, dovoljno službena, a opet dovoljno ležerna”, pojašnjava arhitekt.
Odabir i održavanje biljaka u uredu
Interijerom dominiraju vesele slike s kojima se ostatak prostora trebao uskladiti. Važan detalj u cijelom prostoru definitivno su biljke čiji je odabir prepušten stručnjacima u ruke.
U biti smo imali slobodne ruke, ali ono što uvijek diktira uređenje interijera sa zelenilom, je dizajn interijera. Mi se uvijek prilagođavamo, i ovdje smo se prilagodili namještaju, stilu uređenju ureda i unijeli smo dozu veselosti. Potrudili smo se malo razveseliti ovaj ured jer je atmosfera takva i ekipa je takva, ispričala nam je krajobrazna arhitektica Željka Kolak.
Kod odabira biljaka za ured važno je znati koliko svjetlosti trebaju, te po mogućnosti ne birati biljke koje ne vole da se pored njih prolazi, poput, primjerice palmi. Najčešće se biraju vrlo otporne i prilagodljive biljke koje ne treba puno tetošiti i maziti.
Što se tiče održavanja bilja u uredskim prostorima, najbolje je stvar prepustiti stručnjacima. Međutim, ako to već nije slučaj, najbolje je da se o bilju brine jedna osoba, preporučuje Željka.
Jer, kao i kod uređenja interijera ureda, tako i kod biljaka u njemu, vrijedi zlatno pravilo.
Uredsko bilje uvijek mora biti reprezentativno. Doma možemo biljku spašavati, a ured je prostor u kojeg dolaze razni ljudi i u kojem se trebaju osjećati dobro. Bilje isto tako mora odisati zdravljem i živahnošću, kaže krajobrazna arhitektica
Ureda je u posljednjih godinu dana doživio neke promjene. Trebalo je napraviti veći razmak među stolovima, a opet zadržati planirane kapacitete radnih mjesta.
Nove navike u uredskim prostorima i prilagodba interijera
Osim razmaka koji spada u mjere koje svakako doprinose zaštiti od korone, i neke navike smo morali promijeniti: češće otvaranje balkona, donošenje više biljaka u prostor koje opet donose do povećavanja vlažnosti, do kvalitetnijeg zraka.
I u ovom uredu postoji i balkon koji je krajobrazna arhitektica Željka Kolak, kako sama priznaje, najprije zapazila. “Htjela sam postići da se ljudi u uredskom prostoru osjećaju na trenutak kao da su izašli negdje skroz van ureda. Neću reći doma, nego da balkon bude totalno otkačen. Mislim, i ured je otkačen i pomalo veseo, ali balkon je baš mjesto gdje si čovjek može dati oduška i opustiti se, pročitati časopis, popit kavu, baš ono pobjeći od posla na deset minuta.”, priča svoju viziju Željka.
Zato je i on pomno uređen. Red dekoracija, red ukrasnog bilja, red jestivog. Jedino pravilo kojeg se treba držati kod njegova uređenja je da odabir biljaka treba biti prilagođen orijentaciji balkona.
U današnje vrijeme ured s balkonom, kao i uostalom, dom s balkonom, svakako imaju dodanu vrijednost. Jer, iako smo neko vrijeme radili od doma, došli smo do zaključka da postoji ljudska, a i poslovna potreba da se nađemo za stolom, prokomentiramo, dogovorimo uživo, a ne samo virtualno. Zato će uredi možda poprimiti neki novi oblik, ali ne treba ih u potpunosti odbaciti.
Boje i materijali
Boja godine pod povećalom: Evo kako je ova ne-boja podjelila struku
U vremenu kada nas okružuje sve više vizualne i informacijske buke, ova boja poziva na refleksiju, pomaže nam da se ponovno usmjerimo i barem nakratko oslobodimo utjecaja vanjskih podražaja.” kažu iz Pantonea
Boja godine ne bira se slučajno – ona pokušava uhvatiti kolektivno raspoloženje, tržišne trendove i emocionalne potrebe društva. Nakon pandemije koronavirusa boja godine bila je Viva Magenta, snažna i optimistična nijansa koja je simbolizirala povratak energije i povezivanje digitalnog i stvarnog svijeta. Godinu kasnije slijedio je Peach Fuzz, boja koja je reflektirala potrebu za bliskošću, nježnošću i emocionalnim povezivanjem, dok je prošlu godinu obilježila Mocha Mousse, nijansa koju smo povezivali s udobnošću i povratkom osjećaju sigurnosti.
Pitanje koje se logično nameće glasi – koja boja godine može obilježiti ovu?
“U ovom razdoblju promjena, u kojem ponovno promišljamo budućnost i vlastitu ulogu u svijetu, PANTONE 11-4201 Cloud Dancer predstavlja diskretnu nijansu bijele koja simbolizira jasnoću i smirenje. U vremenu kada nas okružuje sve više vizualne i informacijske buke, ova boja poziva na refleksiju, pomaže nam da se ponovno usmjerimo i barem nakratko oslobodimo utjecaja vanjskih podražaja.” kažu iz Pantonea.
Kako Pantone bira boju godine
Akademska slikarica Diana Sokolić objašnjava da Pantone boju godine bira još od 1999. godine, i to kroz detaljno praćenje globalnih trendova.
„Firma Pantone od 1999. godine bira boju godine. To je jako dobar marketinški potez jer se već s nestrpljenjem čeka koju će boju proglasiti za iduću godinu. Oni prate trendove u industriji, dizajnu, modi, automobilskoj industriji, kulinarstvu i na temelju onoga što se više prodavalo i koristilo pokušavaju predvidjeti boju koja će prevladavati.“
Za ovu godinu Pantone je izabrao bijelu boju nazvanu Cloud Dancer – nijansu koja je istovremeno tiha, suzdržana i snažno simbolična.
Cloud Dancer: mir ili gubitak identiteta?
Bijela boja izazvala je snažne reakcije. Dok jedni u njoj vide mir, novi početak i rasterećenje od vizualne buke, drugi je doživljavaju kao nastavak trenda koji briše identitet iz svakodnevice.
Diana Sokolić kritički promatra suvremeni odnos prema boji:
„Živimo u tehnološki najrazvijenijem dobu ikada, a istovremeno nas okružuje najmanje boje ikada. Govorim o zapadnom svijetu. Sve je sivo, bež, bijelo – od automobila, arhitekture, interijera do dječje opreme. Ta kromofobija 21. stoljeća je posvuda.“
Prema njezinim riječima, neutralne nijanse postale su poželjni standard, no time se gubi karakter prostora i svakodnevice.
„Sve ove boje koje je Pantone birao zadnjih godina su prigušene. One nemaju identitet. I sad izabrati bijelu boju kao trend… gore od toga može biti samo bezbojna boja.“
Boja godine u interijeru: prazno platno za nove početke
S druge strane, dizajneri interijera u boji godine vide drugačiji potencijal. Dizajnerica Martina Kordić ističe da Cloud Dancer može funkcionirati kao snažna podloga za promjene.
„Slažem se s tim odabirom jer bijela jer simbolizira nadu i novi početak. Izuzetno je dobra podloga za nove smjerove, pogotovo jer smo se posljednjih godina okretali hladnijim nijansama, a sada se vraćamo toplijem spektru boja.“
Kako neutralne boje učiniti zanimljivijima?
U tom kontekstu, bijela više nije kraj priče, već početak – neutralna osnova na kojoj se mogu graditi osobni izrazi, teksture i akcenti boje.
Jesu li bijela i crna uopće boje?
Jedna od čestih rasprava vezanih uz boju godine odnosi se na pitanje jesu li bijela i crna uopće boje. Diana Sokolić razjašnjava tu dilemu kroz povijest umjetnosti.
Rečenica da crna i bijela nisu boje potiče od Renoira.
“Renoir, kao impresionist, prvi je rekao da crna i bijela nisu boje jer impresionisti crnu i bijelu nisu koristili. Oni su slikali titranje svjetla. I za to su koristili pastelne boje. Crna nije bila dozvoljena niti u akvarelu, niti u pastelu. Danas ta pravila više ne vrijede. Dakle, crna i bijela jesu boje, ali nisu u fizikalnom smislu, jer je bijela svjetlo, a crna je mrak.”
U fizikalnom smislu bijela nije boja jer predstavlja zbroj svih valnih duljina vidljive svjetlosti, dok crna nastaje potpunim izostankom svjetlosti. Zato se u fizici bijela i crna ne promatraju kao boje, iako u umjetnosti i dizajnu imaju ravnopravnu ulogu kao pigmenti i nositelji značenja.
Zašto je naš svijet postao siv? Psihološki učinak boja na našu svakodnevnicu
Treba li nam više boje?
U zaključku, rasprava o tome koja je boja godine otvara puno šire pitanje – koliko boje želimo u svojim životima.
„Ja volim boje. To mi je struka. Mislim da su boje radost i da bi više boje unijelo više radosti u naše živote“, kaže Sokolić, dodajući kako su i filmovi nekada bili bogatiji bojama nego danas.
U vremenu vizualne buke i stalnih podražaja, možda upravo tišina bijele boje daje prostor za razmišljanje, ali istovremeno podsjeća koliko nam boja – u prostoru i u životu – zapravo nedostaje.
Dizajn i trendovi
2026. godina u interijerima: Topliji tonovi, prirodni materijali i osobni stil
U odnosu na prethodne godine, u kojima su dominirale hladne sive, bijele i bež nijanse, sve je izraženija potreba za bojama koje stvaraju osjećaj doma i udobnosti
Godina pred nama donosi jasan zaokret u svijetu dizajna interijera. Nakon razdoblja naglašenog minimalizma, hladnih tonova i neutralnih paleta, trendovi uređenja interijera 2026 najavljuju povratak emocije u prostor.
Dizajnerska zajednica sve se više okreće toplijim bojama, bogatim teksturama i interijerima koji nisu samo estetski privlačni, već i emocionalno ugodni za svakodnevni život. Stručnjaci ističu kako se fokus pomiče s vizualne sterilnosti prema prostorima koji pričaju priču o ljudima koji u njima žive.
Upravo o tim promjenama govori dizajnerica interijera Martina Kordić, koja ističe da 2026. godina označava novi dizajnerski početak.
Toplije boje kao odgovor na godine neutralnosti
Prema riječima Martine Kordić, trendovi uređenja interijera 2026 donose jasan povratak toplijem spektru boja.
U odnosu na prethodne godine, u kojima su dominirale hladne sive, bijele i bež nijanse, sve je izraženija potreba za bojama koje stvaraju osjećaj doma i udobnosti. Krem, pijesak, zemljani tonovi, ali i dublje nijanse poput terakote, maslinasto zelene, tamne plave i bogatih okera postaju temelj novih interijera.
Otkrijte koje će boje zidova vladati interijerima u 2026.
Ove boje ne djeluju agresivno, već stvaraju vizualnu toplinu i osjećaj sigurnosti, što je sve važnije u vremenu stalnih promjena.
Boja godine kao novo bijelo platno dizajna
Pantoneov odabir bijele boje kao boje godine dodatno naglašava ideju novog početka. U kontekstu trendova uređenja interijera 2026, bijela više nije cilj sama po sebi, već podloga za kreativnost.
Kako ističe dizajnerica, bijela funkcionira kao prazno platno na kojem se mogu graditi slojevi boja, tekstura i osobnih detalja. Za razliku od ranijeg minimalizma, u kojem je bijela bila krajnji izraz pročišćenosti, sada postaje osnova za bogatiji, slojevitiji dizajn.
Organski oblici i nostalgija kao dizajnerski odgovor
Uz promjenu palete boja, trendovi uređenja interijera 2026 donose i povratak zaobljenim, organskim oblicima. Namještaj s mekšim linijama, inspiriran estetikom 70-ih godina, sve je prisutniji u suvremenim interijerima.
Vidljiv je i povratak elemenata koji su nekoć smatrani pretjeranima – kristalni lusteri, bogatiji tekstili, detalji koji podsjećaju na rokoko ili klasične stilove, ali interpretirani na suvremen način. Prostor ponovno postaje mjesto izraza, a ne puka kulisa.
Održivi materijali i autentične teksture
Jedan od ključnih elemenata koji obilježava trendove uređenja interijera 2026 jest snažan fokus na održivost. Prirodni i reciklirani materijali postaju standard, a ne iznimka.
Drvo, bambus, pluto, reciklirano staklo i kamen koriste se s naglaskom na autentičnost. Površine se više ne skrivaju niti „ispravljaju“ – vidljive su nepravilnosti, tekstura i tragovi materijala, što prostoru daje dubinu i karakter. Posebno se ističu metalni finiši poput bronce i bakra, koji svojim toplim tonovima dodatno obogaćuju interijer.
Kako postići promjenu s nekoliko jednostavnih trikova
Iako promjene zvuče ambiciozno, dizajnerica naglašava da se novi smjer može postići i bez velikih zahvata.
„Voljela bih vidjeti možda čak i odvažnije tapete koje zaista mogu izgledati kao svojevrsno umjetničko djelo na zidu. Isto tako, i poneki hrabriji komad namještaja – sofe s predivnim linijama koje se lako uklapaju u različite stilove uređenja. Sve se to može postići s nekoliko jednostavnih trikova, bez velikih zahvata, ako se prostoru pristupi promišljeno“, ističe Martina Kordić.
Tapete, izražajna rasvjeta, naglašeni komadi namještaja ili izlaganje osobnih predmeta i uspomena postaju ključni alati u oblikovanju prostora koji odražava karakter svojih stanara.
Individualnost kao glavni dizajnerski smjer
Za kraj, trendovi uređenja interijera 2026 jasno poručuju da dom više nije izložbeni prostor. On postaje utočište – mjesto u kojem se svakodnevni život slobodno odvija.
Minimalizam ustupa mjesto individualnosti. Prostor se puni predmetima, sjećanjima i bojama koje imaju značenje. Kako dizajnerica ističe, život se ne može svesti na savršeno posložene površine – interijer mora pratiti ritam stvarnog života.
U 2026. godini dom je ponovno mjesto emocije, topline i osobnog izraza. I upravo u tome leži njegova najveća vrijednost.
You must be logged in to post a comment Login