Dizajn i trendovi
Upoznajte arhitekticu Sandru Meštrović, zaljubljenicu u visoku modu i interijere
Arhitektica čiji dizajn oduševljava
Za Sandru Meštrović, dipl. ing. arh., i dizajnericu interijera kažu da je vizionarka čiji dizajn priča posebnu priču. Što nije niti čudno jer studij scenografije koji je, između ostalog, završila, pomaže joj kreirati različite scene u interijeru i ostaviti posjetitelje bez daha…
Sandra, kako je arhitektura pronašla put u vaš život?
Pa mislim da sam s njom rođena. Jer nekako već kao dijete sam pokazivala sklonosti prema likovnom izričaju i oblikovanju i mislim da je arhitektura pronašla mene jer sam već u petom osnovne znala da ću ja biti arhitektica i da ću raditi ljudima kuće i domove.
Sandra Meštrović
Arhitekturu ste diplomirali u Zagrebu, studij ste nastavili u Firenci, a zatim u Milanu
Tako je. U Firencu sam zapravo došla po neko novo radno iskustvo i krenulo je ta profesionalna karijera u Firenci i zbog dozvole boravka sam odlučila upisati likovnu akademiju.
Svakako oduvijek sam željela upisat likovnu akademiju barem jednu godinu da se malo oslobodim tih okova u koje nas studij arhitekture ipak smješta. I na kraj, ne samo da sam upisala nego sam uz rad i završila sve četiri godine i to s izvrsnim rezultatima, moram se pohvalit.
Koliko je taj studij scenografije zapravo utjecao na vas kasnije i na vaš dizajn interijera?
Pa jako puno. Najviše na razmišljanje o svjetlu. Jer kroz, u scenografiji je svjetlo važno, a i zapravo svi prostori u kojima boravimo i privatni i poslovni, imaju više dnevnih scenografija, noćnih, večernjih i dosta na tome radim kao ugođaj ali isto tako i kao oblikovanje prostora. Svjetlo jako puno može oblikovat prostor. Tako da onda u svojim projektima, ne samo da se bavim opremanjem namještaja, nego sa tim svjetlom, baš idem onako do kraja, svaku lampu pomno odaberem, iako se kod mene lampe baš puno ni ne vide, više se vidi svjetlo. I što radi.
Što ste donijeli iz Italije sa sobom, iz tog radnog iskustva u Italiji u Zagreb?
Sad bi prvo rekla način života i spajanje ono ugodnog i korisnog, šta Talijani odlično rade, to mi prvo pada na pamet, ali da i u poslu isto tako, pokušavam cijelo vrijeme spojit to ugodno i korisno, uživat u procesu, radujem se svemu, radujem se svakoj fazi, a mislim da sam u Italiji jezik koji sam govorila koji je taj nekakav profinjeni, da sam ga tamo onako naučila perfektno, mislim na jezik u arhitekturi u interijerima specijalno.
I ta visoka moda, koja je stvarno vrlo specifična za Italiju i da ste se našli u središtu te mode, kakav je to zapravo bio osjećaj, pogotovo za jednu mladu ženu?
Meni je to bila onako najviša stepenica u interijerima za ono što sam ja još htjela naučiti i savladat. Visoka moda traži, ima određena pravila, izlaganje jako malo komada odjeće na policama tako da taj dizajn interijera tu stvarno dolazi do vrhunskog izražaja. Uz to rasvjeta mora biti savršena, točno pozicije na kojima se postavlja rasvjeta, da ne radite sjenu, da je dobro osvjetljeno, da u garderobi gdje će vam biti svjetlo, da se ne predomislite kad nešto probate i tako ima puno tih štoseva sitnih i to je jednostavno meni postao moj jezik, više o tome ne razmišljam nego jednostavno znam kako ću neke stvari raditi, to je velika škola.
Kad sami sebi uređujete nešto, kako to izgleda, koliko se to razlikuje?
To je najteže. Zato što je moj budžet u pitanju. A kriteriji su mi visoki ali budžet ne prati moje kriterije tako da tu sam baš na mukama. Evo sad sam imala situaciju da sam pokušavala napravit nešto kao ekonomično, ali sam zaključila da ja to neću moći gledat i onda sam sve mijenjala tako da sam napravila dupli trošak. Dobra škola, neću više tako.
Što je najveća inspiracija u vašem životu?
Trenutačno moja kćer. Ali, oduvijek je bila moja obitelj, otok Drvenik Veli, zajednička ljeta i slobodni trenutci na Drveniku i djedovina neka tamo koja je potpuno odvojena od civilizacije, malo robinzonska i to mi je moj zen.
Čisto more i taj poseban miris zraka na Drveniku. Da, da, i zvukovi i na proljeće miris cvijeta naranče, pa cvjetovi kad procvjetaju mendule pa kad su onako cijela stabla ta, ljeto opet ima druge svoje, samo cvrčke čuješ ali toliko da ih više ne čuješ, onda ta noć, dočekaš noć sa onom tišinom, gledaš zvjezdano nebo kakvog ovdje nema tako da to su meni neke moje onako zvijezde vodilje.
Vide li se te zvijezde vodilje u vašim interijerima?
Ja vjerujem da se vide. Jer to bi ja svakom htjela priuštit.
Jako mi se sviđa energija kojom vi zapravo pristupate svojim interijerima i sve one interijere koje ste vi radili, koje znam, svi baš odišu nekom posebnošću, što to zapravo unosite u prostor?
Mislim da jesam vizionar, kako većina i kaže za mene i ta strast nekako prema tom da to ispadne stvarno tako dobro kao što ja to vidim odmah u glavi i s tim valjda zarazim često i cijeli tim i same izvođače, nikom na početku nije jasno šta rade i nekad mi kažu, e mislio sam da si ovaj put pogriješila, ali na kraju, sad mi je tek jasno, uvijek ono do kraja treba doći da vide da je to kao dio neke cjeline i da ima svoju priču. Sve mora imati svoju priču.
Postoji li neki projekt koji niste radili, a da bi ga baš voljeli raditi?
Pa zapravo, svjetionik mi je uvijek bio pojam. Radila sam jedan workshop na temu baš sa Talijanima u Hrvatskoj u Splitu smo ga organizirali, na temu svjetionik kao oaza za bijeg od buke, od civilizacije, ne za bijeg stalni bijeg, nego bijeg u smislu da to je ono što meni moj Drvenik služi, da tamo dođem i uvijek posložim kockice na tvorničke postavke, da me ništa u životu ne može izbacit iz takta, promijenit, da znam tko sam i to se svaki put tamo složi. Mislim da svak treba tako neki svjetionik.
Intervju vodila: Jasmina Franjić
Dizajn i trendovi
Trendovi u kuhinjama 2026: Prirodni materijali, meke forme i skrivena tehnologija
Kuhinja je danas jedna od najsloženijih prostorija u domu. Ona više nije samo mjesto pripreme hrane, već prostor u kojem se odvija velik dio svakodnevice – od jutarnje kave i brzih obroka do druženja, rada i večernjeg opuštanja. Upravo zato trendovi u kuhinjama za 2026. godinu ne polaze od estetike, već od načina života.
Trendovi u uređenju kuhinja 2026 koji oblikuju novi izgled doma
Loše organizirana kuhinja vrlo brzo postaje izvor frustracije – usporava kuhanje, stvara nered i narušava užitak boravka u prostoru. Današnje kuhinje zato se planiraju kroz jasno definirane zone: priprema, kuhanje, pohrana, serviranje i druženje.
O tome kako se ti zahtjevi pretaču u konkretna rješenja govori Zdravko Knapić, vlasnik tvrtke Kuhinje Knapić, specijalizirane za projektiranje i izradu kuhinja po mjeri.
1. Plemeniti materijali kao temelj dugotrajnog dizajna
Prirodni materijali postaju osnova suvremene kuhinje jer nude toplinu, trajnost i bezvremensku estetiku.
„Trendovi u kuhinjama za 2026. su plemeniti materijali – prvenstveno furnirane fronte, kamene radne ploče i masivno drvo“, ističe Knapić.
Za razliku od ranijih godina, kada se naglasak stavljao na vizualni efekt, danas se traže površine koje lijepo stare i koje se mogu koristiti desetljećima bez gubitka kvalitete.
2. Boje koje se stapaju s prostorom
Boja se u kuhinjama za 2026. koristi suptilno, kao dio šire priče interijera.
Boja godine pod povećalom: Evo kako je ova ne-boja podjelila struku
„Lakirani dijelovi i fronte i dalje su u trendu, ali se moraju savršeno uklapati u drvene plohe“, objašnjava Knapić.
Topli neutralni tonovi, zagasite nijanse i prirodna paleta boja omogućuju da kuhinja ne dominira prostorom, već ga nadopunjuje i povezuje s ostatkom doma.
3. Zaobljene linije koje smiruju prostor
Ravne i oštre linije sve češće zamjenjuju mekše forme koje prostoru daju fluidnost i osjećaj ugode.
„Zaobljene kuhinje radimo već punih 20 godina i pokazale su se kao najbolje rješenje – nisu agresivne u prostoru i imaju mekoću kod korištenja“, kaže Knapić.
Ovakav pristup posebno je važan u otvorenim tlocrtima, gdje kuhinja mora funkcionirati i vizualno i ergonomično.
4. Radna ploha kao srce kuhinje
Radna ploha postaje centralna točka kuhinje – mjesto gdje se kuha, druži i boravi.
10 savjeta dizajnera za odabir savršenog kuhinjskog otoka
„U radnu plohu danas ugrađujemo kuhalne ploče s napom, hladnjake za vino i utičnice za svakodnevna trošila“, navodi Knapić.
Takva rješenja omogućuju da kuhinja bude maksimalno funkcionalna bez vizualnog zagušenja.
5. Tehnologija koja se ne nameće
Uređaji u suvremenoj kuhinji trebaju biti snažni, ali diskretni.
„Ugrađujemo pećnice nove generacije koje se čiste vodom, velike hladnjake s naprednom tehnologijom hlađenja i kuhalne ploče s integriranom napom“, ističe Knapić.
Tehnologija je tu da olakša svakodnevicu, ali da pritom ostane gotovo nevidljiva.
6. Kuhinje bez ručki – čistoća linija i lakše održavanje
Detalji koji su nekad bili nužni danas postaju višak.
„Hladnjaci, pećnice i perilice otvaraju se na dodir, bez ručki, što je praktično i estetski čišće“, objašnjava Knapić.
Ovakva rješenja olakšavaju održavanje i dodatno naglašavaju minimalistički karakter kuhinje.
7. Staklo kao sofisticirani dizajnerski akcent
Staklo se vraća u modernom, profinjenom obliku.
„Staklene vitrine, reflektirajuća i dimljena stakla postaju neizostavni dizajnerski detalj“, kaže Knapić.
U kombinaciji s rasvjetom, staklo dodaje dubinu i luksuzan dojam bez pretjerivanja.
8. Rasvjeta koja stvara atmosferu
Rasvjeta već dugo nije samo funkcionalna potreba, već važan dio ambijenta.
„Rasvjeta mora biti i funkcionalna i ambijentalna – daje poseban odsjaj kroz staklo i naglašava materijale“, zaključuje Knapić.
Pametno planirana rasvjeta definira zone u kuhinji i čini prostor ugodnim u svim dijelovima dana.
Kuhinja kao prostor prilagođen životu
Kuhinje za 2026. godinu jasno pokazuju jedan smjer – personalizaciju. Materijali, boje, oblici i tehnologija prilagođavaju se stvarnim potrebama korisnika, a ne prolaznim trendovima. Kako potvrđuje iskustvo Kuhinja Knapić, dobra kuhinja nije ona koja izgleda atraktivno na prvu, već ona koja dugoročno funkcionira u svakodnevnom životu.
Dizajn i trendovi
2026. godina u interijerima: Topliji tonovi, prirodni materijali i osobni stil
U odnosu na prethodne godine, u kojima su dominirale hladne sive, bijele i bež nijanse, sve je izraženija potreba za bojama koje stvaraju osjećaj doma i udobnosti
Godina pred nama donosi jasan zaokret u svijetu dizajna interijera. Nakon razdoblja naglašenog minimalizma, hladnih tonova i neutralnih paleta, trendovi uređenja interijera 2026 najavljuju povratak emocije u prostor.
Dizajnerska zajednica sve se više okreće toplijim bojama, bogatim teksturama i interijerima koji nisu samo estetski privlačni, već i emocionalno ugodni za svakodnevni život. Stručnjaci ističu kako se fokus pomiče s vizualne sterilnosti prema prostorima koji pričaju priču o ljudima koji u njima žive.
Upravo o tim promjenama govori dizajnerica interijera Martina Kordić, koja ističe da 2026. godina označava novi dizajnerski početak.
Toplije boje kao odgovor na godine neutralnosti
Prema riječima Martine Kordić, trendovi uređenja interijera 2026 donose jasan povratak toplijem spektru boja.
U odnosu na prethodne godine, u kojima su dominirale hladne sive, bijele i bež nijanse, sve je izraženija potreba za bojama koje stvaraju osjećaj doma i udobnosti. Krem, pijesak, zemljani tonovi, ali i dublje nijanse poput terakote, maslinasto zelene, tamne plave i bogatih okera postaju temelj novih interijera.
Otkrijte koje će boje zidova vladati interijerima u 2026.
Ove boje ne djeluju agresivno, već stvaraju vizualnu toplinu i osjećaj sigurnosti, što je sve važnije u vremenu stalnih promjena.
Boja godine kao novo bijelo platno dizajna
Pantoneov odabir bijele boje kao boje godine dodatno naglašava ideju novog početka. U kontekstu trendova uređenja interijera 2026, bijela više nije cilj sama po sebi, već podloga za kreativnost.
Kako ističe dizajnerica, bijela funkcionira kao prazno platno na kojem se mogu graditi slojevi boja, tekstura i osobnih detalja. Za razliku od ranijeg minimalizma, u kojem je bijela bila krajnji izraz pročišćenosti, sada postaje osnova za bogatiji, slojevitiji dizajn.
Organski oblici i nostalgija kao dizajnerski odgovor
Uz promjenu palete boja, trendovi uređenja interijera 2026 donose i povratak zaobljenim, organskim oblicima. Namještaj s mekšim linijama, inspiriran estetikom 70-ih godina, sve je prisutniji u suvremenim interijerima.
Vidljiv je i povratak elemenata koji su nekoć smatrani pretjeranima – kristalni lusteri, bogatiji tekstili, detalji koji podsjećaju na rokoko ili klasične stilove, ali interpretirani na suvremen način. Prostor ponovno postaje mjesto izraza, a ne puka kulisa.
Održivi materijali i autentične teksture
Jedan od ključnih elemenata koji obilježava trendove uređenja interijera 2026 jest snažan fokus na održivost. Prirodni i reciklirani materijali postaju standard, a ne iznimka.
Drvo, bambus, pluto, reciklirano staklo i kamen koriste se s naglaskom na autentičnost. Površine se više ne skrivaju niti „ispravljaju“ – vidljive su nepravilnosti, tekstura i tragovi materijala, što prostoru daje dubinu i karakter. Posebno se ističu metalni finiši poput bronce i bakra, koji svojim toplim tonovima dodatno obogaćuju interijer.
Kako postići promjenu s nekoliko jednostavnih trikova
Iako promjene zvuče ambiciozno, dizajnerica naglašava da se novi smjer može postići i bez velikih zahvata.
„Voljela bih vidjeti možda čak i odvažnije tapete koje zaista mogu izgledati kao svojevrsno umjetničko djelo na zidu. Isto tako, i poneki hrabriji komad namještaja – sofe s predivnim linijama koje se lako uklapaju u različite stilove uređenja. Sve se to može postići s nekoliko jednostavnih trikova, bez velikih zahvata, ako se prostoru pristupi promišljeno“, ističe Martina Kordić.
Tapete, izražajna rasvjeta, naglašeni komadi namještaja ili izlaganje osobnih predmeta i uspomena postaju ključni alati u oblikovanju prostora koji odražava karakter svojih stanara.
Individualnost kao glavni dizajnerski smjer
Za kraj, trendovi uređenja interijera 2026 jasno poručuju da dom više nije izložbeni prostor. On postaje utočište – mjesto u kojem se svakodnevni život slobodno odvija.
Minimalizam ustupa mjesto individualnosti. Prostor se puni predmetima, sjećanjima i bojama koje imaju značenje. Kako dizajnerica ističe, život se ne može svesti na savršeno posložene površine – interijer mora pratiti ritam stvarnog života.
U 2026. godini dom je ponovno mjesto emocije, topline i osobnog izraza. I upravo u tome leži njegova najveća vrijednost.
