Povežimo se

Događanja

Umjetnici i dizajneri pokazali što ih pokreće na 55. zagrebačkom salonu

Pod motom Puls trenutka ili što vas pokreće, brojni hrvatski umjetnici i dizajneri predstavili su vrlo zanimljive radove na 55. zagrebačkom salonu.

Novi koronavirus može na trenutak zaustaviti svijet, ali ne i bujicu kreativnih ideja hrvatskih umjetnika i dizajnera koji su svoja ostvarenja predstavili na 55. zagrebačkom salonu. Odaziv je bio velik, prijavilo se preko 250 autora i grupa s preko 500 radova, a pola ih je prošlo selekciju. Neki od njih vjerno prikazuju novo normalno.

Radovi inspirirani novim normalmim

Vrlo zanimljiva fotelja od toalet papira nastala je kao reakcija na pomamu za tim proizvodom u prvom mjesecu epidemije.

fotelja-papir-zg-salon-domnakvadrat

A jedna instalacija zorno prikazuje ostatke nakon zagrebačkog potresa. Posljednjeg, ali i onog iz 19. stoljeća.

instalacija-potres-zg-salon-domnakvadrat

“Kao i nakon ratova i drugih elementarnih nepogoda, tako i nakon ovog potresa ljudi sakupljaju ostatke svog života, svoje prošlosti, obitelji, svog obiteljskog identiteta, sjećanja i upravo o tome se radi u ovoj instalaciji”, pojasnila je kustosica izložbe Iva Kӧrbler. Dodala je kako se instalacija referira i na neke davne događaje iz zagrebačke prošlosti, poput prvog velikog zagrebačkog potresa 1880. godine.

Stolci za svakodnevnu uporabu

I dok su neki eksponati na ovom salonu izložbeni, većina ih je uporabna. Suvremen i kvalitetan produkt dizajn u tradiciji hrvatskog dizajna 50-ih, 60-ih i 70-ih godina svakako privlači pozornost.  Ovi stolci djelo su mladog trojca koji su se uspjeli probiti i na europsko i svjetsko tržište.

drveni-stolci-zg-salon-domnakvadrat

Kӧrbler je ispričala kako oni rade namještaj od prirodnih materijala, od kvalitetnog drva i tekstila. Većinom se radi o orahu, a tekstil je zapravo gusto tkani pamuk. “To je danas bitno i za tijelo i ima i ekološku funkciju”, dodala je kustosica.

Vrlo zanimljiv namještaj

Funkciju ima i vrlo zanimljiv i nesvakidašnji namještaj s dozom erotičnosti. Njegov autor inspiraciju pronalazi u ženskom tijelu pa tako koristi meke forme namještaja, ali i materijale.

crvena-stolica-slika-zg-salon-domnakvadrat

Na salonu se može primijetiti i kolekcija produkt dizajna za spavaće i dnevne sobe. Riječ je o dizajnima koje svoju inspiraciju vuku iz karakterističnog pop-arta. Kustosica izložbe objasnila nam je kako je umjetnik uspio pronaći balans u dizajnu. U nekim je formama, poput ženskih usta, lako skliznuti u kič, a on je koristeći baršun i kožu uspio zadržati određenu eleganciju.

sofa-baršun-zg-salon-domnakvadrat

Elegantna i pomalo stroga forma 70-ih ogleda se u jednoj kožnoj fotelji s čeličnim nogama istog autora koji ju je namijenio prvenstveno muškarcima, a može biti izložena u uredu, ali i privatno.

kožna-fotelja-crna-zg-salon-domnakvadrat

I brojni drugi izlošci na 55. zagrebačkom salonu imaju svoju uporabnu vrijednost. Pod motom Puls trenutka ili što vas pokreće ova izložba pokazala je da umjetnost i dizajn nisu uspavani. Treba im samo više prostora.

kauč-sivi-zg-salon-domnakvadrat
vitraj-zg-salon-domnakvadrat

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Događanja

Crystal Clean u showroomu Brigada: Izložba koja poziva na zajedništvo

Grafička dizajnerica Dora Biladžić i menadžerica u kulturi Andrea Šarić, autorice projekta Crystal Clean, nastavile su svoje umjetničko djelovanje otvorenjem izložbe u prostoru showrooma Brigada 05. veljače. Ovim postavom mlade autorice skreću pozornost na sve izraženiju potrebu za zajedništvom i inkluzivnošću u društvu koje postaje sve sklonije otuđenju i podjelama.

Izložba se nadovezuje na njihove ranije radove predstavljene na Velvet Festivalu 2024. i 2025. godine, gdje su prvi put izloženi prepoznatljivi svjetleći znakovi. Ovoga puta autorice su postojeće radove proširile novim izlošcima, inspiriranima idejama zajedništva, ljubavi i emocionalne otvorenosti, uoči nadolazećeg Valentinova.

Architecture MasterPrize 2024:Najbolji svjetski projekti i uspjeh hrvatskog Studija Brigada

“Htjele smo ponovno izložiti svjetleće znakove koje smo ranije predstavile na Velvet Festivalu, ali i dodati nove radove koji su najviše inspirirani zajedništvom, ljubavlju i svojevrsnom društvenom emocionalnom velikodušnošću. To je nešto za što vjerujemo da je danas izrazito važno njegovati“, ističu autorice.

Dodaju kako im je jedan od glavnih motiva stvaranje osjećaja sigurnog prostora:

„Naš je cilj kroz izložbe stvoriti osjećaj sigurnog mjesta u kojem se svi međusobno prihvaćaju, osobito u ovom razdvajajućem vremenu s kojim se i same teško nosimo.“

Spend some risk on love

Na pitanje nedostaje li današnjem društvu osjećaj zajedništva, autorice odgovaraju potvrdno: „Izuzetno. Smatramo da je važno svjesno raditi na njegovanju uključivosti i emocionalne hrabrosti. Zato smo i postavile natpis Spend some risk on love – jer vjerujemo da je važno riskirati zbog ljubavi i stvarnih ljudskih povezanosti.“

Posebno naglašavaju i važnost govorenja iz ženske perspektive: Uvijek nam je važno hrabro pričati iz ženske pozicije i dopustiti si nježnost u vlastitim radovima. Također bismo voljele da ljudi ovom izložbom budu inspirirani, razveseljeni i s osjećajem da su prihvaćeni – kao dio zajednice.“

Retro futuristički ured iz druge galaksije – prostor iz snova za svakog IT-evca

Uz za Crystal Clean već prepoznatljive reinterpretacije prometnih znakova, izložba obuhvaća i niz svjetlosnih izložaka s porukama „Togetherness“„Pinky Promise“ i „Spend some risk on love“, koje jasno artikuliraju središnju ideju postava: osvještavanje važnosti bliskosti, zajedništva i ljubavi kao vrijednosti zbog koje se isplati preuzeti rizik.

Damjan Geber u razgovoru otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn

Nastavite čitati

Događanja

Animaux dans la Ville (Životinje u gradu): vizija grada u kojem nismo sami

Stefano Boeri i Andrea Branzi u Parizu otvaraju pitanje suživota ljudi i drugih vrsta.

Povodom otvaranja novih prostora Fondation Cartier pour l’art contemporain na Place du Palais Royal u Parizu, arhitekti Stefano Boeri i Andrea Branzi predstavljaju umjetnički projekt Animaux dans la Ville, nastao u suradnji s Fondation Cartier i RATP-om. Projekt je smješten u alcove Galerie Valois unutar stanice metroa Palais-Royal – Musée du Louvre, gdje ulazi u svakodnevni ritam grada i susreće publiku izvan klasičnog izložbenog konteksta. Animaux dans la Ville nije klasična izložba, već dugogodišnje istraživanje koje kroz umjetnost i arhitekturu propituje mogućnost grada koji nije oblikovan isključivo prema potrebama čovjeka, nego uzima u obzir i prisutnost te prava drugih živih bića.

Izložba ostaje otvorena do 28. veljače 2026. godine.

Grad kao zajednički ekosustav

Stefano Boeri i Andrea Branzi već se više od petnaest godina bave pitanjem kako u urbane politike i arhitektonsko razmišljanje uvesti perspektivu ne-ljudskih vrsta, polazeći od ideje da je suvremeni grad potrebno promatrati kao složen ekosustav, a ne kao isključivo ljudski teritorij. Boeri je još 2008. godine u časopisu Abitare pisao o potrebi za “ne-antropocentričnom urbanom etikom”, konceptu koji podrazumijeva redefiniciju odnosa između ljudi, arhitekture i prirode.Projekt predstavljen u Parizu nastavlja tu liniju razmišljanja i povezuje različite faze istraživanja koje su se razvijale kroz arhitektonske projekte, akademski rad i umjetničke eksperimente.

2008.: radikalni prijedlog za Veliki Pariz

Prva faza projekta seže u 2008. godinu, kada su Branzi i Boeri, na poziv francuske vlade da predlože vizije budućnosti Velikog Pariza, predstavili ideju koja je tada djelovala gotovo utopijski. Predložili su puštanje životinja, poput svetih krava i majmuna, u samo središte grada, kako bi se simbolički i praktično zamislio urbanizam koji više nije organiziran isključivo oko ljudskih potreba. Andrea Branzi tada je istaknuo kako prisutnost slobodnih životinja u urbanom prostoru može djelovati kao faktor smanjenja stresa, ali i kao snažan alat za promjenu načina na koji percipiramo grad.

Milano: učenje grada iz perspektive životinja

Između 2014. i 2016. godine Stefano Boeri proširuje ovu temu kroz niz radionica sa studentima Politehničkog sveučilišta u Milanu, u suradnji s arhitektima Micheleom Brunellom i Azzurrom Muzzonigro. Polazišna ideja radionica bila je da svaki student usvoji perspektivu jedne ne-ljudske vrste te na temelju toga analizira urbano ponašanje životinja i osmisli arhitektonske ili prostorne intervencije koje bi omogućile njihov suživot s gradom. Rezultati tog istraživanja predstavljeni su 2017. godine na izložbi u Prirodoslovnom muzeju u Milanu, gdje su projekti studenata pokazali kako arhitektura može postati alat za uključivanje drugih oblika života u urbani prostor.

2023.: Pariz kroz Branzijeve kolaže

Najnovija faza projekta nastaje 2023. godine, kada se Andrea Branzi vraća temi kroz seriju kolaža u kojima se životinje pojavljuju u prepoznatljivim pariškim ambijentima. Te vizualne intervencije djeluju istovremeno poetično, ironično i pomalo uznemirujuće, jer poznate gradske prizore pretvaraju u prostore u kojima prisutnost životinja postaje sasvim prirodna. Kroz ove radove Branzi predlaže novu viziju modernosti, onu koja prihvaća složenost i raznolikost živih bića kao temelj budućih gradova.

Umjetnost u svakodnevici grada

Smještanjem projekta u prostor metro stanice, Animaux dans la Ville izlazi iz okvira muzeja i galerija te postaje dio svakodnevnog iskustva tisuća prolaznika. Upravo ta neposrednost omogućuje da se ideje projekta susretnu s publikom koja možda nije došla u potrazi za umjetnošću, ali se s njom neočekivano susreće. Grafički dizajn izložbe potpisuje Lorenzo Mazzali, dok su nadzor arhiva i istraživanje za projekt Milano Animal Cityvodile Maria Lucrezia De Marco i Livia Shamir.

U vremenu klimatskih promjena, urbanog širenja i gubitka bioraznolikosti, Animaux dans la Ville postavlja pitanje koje nadilazi umjetnički okvir.

Kako osmisliti grad koji omogućuje suživot različitih oblika života?

Umjesto gotovih rješenja, projekt nudi promjenu pogleda i potiče promišljanje grada kao zajedničkog prostora u kojem čovjek više nije jedini protagonist.

Pariz u ovom kontekstu postaje mjesto eksperimenta, ali i simbol moguće budućnosti urbanog života.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama