Bez kategorije
Trendovi u svijetu drvenih podnih obloga
Galeković drveni podovi – autentičnost na prvom mjestu

Kod uređenja ili preuređenja kuća, stanova ili vikendica, većina traži neke nove drvene podove. Privlačan izgled ili stil više nisu dovoljni – traži se nešto autentično. Vodi se računa oko izdržljivosti, trajnosti i vrijednosti, ali često se traži i nešto dodatno što će vas razlikovati od ostalih. Zato se biraju drveni podovi koji će otkriti mnogo više o ukusu, vrijednostima i stvarima koje su vam važne u životu.
Današnji trendovi nisu stvarani samo modom ili nastojanjem da ostanete ukorak sa susjedima. Trendovi su odrazi želja ljudi da unesu dašak prirode u svoje domove kako bi mogli uživati u autentičnoj prirodnoj ljepoti.
U današnja vremena kada je sve ubrzano, kada su takozvani pametni telefoni neophodno sredstvo za život, kada smo konstantno on-line i u pokretu, gdje možemo naći smirenje i ravnotežu? Mnogi od nas se okreću prirodi te prisjećanju na ”sporija” vremena. Autentičnost dolazi iz želje da drveni podovi budu inspirirani prošlošću, da nas zavedu, da nam pomognu da nađemo ravnotežu i osjećamo se spokojnije. Klasični parket malih dimenzija, masivni podovi velikih dimenzija, ”ručno hoblani” podovi, četkani podovi, boje ili pak kombinacije boja, sve to daje mogućnost da se izrazimo na sebi jedinstven način – način koji nas najbolje odražava.
Klasični masivni parket definitivno podsjeća na nekadašnja vremena, ali novim načinima obrade, te velikim mogućnostima slaganja i kombiniranja (raznih vrsta drva, boja, uzoraka) iz njega se može dobiti mnogo više nego što se uopće očekuje. Pogodan je za uređenje u starinskom, klasičnom ali i modernom stilu, samo je potrebna kreativnost.
Masivni podovi ostavljaju dojam čvrstine i topline, a posebno u hladno zimsko vrijeme kada nude poseban ugođaj koji je nezamjenjiv. Kroz klasifikaciju već se formira stil, jer se bolje klase bez kvrga i ravnijeg goda koriste za modernije prostore (najčešće u nekoj boji), dok kod rustikalnijeg uređenja koriste se niže klase gdje su dopuštene velike kvrge, jaka struktura, bjelika i diskoloracija. U tom slučaju najčešće se ne koriste boje već drvo ostaje u svojoj prirodnoj boji. Kombiniranjem obrada (tipa četkanja i ”ručnog hoblanja”), boja i finiša stvarno možete iskazati svoju osobnost.
Ručno hoblani podovi se u originalnom stanju teško danas mogu naći. Nekada se nakon postavljanja parketa jednostavnim ručnim hoblićem morao skinuti tanki površinski sloj drvenog poda da se što više izravna. Tu je od presudne važnosti bilo umijeće i trud majstora, te su uvijek ostajali tragovi hoblića koji su bili znak da je drvo ručno obrađivano. Osjećaj kada se bosom nogom hoda po takvoj površini se ne može usporediti ni sa čime. Sa svakim korakom možete osjetiti lagane neravnine i toplinu drveta koje vas podsjećaju na trud koji je uložen u obradu vašeg drvenog poda.
Četkanje drvenih podova je ponajviše postalo popularno povećanjem korištenja ulja kao završne obrade. Ulje ostavlja toplinu i teksturu drveta na dodir te se četkanjem još više izrazi ta tekstura. Danas se ne četkaju samo uljani podovi, već se ta metoda koristi i kod lakiranih čime se dobiva nešto posebno i različito.
Boje se kod današnjih podova sve učestalije koriste. Zašto bi drveni pod bio ograničen bojom drveta? Kod toniranja gotovih podova postoje razni tonovi bijele, sive, smeđe, crne, i crvene. Ako to nije dovoljno, parket možete bajcati u bilo koju duginu boju. Posebno se koriste u modernim dizajnerskim interijerima čime se izražava umjetnička nota pojedinca na najvećem umjetničkom platnu u interijeru. Izbor je širok, isto tako i kombinacije boja, tako da četkanjem pore budu istaknute u jednoj a ostatak drveta u drugoj boji. Ljudi se još najčešće odlučuju za prirodne boje drveta, ali ako hoćete biti drugačiji od drugih, boja je sigurno dobar način.
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
Bez kategorije
Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu
Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.
Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.
Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.
A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.
Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.
A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.
You must be logged in to post a comment Login