Arhitektura i dizajn
Stan koji će vas oduševiti detaljima u boji
Ponekad za iskorak iz uobičajenog treba imati hrabrosti. Srećom, 3D vizualizacije već su standardni alat arhitekata i dizajnera interijera. Omogućuju nam da i prije realizacije projekta vidimo kako će naše zamisli izgledati u stvarnosti.
Želje klijenta su na prvom mjestu
Stan koji smo posjetili u detalj je onakav kako ga je zamislila vlasnica. Nema odstupanja niti u milimetru, nijansi boje, materijalu, jer svi želimo da sve bude baš onako kako smo si to i zamislili, pogotovo kod uređenja našeg doma. Tu nam pomaže ono čime se bavi Mario Goleš, dizajner interijera, koji u nekoliko klikova naše zamisli pretvara u realistične prikaze.
Svoje vještine i umijeće Mario je prikazao kod uređenja ovog stana. Sve izgleda vrlo efektno, a Mario kaže da se uvijek trudi slijediti želje klijenata. No, kao stručnjak, uvijek će dati svoje sugestije s obzirom na veliko iskustvo koje ima.
Boja ciklame za razbijanje monotonije
Ovaj stan je u boji ciklame, i to ga čini posebnim. Htjeli su iskočiti izvan okvira standardnih boja koje su danas popularne. Inicijalno su išli sa sivom, neutralnom, pa su htjeli razbiti monotoniju.
Mario priznaje da je klijentica u početku bila malo skeptična oko te boje, međutim, nakon što je vidjela Marijeve 3D vizuale te nakon što su obišli par salona i show roomova, ta joj se ideja sve više počela sviđati.
Događa li se češće da klijent promijeni ili zadrži početnu ideju nakon što pogleda 3D vizualizaciju?
Prilikom izrade fotorealističnih vizuala ljudi se zaljube u sliku i vrlo često se dogodi da ta kompozicija slike i svjetla daje pozitivan ugođaj klijentu koji im se jako svidi, iako funkcionalnost svega toga nije zadovoljavajuća.
Klijenti kroz te vizuale mogu vidjeti kako će u konačnici finalni produkt izgledati, no svejedno se još uvijek ne mogu “staviti” u taj prostor, stoga se često zna dogoditi da ako je kompozicija same slike loša, unatoč tome što je prostor dobro koncipiran, u konačnici je to sasvim druga priča koja se klijentu manje ili više sviđa, te je to ponekad dvosjekli mač. Ali u svakom slučaju, ono što je sigurno, definitivno približi klijentu dojam cjelokupnog prostora.
U spavaćoj sobi komade namještaja dali su izraditi po mjeri
Poseban element u cijeloj priči je panel koji je stavljen na zid, a na njega je montiran televizor. Iza panela skriveni su kabli i priključnice. Ujedno je tu stao i ruter za Internet te su u donjem dijelu tog panela izrađena reviziona vratašca.
Mario je ponosan na svaki svoj projekt, a radi sve, od stambenih prostora, stanova, kuća, vila, hotela, do barova i noćnih klubova.
Majstor svog zanata
“Otac i ja smo prije više od 30 godina otvorili obiteljsku tvrtku koja se bavila isključivo arhitekturom. No, međutim, tada su kompjuteri počeli sve više uzimati svoj zamah i sve više su se koristili softveri za olakšavanje rada budući da se prije toga sve crtalo na ruke. Tako sam i ja odlučio izraditi softver za statičke obračune, čisto da si olakšam posao. I to je bio ključni trenutak u mom životu”, govori Mario.
Postao je programer te je u toj struci radio sljedećih 15 godina. Na kraju, ipak se vratio svojoj prvoj ljubavi. Otvorio je firmu koja se danas bavi i arhitekturom i dizajnom interijera, a znanje i iskustvo iz informatike uvelike mu olakšava kada u programima zamišljeno stavlja u virtualno, a zatim u realno i stvarno.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu
Godina 2026. bit će iznimno važna za suvremenu arhitekturu. Nakon dugih planiranja, višegodišnjih gradnji i brojnih odgoda, svijet će napokon dobiti niz konkretnih, dovršenih arhitektonskih projekata koji već sada izazivaju globalnu pažnju. Riječ je o građevinama koje ne donose samo nove vizure gradova, već i nove standarde u projektiranju, tehnologiji i odnosu prema prostoru.
U nastavku donosimo pregled najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini – koje će se moći posjetiti, koristiti i doživjeti.
1. Sagrada Família – završetak stoljetne gradnje
Barcelona, Španjolska
Jedan od najpoznatijih arhitektonskih projekata u povijesti konačno bi trebao biti dovršen 2026. godine, točno sto godina nakon smrti Antonija Gaudíja. Završetkom središnjeg tornja visine 172,5 metara, Sagrada Família postaje najviša crkva u Europi.
Ova građevina ostaje jedinstven primjer arhitekture koja spaja prirodne oblike, sakralnu simboliku i konstrukcijsku inovaciju, a njezin dovršetak jedan je od najznačajnijih arhitektonskih događaja desetljeća.
2. The Line – prvi završeni segmenti linearnog grada
NEOM, Saudijska Arabija
Projekt koji je od samog početka izazvao globalne rasprave ulazi u svoju prvu operativnu fazu. The Line je linearni grad dug 170 kilometara, zamišljen bez automobila, s vertikalnim gradskim slojevima i potpuno integriranom infrastrukturom.
Prvi dovršeni segmenti, planirani za 2026., omogućit će stvarno testiranje ovog radikalnog urbanističko-arhitektonskog koncepta, čime The Line postaje jedan od najiščekivanijih arhitektonskih projekata u 2026. godini.
3. Guggenheim Abu Dhabi – kulturni landmark Bliskog istoka
Abu Dhabi, Ujedinjeni Arapski Emirati
Projektiran od strane Franka Gehryja, Guggenheim Abu Dhabi trebao bi biti najveći muzej iz Guggenheimove mreže. Njegova kompleksna volumetrija i prepoznatljiv arhitektonski potpis čine ga jednom od najočekivanijih kulturnih građevina desetljeća.
Otvaranjem 2026. godine, ovaj muzej dodatno učvršćuje Saadiyat Island kao globalno kulturno središte.
Arhitektura 2026.: Godina velikih dovršetaka
Svi ovi projekti potvrđuju da najiščekivaniji arhitektonski projekti u 2026. godini nisu samo vizualni spektakli, već građevine koje oblikuju identitet gradova i postavljaju nova pravila za budućnost arhitekture.
Riječ je o godini u kojoj se arhitektonske vizije napokon pretvaraju u stvarnost – vidljivu, opipljivu i trajnu.
Arhitektura i dizajn
Što je biogradnja i zašto se sve češće spominje kao budućnost stanovanja?
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor
Biogradnja je pristup gradnji koji u središte stavlja zdravlje čovjeka, odnos prema prirodi i dugoročnu održivost prostora u kojem živimo. Riječ je o načinu gradnje koji koristi prirodne materijale, poštuje lokalni kontekst i nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš.
Za razliku od klasične gradnje, biogradnja ne promatra kuću samo kao tehnički objekt. Ona je prostor koji aktivno utječe na kvalitetu života. Temperatura, vlaga, kvaliteta zraka i osjećaj ugode jednako su važni kao i statika ili dizajn.
Zašto su knjige o arhitekturi i dalje ključne za razumijevanje prostora
U vremenu klimatskih promjena i rastuće svijesti o zdravlju, biogradnja se sve češće nameće kao logičan izbor.
Odakle dolazi pojam biogradnje?
Pojam biogradnje razvija se iz kombinacije tradicionalnog znanja, ekologije i suvremene arhitekture. Temelji se na iskustvima starih kultura koje su gradile kuće od materijala dostupnih u neposrednom okruženju.
Takvi domovi bili su prilagođeni klimi, terenu i načinu života ljudi. Debeli zidovi od zemlje ili kamena ljeti su hladili, a zimi zadržavali toplinu. Drvo se koristilo zbog svoje dostupnosti i fleksibilnosti.
Danas se ta znanja reinterpretiraju kroz suvremene tehnologije, ali osnovna filozofija ostaje ista – graditi u skladu s prirodom, a ne protiv nje.
Koji se materijali koriste u biogradnji?
U biogradnji se koriste prirodni, slabo obrađeni i netoksični materijali. Najčešći su drvo, glina, slama, kamen, vapno i pluto. Sve češće se koristi i ovčja vuna kao izolacijski materijal.
Ono što ove materijale povezuje jest njihova sposobnost regulacije vlage i temperature. Zidovi „dišu“, a prostor zadržava stabilnu mikroklimu bez naglih promjena.
Za razliku od sintetičkih materijala, prirodni ne ispuštaju štetne spojeve. Time se smanjuje rizik od alergija, glavobolja i sindroma „bolesnih zgrada“.
Kako biogradnja utječe na kvalitetu života?
Prostori građeni prema načelima biogradnje često se opisuju kao ugodniji za boravak. Temperatura je stabilnija, zrak svježiji, a vlaga uravnotežena tijekom cijele godine.
Plijesan, vlaga ili loš zrak u vašem domu? Rekuperatori zraka nude trajno rješenje
Takvi domovi posebno su pogodni za obitelji s djecom, osobe s respiratornim problemima i sve koji puno vremena provode u zatvorenom prostoru. Boravak u njima potiče osjećaj smirenosti i povezanosti s okolinom.
Biogradnja također potiče sporiji i svjesniji način življenja. Prostor postaje mjesto odmora, a ne izvor dodatnog stresa.
Primjeri biogradnje u Hrvatskoj i svijetu
Primjeri biogradnje postoje stoljećima i prisutni su u različitim kulturama diljem svijeta, često kao odgovor na klimu i dostupne resurse.
Iglui, koje su Inuiti gradili na Arktiku, izrađeni su isključivo od snijega, ali upravo zahvaljujući strukturi i zraku zarobljenom između slojeva leda pružaju iznenađujuće dobru toplinsku izolaciju.
U afričkim zajednicama, primjerice kod naroda Masai i Himba, tradicionalne kuće izrađuju se od mješavine zemlje, gline i kravljeg izmeta, materijala koji je prirodan, lokalno dostupan i ima antibakterijska svojstva. Takvi objekti ljeti ostaju hladni, a zimi zadržavaju toplinu.
Slične principe nalazimo i u zemljanim kućama od naboja (rammed earth) u Kini i Maroku, kao i u adobe gradnji u Južnoj Americi. Iako se materijali razlikuju, zajedničko im je jedno: gradnja u skladu s prirodom, bez industrijskih procesa i s jasnim razumijevanjem okoliša u kojem nastaju. Upravo zbog toga ovakvi primjeri danas služe kao inspiracija suvremenoj biogradnji i održivoj arhitekturi.
U Hrvatskoj se biogradnja najčešće pojavljuje u obiteljskim kućama i manjim projektima. Posebno je prisutna u ruralnim područjima, ali sve češće i u suvremenim kućama na obali.
Primjeri uključuju kuće od drva i gline u Gorskom kotaru, slamnatice u kontinentalnom dijelu zemlje te drvene kuće projektirane prema pasivnim standardima.
U svijetu su predvodnici biogradnje Austrija, Njemačka i Švicarska, gdje se prirodni materijali često kombiniraju s visokom energetskom učinkovitošću. U Skandinaviji dominira drvo, dok se u Japanu tradicionalna drvena gradnja prilagođava suvremenim protupotresnim zahtjevima.
Je li biogradnja povratak unatrag ili korak naprijed?
Iako se oslanja na tradiciju, biogradnja nije nostalgičan povratak prošlosti. Ona je suvremen odgovor na pitanje kako graditi održivo i odgovorno.
Prirodni materijali danas se kombiniraju s modernim sustavima grijanja, ventilacije i upravljanja energijom. Rezultat su domovi koji su funkcionalni, estetski privlačni i dugoročno isplativi.
Biogradnja nije prolazni trend. Ona je promjena načina razmišljanja o prostoru. I jasna poruka da dom može biti zdrav, lijep i u skladu s prirodom – istovremeno.
