Materijalno se u prvom redu odnosi na oblike, veličine i prostore. Prostor može biti zatvoren ili otvoren, najčešće u međusobnoj uskoj vezi. Godišnja doba kao i klima omogućavaju nam veći boravak u zatvorenom ili otvorenom prostoru. Proljeće i ljeto su godišnja doba koja najviše mame na izlazak na otvoreno, tako da se i unutrašnji prostor podređuje boravku u eksterijeru. Nasuprot tome, jesen i zima su godišnja doba koja više naglašavaju zaštitu i toplinu unutrašnjeg prostora nasuprot nepovoljnijim vremenskim uvjetima. Upravo ove dvije činjenice očituju se u uređenju svakog zatvorenog prostora.

Radi li se o stanu ili kući, uvijek je bitno da interijer bude dobro povezan s vanjskim prostorom. Naravno, što je površina kontakta te dvije cjeline veća, to je jača i veza interijera s prirodom.

Kod stanova ta je veza mnogo manja nego kod kuća, no to ovisi o racionalnom i funkcionalnom raspoređivanju elemenata. Sklad unutrašnjeg prostora uvijek ovisi o pojedinačnim elementima – namještaju, obliku i veličini prostorije, orijentaciji, osvjetljenju i sličnom.

Najčešća zabluda jest kako dobar osjećaj prostora direktno ovisi o njegovoj veličini. Poznavatelji unutrašnjeg uređenja će ipak ustvrditi kako mali ambijent ponekad nema mane nasuprot velikog prostora. Prevelik interijer čak ima manu slabijeg povezivanja, jer primjerice velika kuhinja i još veća blagovaonica mogu produljiti put nošenja hrane na takav način da onaj koji poslužuje postane umoran samo od velike udaljenosti.

Najvažnije osobine svakog prostora su sklad i funkcionalnost koji se može unaprijediti korisnim detaljima. Upravo te sitnice dolaze do izražaja kada se interijer nalazi u podređenom obliku prema eksterijeru tj. kada unutrašnji prostor zapravo treba poslužiti kao brzi servis. Funkcionalnost kuhinje kao jedne od najvažnijih prostorija svakog stana tada dolazi do punog izražaja. Lagano kuhanje s puno povrća, salata i voća pripremu hrane čine bržom i jednostavnijom, što se direktno odnosi na čuvanje i skladištenje takve hrane.

Dobra kuhinja uvijek ima neki kutak za praktičnu smočnicu, na čijem je posebnom mjestu hladnjak. Današnji hladnjaci omogućuju uporabu svih čula: vida, sluha, njuha i opipa. Digitalni zasloni za podešavanje temperature, ledomati, automati za pripravu različitih napitaka samo su neke funkcije koji današnji uređaji omogućuju. Tu su naravno i nezaobilazne ventilacijske pećnice s mnogobrojnim funkcijama. Ono što je nekada bilo vrlo teško ili gotovo nemoguće napraviti u kratko vrijeme, sada postaje brzo i ukusno, što ipak svi vole, zar ne?

Tekst napisao: Ivan Škarica, arhitekt