Bez kategorije
Natur drveni namještaj
Prirodnost i toplina drveta karakteristike su natur namještaja koji će oplemeniti svaki interijer. Poslovni prostor postat će ugodniji, a životni opušteniji i topliji čime ćete i u urbanom okruženju ostati povezani s prirodom.

Drvo je kroz povijest bilo i ostalo omiljeni materijal za građenje i opremanje životnih prostora, zahvaljujući svojim iznimnim svojstvima poput trajnosti i postojanosti, lake obrade kao i zbog ambijenta koji stvara u prostoru. U suvremenom stanovanju koje je utemeljeno na socijalnoj i ekološkoj osviještenosti, drvo je nezamjenjiv materijal pri uređenju i opremanju interijera.
Prednost namještaja od prirodnog drveta
Namještaj od prirodnog drva, iako nešto skuplji, u prostor doma unosi posebnu toplinu i izvornost. Natur namještaj u svom prirodnom izražaju, s razvojem svijesti o ekologiji i zdravom načinu života, postaje poželjan dio svakog interijera. Estetski je vrlo atraktivan, pošto završnom obradom nije narušena prirodnost i izvorna struktura drva.
Dizajner natur namještaja je sama priroda, dok ga ruke umjetnika samo prilagođavaju za konačnu uporabu. Za izradu unikatnog i jedinstvenog natur namještaja često se koriste biljke i stabla koja tvore neobične strukture zahvaljujući specifičnom načinu rasta i savijanja. Korištenjem grana i ostalih dijelova stabla, stvaraju se interesantne forme namještaja, lustera i dekorativnih predmeta.

Obrada ovog drvenog namještaja posvećena je isključivo zaštiti od vanjskih utjecaja tako da vosak, lak i drugi premazi omogućavaju zadržavanje prirodne boje drva. Spoj hrvatske tradicije u obradi drveta, kvalitetne domaće sirovine i suvremenog dizajna rezultirao je dobro prihvaćenim i rado viđenim namještajem od drveta hrasta, izrađenim u ravnim, modernim linijama bez suvišnih detalja, koji se lijepo uklapa u trendovski dizajn interijera.
Prirodno drvo i boje
Ovakav ekološki namještaj nudi se u velikom izboru boja, od kojih su najpopularnije prirodna te izblijedjela boja hrasta, kao i boja masline. Na namještaju tih boja, naziru se godovi, zbog kojih ljepota masivnog drva dolazi do punog izražaja. Prostoru daju prirodnost, toplinu i prozračnost.
Drvo je zaštićeno voskom odnosno biljnim uljem, a ne lakom, što ga čini ekološki prihvatljivim jer nema štetnih isparavanja i zračenja. Bilo da je riječ o komodi, krevetu, stolu ili kuhinji – ovako tretirani komadi namještaja pažnju privlače već samim izgledom. Svaki je komad unikatan, s obzirom da su godovi drva svaki puta drukčiji.

Ekološki namještaj je izuzetno dugotrajan i zdrav, jer potječe izravno iz šume. Služi i kao regulator vlage koju upija ako je u prostoru ima previše te je ispušta kada je u zraku nema dovoljno. Namještaj je funkcionalno iskorišten pošto ga je moguće reciklirati, čime se vraća prirodi bez štetnih učinaka.
Drvo se u interijeru koristi i za podne obloge – kao parket, brodski ili seljački pod, dok zidne obloge kao i vidljiva drvena stropna konstrukcija, dodatno naglašavaju prirodnost ugođaja.
Primjeri primjene drva u našem svakodnevnom životnom i radnom okruženju potvrđuju da je drvo omiljeni materijal prošlosti, sadašnjosti, a sasvim sigurno i budućnosti. Prirodnost i nesavršenost drveta u elementima suvremenog namještaja malo će koga ostaviti ravnodušnim.
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
Bez kategorije
Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu
Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.
Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.
Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.
A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.
Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.
A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.
You must be logged in to post a comment Login