Interijeri
Napravite sami vijenac za vrata
Za izradu adventskog vijenca treba malo više inspiracije, znanja i vještine. Kako napraviti i uskladiti vijenac za vrata sa adventskim vijencem, objasnit će nam dizajnerica cvijeća Boška Bahtijarević.
Budite sam svoj majstor i pustite mašti na volju
Predblagdansko vrijeme početak je muka mnogih domaćica koje svoj dom žele oplemeniti novim božićnim detaljima kojima će razbiti monotoniju duha prošlih Božića. Prilika je to za nabavku novih ukrasa, ali i za zasukati rukave i samostalno izraditi ponešto, kao npr. viseći vijenac. U idejama za ovo posljednje pomogla nam je Boška.
Ljudi kada se odlučuju za izradu vijenca trebali bi se prvo opustiti kako bi iskoristili svoju maštu, ne opterećivati se i skupiti materijal da imaju sve pri ruci. Kada nešto sami napravite, zasigurno ćete dobiti osjećaj zadovoljstva i sreće.
Neobični zahtjevi klijenata
Svoje vijence Boška radi i prema narudžbi, a još dan danas sjeća se jednog zahtjeva koji ju je od srca nasmijao.
“Radila sam veliko žičano srce i u toj žici je bio bojani asparagus i cvijeće koje se suši. Došao je jedan gospodin koji me pitao može li otkupiti to srce jer bi volio, budući da se rastao, da to srce stavi iznad kreveta kako bi djevojke koje bi dovodio doma mislile da je jako romantičan”, prisjeća se Boška.
Bili romantični ili se samo predstavljali takvima, božićno vrijeme u vama će zasigurno probuditi malo dijete željno igre. Tu želju bolje je utažiti igrama s grančicama, nego pravim srcima, stoga smo zamolili Bošku da nam pokaže kako poput profesionalca izraditi vijenac zbog kojeg će susjedi pozelenjeti od zavisti.
O Božiću počinje razmišljati još na ljeto
Boška s planovima za Božić počinje već na ljeto. Ove je godine htjela nešto drugačije. Zamislila je ljude koji sjede za stolom, oko njih šumicu i borove koji mirišu vrlo blizu njihovih noseva. Zamislila je da su adventski vijenci poputih malih šumica u kojima se ponekad nađe i neka srnica i vjeverica i da sve skupa bude romantično.
Prilikom nabavke materijala za izradu vijenca trebali biste obratiti pažnju na to koje ćete grančice koristiti. Boška uvijek koristi onu vrstu čempresa s najduljim trajanjem. Najteži dio izrade, kaže Boška, je sama ideja i pokoja rana koja se nađe na rukama predanog radnika.
Trud se na kraju uvijek isplati
“Najteže je doći do ideje i smisliti svake godine nešto novo, a kada u pripremi napraviš pedeset – šezdeset vijenaca na kraju dana imaš potpuno izranjavane ruke”, iskreno govori.
Što se ukrasa na vijencu tiče, Boška drži da se tu ne treba pretjerano paziti.
Doba Božića je doba kiča, veselja, može se raditi što god, možda i nešto što nije tipično. Prošle je godine radila vijence koji su bili u totalno ludim bojama i netipični za ovo godišnje doba, ali ljudima se svidjelo. Kaže kako nam je trebalo veselja nakon svega što se izdogađalo, pa ju je to inspiriralo za “otkačene” vijence.
Za izradu ovakvog vijenca trebat će vam, ovisno o tome koliko ste vješti, od pola sata do sat vremena, tijekom kojih neće biti zgorega da ga iz vodoravnog položaja katkad postavite u okomiti kako biste vidjeli kako će se grane poviti. Jednom kad u potpunosti budete zadovoljni učinjenim, svoj novi ukras možete ponosno objesiti na pripadajuće mjesto.
Interijeri
Od odgojiteljica do restauratorica!
Darija Vrtarić Jakoplić, Vanja Begović i Ksenija Koščak fantastičan su trio koji starom namještaju udahnjuje nov život, stvarajući originalni jedinstveni komad namještaja. Posjetili smo ih u njihovom ateljeu.
Za dobre promjene nikad nije kasno!
Odgojiteljice predškolske djece Darija Vrtarić Jakoplić, Vanja Begović i Ksenija Koščak 15 godina radile su zajedno u struci prije nego što su odlučile okrenuti novi list i baciti se u poduzetničke vode. Kako su često radile u timu znale su da će postići sjajne rezultate uključe li se u neki zajednički projekt. Tako je i bilo, iako je okolina na njihov poslovni plan gledala s određenom skepsom.
Podrška obitelji je najbitnija
“Bile su raznovrsne reakcije, bilo je tu i podrške, a bilo je i zabrinutosti od strane roditelja. Nije uobičajeno da se u četrdesetima najedanput skroz promijeni karijera, interesi i posao, tako da je bilo puno pitanja kako će se to izvesti, na koji način, hoćemo li uspjeti…bilo je svakakvih reakcija, ali bilo je tu i podrške što nam je bilo jako važno”, iskreno govori Vanja.
“Ljudi su svakako reagirali, ali na kraju od naših primarnih obitelji, djece i muževa, imale smo super podršku i možda nam je taj dio bio najvažniji da krenemo i da to stvarno napravimo”, nadodaje Darija.
Ideja o tome da bi se mogle baviti umjetničkom restauracijom rodila se dok su raspravljale o smjeru u kojem treba poći. Željele su pružiti uslugu koja na tržištu ne postoji.
Trebale su puno učiti
S obzirom na to da su samo gajile ljubav prema restauraciji, no nisu baratale potrebnim praktičnim znanjima, morale su puno učiti. Informacije su skupljale od majstora zanata, obilazeći stolare u njihovim radionicama, lakirere u autokaroserijama i trgovce u trgovinama bojama i lakovima.
“Stolari su bili prvo začuđeni kad su im došle tri žene jer to su uvijek radione pune muškaraca i to je muški posao i bili su začuđeni da uopće ulazimo u takav posao. Pogotovo jer su to neki komadi namještaja koji su uvijek bili veliki pa ih treba netko prenositi, pa su nas pitali: Pa kak ćete vi to, hoćete moći uopće fizički?”, prisjeća se Vanja.
“Kad se radi o nekim starim komadima namještaja, onda ustvari gotovo da nema nekog recepta kako što napraviti. Puno puta se nađeš u situacijama gdje moraš problemski riješiti neku stvar, bez nekog gotovog recept i pronaći najbolje rješenje, a ustvari su sve to ljudi sa iskustvom i sa godinama rada”, govori.
Znanje koje su prenijeli majstori dobro im je došlo kod zahtjevnijih zadataka.
Anegdota s vitrinom
Posebne ih uspomene vežu za jednu vitrinu koja je tijekom obaveznog sušenja na skejtu zaplesala po parkiralištu ispred radionice.
“Nismo primijetile da je vjetar počeo puhati, a kako parkiralište nije bilo ravno, onda je ona počela kliziti po parkiralištu, a ja sam počela trčati da spasim stvar, Darija je naravno umirala od smijeha, dok je Ksenija vrištala od straha, tako da su to neke situacije na našem poslu koje se znaju događati čak i svakodnevno”, prisjeća se Vanja.
Najdraže im je, kažu, kad se pojavi klijent koji zna što hoće. No ponekad ljudi nisu svjesni koje su stvarne mogućnosti komada namještaja kojeg žele restaurirati.
Nije svaka stvar za restauraciju
Trebalo bi obratiti pažnju na stanje u kojem je taj komad i da li je ga uopće moguće popraviti. Iako se često kaže da je sve moguće popraviti, neke stvari se možda ipak ne isplati.
Obično su to stvari koje su bile dugotrajno izložene vlazi, jer ako je drvo već upilo tu vlagu, to je bolje ne restaurirati, jer se često drvo napuhne te ima reakcija onda i na boju.
Na kraju tek treba dodati da ne trebate brinuti ako niste sigurni što biste s nekim starim komadom namještaja. Ovim ženama, naime, ideja ne nedostaje.
Lesnina XXXL
Lesnina Hrvatska pridružuje se akciji „Sat za planet Zemlju“
U subotu 25.ožujka 2023. sve Lesnina trgovine na sat vremena će ugasiti
svjetla u svim svojim trgovinama #XXXLIGHTSOFF
Lesnina Hrvatska od ove se godine pridružuje globalno poznatoj i jednoj od najvećih svjetskih
građanskih inicijativa za okoliš „Sat za planet Zemlju“ (Earth Hour).
Lesnina je članica XXXLutz grupacije, druge najveće trgovačke mreže namještaja u svijetu, koja se ove godine po prvi puta pridružuje inicijativi pod nazivom #XXXLIGHTSOFF i to na način da će sve trgovine iz grupacije na svim lokacijama diljem Europe ugasiti svjetla na svim vanjskim i unutrašnjim prostorima svojih trgovina.
Stoga će sve Lesnina trgovine u Hrvatskoj u subotu 25.ožujka u vremenu od 20.30 do 21.30 sati biti u mraku, a sve s ciljem podizanja svijesti o potrebi mijenjanja štetnih navika i poduzimanja određenih akcija za ublažavanje klimatskih promjena.
Osim što se simboličnim gašenjem svjetla želi ukazati na potrebu zaštite okoliša, ovogodišnjem cilju pridružuje i stvaranje svijesti o potrebi očuvanja mira u svijetu.
„Briga svakog od nas kao pojedinca je svojim promišljenim svakodnevnim djelovanjem pridonijeti očuvanju planeta i izgradnji održive budućnosti. Slijedeći primjer mnogih svjetskih gradova koji su se do sada već priključili ovoj akciji, izuzetna nam je čast biti dijelom ove priče. Naš cilj nije ušteda električne energije kroz taj jedan sat isključivanja struje, već upozorenje na štetnost klimatskih promjena i naglasak da svi zajedno možemo i moramo bolje brinuti o našoj planeti, te razmišljati o optimalnoj iskoristivosti njenih resura.“, naglašavaju iz Lesnine.