Uređenje interijera
Mozak može biti najbolja budilica
Higijena spavanja znači imati svakodnevne rutine koje potiču dosljedan i miran san. A da bi poboljšali higijenu spavanja, treba razviti dobru rutinu koja će našem mozgu poslati signal da je vrijeme za spavanje.
Rutina prije spavanja
To može biti različite stvari za različite ljude, ali na primjer, perem zube, pa se idem tuširat, pa ću popit šalicu čaja, uz knjigu u slabo osvjetljenoj prostoriji ili nekako blago, neko nježno osvjetljenje jer i to zapravo utječe, količina svjetla na to koliko će nam se spavati i dakle, stvoriti cijeli jedan ugođaj, ono paradu odlaska na spavanje da zapravo naš mozak počne povezivat te radnje sa time, aha, nakon ovoga se ide u krevet i onda kad to više puta ponovimo, mozak će krenut prepoznavat, aha ovo je sad nešto što mene umiruje, što mene uspavljuje.
Isto je dobro zadržati i krevet, mjesto za spavanje, dakle, ne u krevetu, ne znam, igrat igrice ili učiti pogotovo, zato što nam onda mozak krene povezivat krevet sa nečim drugim, a ne sa spavanjem, kao što je dobro za radnim stolom učiti, a ne igrat igrice, jer opet razvijemo to mjesto za samo tu stvar, rekla je psihologinja Ines Begčević iz udruge Kako si.
Optimizacijom rasporeda spavanja i održavanje rutine, osigurat ćemo si kvalitetan san, a istovremeno je vrlo važna ugodna atmosfera spavaće sobe.
Priprema prostora za spavanje
Dobro je pred spavanje bilo koji prostor u kojem boravimo čim mekše, čim slabije osvjetljenje, tako da zapravo, naš mozak njemu mrak signalizira da je vrijeme za odlazak na spavanje, ali osim tog osvjetljenja isto tako je važno da to bude ugodno i na neke druge načine da zapravo bude dobro prozračeno, da ne bude prevruće u toj prostoriji isto u kojoj ćemo ići spavati, da ne znam, i da si zapravo taj prostor učinimo ugodnim na koji god način, da nam je posteljina ugodna, čista, da što god zapravo osobi nekako olakšava je dobro, objasnila je Begčević.
Raspored spavanja kojeg ćete se držati
Nekoliko tjedana trebalo bi svaki dan ići spavati i buditi se u isto vrijeme. To će signalizirati našem mozgu kad nas treba uspavati, a kada buditi. Tu rutinu najteže uspostavljaju mladi.
Ono što često dobijem kao odgovor, baš kod adolescenata da nekako preko dana kao da su na njima sva neka očekivanja, moraš, najčešće vezano za učenje ili za neke druge zadatke i onda kad dođe mrak, kao da ta očekivanja više ne postoje. I onda mogu bez grižnje savjesti raditi stvari koje vole; biti na mobitelu, igrat igrice ili slično jer tad, po noći, očekivanja ne postoje. I onda podsvjesno nekako da si žele produljiti taj neki dio kad su oni zapravo naj opušteniji jer preko dana im je stalno neki zahtjev tu ili su roditelji stalno tu pa ih pitaju, ovako si odu na spavanje i oni su napokon opušteni, napokon na miru, ispričala je Ines Begčević za Dom na kvadrat.
Koliko bi trebali spavati
Preporučeni broj sati sna razlikuje se ovisno godinama. Odrasli trebaju 7 do 9 sati sna, tinejdžeri 8 do 10, a školska djeca 9 do 12.
Tu sad neki standardi naravno da mlađa djeca trebaju više, ali ono što zapravo često puta zanemarimo je da adolescenti trebaju isto još dosta sna i da njihovi obrasci spavanja prirodno jesu nešto drugačiji od onog što svijet od njih očekuje. Očekujemo da se dižu u školu, za školu oko 6, 7 ujutro, a njima je zapravo prirodnije da idu spavat kasnije i da se bude kasnije. Onda to nekad roditelje zbuni ili naljuti zašto oni tako kasno idu spavati ali zapravo većina tinejdžera to tako i radi, rekla je Begčević.
Popodnevno spavanje ili “Power nap”
Poslijepodnevno spavanje ne bi trebalo trajati više od 20 minuta, 6 sati prije spavanja ne bi trebali piti kavu, a barem 3 sata prije sna ne bi trebali vježbati.
Ljudi vole nekad spavati poslijepodne, što može biti super i može nas regenerirati, međutim točno se zna koliko treba spavati popodne da bi se zaista probudili odmorni. To često puta u radu s tinejdžerima bude, da oni budu umorni, onda spavaju po dva, tri sata popodne što zapravo, svi mi odgovore – probudiš li se odmoran; ne. Zapravo je nekih dvadesetak minuta potrebno da bismo se mi osvježili, zaustavili se u toj fazi sna prije nego uđemo u ovaj duboki san koji nas tako kratko neće osvježiti, tako da nekih, pametno spavati popodne, nekih dvadesetak minuta, savjetuje Begčević.
Kad uređujete spavaću sobu, izaberite boje koje na vas djeluju umirujuće, dodajte ambijentalnu rasvjetu i lijepo spavajte.
Predstavljamo dom
Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor kada budžet ne dopušta sve – pogledajte kako to rješava naša omiljena arhitektica
Prema iskustvu Gordane Đerić, danas se pojavila nova vrsta klijenata. Riječ je o ljudima koji su informirani, koriste dostupne alate i vrlo dobro znaju što im treba…
Parcijalna adaptacija stana sve je češći izbor mladih koji teško dolaze do novog, vlastitog prostora. Umjesto potpune renovacije, sve se više radi postupno, u skladu s budžetom. Takav pristup donosi i novu vrstu klijenata, ali i drugačiji način razmišljanja o prostoru.
Upravo takav primjer pokazuje stan koji je uredila arhitektica Gordana Đerić. Adaptacija je rađena djelomično, ali promišljeno, s jasnim fokusom na svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života.
Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život
Parcijalna adaptacija stana počinje tamo gdje se najviše živi
Zbog ograničenih financijskih mogućnosti, nije se uređivao cijeli stan. Fokus je stavljen na centralne zone – dnevni boravak, kuhinju i ulazni prostor. Cilj je bio stvoriti ugodno i funkcionalno okruženje u kojem se nakon radnog dana može normalno živjeti i odmarati.
Stan je prije adaptacije bio tipičan primjer gradnje iz osamdesetih godina. Imao je mračan hodnik, izdvojenu kuhinju i vrlo malo skladišnog prostora. Upravo su ti nedostaci postali temelj za nova rješenja.
Hodnik kao neočekivano mjesto za veliko spremište
Jedna od ključnih intervencija bila je transformacija hodnika koji vodi prema spavaćoj sobi. Spuštanjem stropa do visine vrata stvoren je prostor za veliko spremište. U njemu se danas nalaze skije, sezonska oprema i hobiji koji su važan dio života stanara.
Rješenje je u početku iznenadilo klijenta, ali se pokazalo iznimno funkcionalnim. Hodnik je prestao biti mračan prolaz i postao aktivan dio stana.
Svjetlo, ogledala i nova percepcija prostora
Kako bi se dodatno poboljšao dojam prostora, ostava koja je imala ulaz iz kuhinje zatvorena je, a novi ulazi izvedeni su iz hodnika. Postavljena su klizna staklena vrata u ogledalu, koja vizualno proširuju prostor.
Ogledalo je provedeno i preko ostatka zida, a iznad je dodana indirektna rasvjeta. Takvo osvjetljenje stvara ugodnu atmosferu bez agresivnog svjetla, što je bio jedan od važnih zahtjeva klijenata.
Kuhinja kao dio dnevne komunikacije
Kuhinja je iz zatvorenog prostora postala dio dnevnog boravka. Rušenjem zida prostor je otvoren i povezan, čime je stan dobio protočnost i bolju organizaciju.
Poseban zahtjev bio je hladnjak za vino, koji je uklopljen u novu cjelinu. Manji zidni segment iskorišten je za staklenu vitrinu u blagovaonici, uz dodatnu rasvjetu koja ima i funkcionalnu i dekorativnu ulogu.
Namještaj iz trgovina, ali s arhitektonskim pristupom
Iako namještaj u ovom stanu nije rađen po mjeri, nego kupljen u trgovinama, prostor nije izgubio na kvaliteti. Kuhinjska čela kupljena su od jednog dobavljača, a zatim prilagođavana cijelom korpusu kuhinje.
Takav proces zahtijevao je precizne prilagodbe i dobru suradnju s majstorima. Rezultat je ujednačena kuhinja koja izgleda kao cjelovito rješenje.
Skriveno radno mjesto za rad od kuće
Rad od kuće bio je važan dio projekta. Umjesto klasičnog radnog stola, osmišljeno je skriveno i fleksibilno rješenje.
Klupski stol ima više funkcija. Jedan dio služi kao radni stol, drugi za društvene igre, treći kao klasični stolić, a četvrti za opuštanje uz televizor. Jedan komad namještaja tako odgovara na više svakodnevnih potreba.
Nova generacija klijenata traži usklađivanje
Prema iskustvu Gordane Đerić, danas se pojavila nova vrsta klijenata. Riječ je o ljudima koji su informirani, koriste dostupne alate i vrlo dobro znaju što im treba jer dugo žive u istom prostoru.
Uloga arhitekta u takvim projektima nije nametanje rješenja, nego usklađivanje. Arhitekt povezuje ideje, materijale, boje i dobavljače u smislenu cjelinu. Jednako važno, pomaže klijentima da unutar budžeta dobiju maksimalnu vrijednost.
Razmišljate rušiti zidove kako biste dobili prekrasan open space? Razmislite još jednom
Kada parcijalna adaptacija stana ima najviše smisla
U ovom stanu nema viška kvadrata, ali postoji jasno posložen život. Prostor koji je nekad bio mračan i nefunkcionalan danas odgovara stvarnim potrebama ljudi koji u njemu rade, odmaraju i planiraju budućnost.
Dobro osmišljena parcijalna adaptacija stana pokazuje da nije uvijek potrebna potpuna renovacija. Uz pametna rješenja, iskustvo i realan budžet, moguće je stvoriti dom koji funkcionira – i dugoročno ima smisla.
Uradi sam projekti
Kako urediti dom za Valentinovo – romantičan interijer bez kiča
Kada se ponovno postavi pitanje kako urediti dom za Valentinovo, vrijedi se prisjetiti da romantičan interijer ne nastaje zbog jednog dana u godini
Romantičan interijer ne nastaje zbog jednog datuma u kalendaru, niti zbog dekoracije koja se vadi jednom godišnje. On se gradi kroz prostor koji potiče bliskost, razgovor i zajedničko vrijeme. Upravo zato, kada se postavlja pitanje kako urediti dom za Valentinovo, odgovor se ne krije u crvenim detaljima, nego u atmosferi.
Koji je vaš jezik ljubavi? Otkrijte kako ga prepoznati
Interijer koji potiče bliskost nije nužno romantičan u klasičnom smislu te riječi. On je topao, smiren i prilagođen stvarnom životu dvoje ljudi. Takav prostor ne nameće raspoloženje, nego ga suptilno podržava. Donosimo 10 savjeta koji pomažu stvoriti romantičan interijer koji funkcionira cijele godine, a ne samo kada razmišljamo kako urediti dom za Valentinovo.
Soft romantic – stil uređenja interijera koji donosi nježnost, toplinu i ravnotežu u prostor
1. Povežite prostore u kojima se boravi zajedno
Romantičan interijer započinje dobrim prostornim odnosima. Otvoreni ili barem vizualno povezani prostori potiču spontanu komunikaciju i zajedničko vrijeme. Kuhinja koja se nadovezuje na dnevni boravak ili blagovaonica koja nije izdvojena stvaraju prirodna mjesta susreta.
2. Birajte tople i smirene boje
Ako želite romantičan interijer, izbjegavajte jake kontraste i hladne tonove. Bež, krem, topla siva, puderaste nijanse i zemljani tonovi stvaraju osjećaj ugode i sigurnosti. Takva paleta smiruje prostor i čini ga povezanijim.
3. Uvedite teksture koje prostoru daju mekoću
Teksture igraju veliku ulogu u doživljaju prostora. Lan, pamuk, vuna, baršun ili bukle čine interijer mekšim i intimnijim. Prostor koji je ugodan na dodir djeluje toplije i bliskije, čak i kada je vizualno jednostavan.
4. Rasvjeta kao temelj atmosfere
Jedno centralno svjetlo rijetko doprinosi romantičnoj atmosferi. Umjesto toga, slojevita rasvjeta – stolne i podne lampe, zidna i indirektna rasvjeta – stvara ugodan i nenametljiv ugođaj. Tople temperature svjetla posebno su važne kada razmišljamo kako urediti dom za Valentinovo, ali i za svakodnevni život.
5. Organizirajte sjedenje koje potiče razgovor
Raspored namještaja može poticati bliskost ili je gušiti. Sofe, fotelje i stolovi koji omogućuju sjedenje licem u lice olakšavaju komunikaciju. Interijeri koji potiču bliskost rijetko su usmjereni isključivo prema televizoru.
6. Manje prostora, više osjećaja
Veliki, ali slabo definirani prostori često djeluju hladno i distancirano. Romantičan interijer lakše se postiže u manjim, dobro organiziranim prostorima koji stvaraju osjećaj blizine i sigurnosti. Bliskost se gradi u prostoru koji okuplja.
7. Kako urediti dom za Valentinovo kroz svakodnevne rituale
Ako se pitate kako urediti dom za Valentinovo, razmislite o svakodnevnim navikama, a ne o tematskoj dekoraciji. Blagovaonski stol, kutak za jutarnju kavu ili mali prostor za večernji razgovor često su važniji od bilo kojeg ukrasa. Upravo se na tim mjestima gradi osjećaj zajedništva.
8. Birajte namještaj koji se koristi zajedno
Zaobljeni oblici, udobne sofe i multifunkcionalni komadi doprinose osjećaju bliskosti. Romantičan interijer nije strogo formalan niti hladno minimalistički. On je prilagodljiv i ugodan za dijeljenje prostora.
9. Uvedite osobne elemente
Fotografije, knjige, uspomene i sitnice s pričom čine prostor autentičnim. Interijer koji potiče bliskost uvijek nosi osobni pečat. Takvi detalji stvaraju osjećaj doma, a ne izložbenog prostora.
10. Ne težite savršenstvu
Najvažniji savjet je i najjednostavniji. Romantičan interijer ne mora biti savršen. Mora biti iskren. Tragovi svakodnevnog života, male nesavršenosti i prilagodbe čine prostor toplim i stvarnim.
Kada se ponovno postavi pitanje kako urediti dom za Valentinovo, vrijedi se prisjetiti da romantičan interijer ne nastaje zbog jednog dana u godini. On se stvara prostorom koji potiče bliskost, razgovor i prisutnost. Takav dom ne djeluje kao scenografija, nego kao mjesto u kojem se dobro boravi – svaki dan.
