Uređenje interijera
Mozak može biti najbolja budilica
Higijena spavanja znači imati svakodnevne rutine koje potiču dosljedan i miran san. A da bi poboljšali higijenu spavanja, treba razviti dobru rutinu koja će našem mozgu poslati signal da je vrijeme za spavanje.
Rutina prije spavanja
To može biti različite stvari za različite ljude, ali na primjer, perem zube, pa se idem tuširat, pa ću popit šalicu čaja, uz knjigu u slabo osvjetljenoj prostoriji ili nekako blago, neko nježno osvjetljenje jer i to zapravo utječe, količina svjetla na to koliko će nam se spavati i dakle, stvoriti cijeli jedan ugođaj, ono paradu odlaska na spavanje da zapravo naš mozak počne povezivat te radnje sa time, aha, nakon ovoga se ide u krevet i onda kad to više puta ponovimo, mozak će krenut prepoznavat, aha ovo je sad nešto što mene umiruje, što mene uspavljuje.
Isto je dobro zadržati i krevet, mjesto za spavanje, dakle, ne u krevetu, ne znam, igrat igrice ili učiti pogotovo, zato što nam onda mozak krene povezivat krevet sa nečim drugim, a ne sa spavanjem, kao što je dobro za radnim stolom učiti, a ne igrat igrice, jer opet razvijemo to mjesto za samo tu stvar, rekla je psihologinja Ines Begčević iz udruge Kako si.
Optimizacijom rasporeda spavanja i održavanje rutine, osigurat ćemo si kvalitetan san, a istovremeno je vrlo važna ugodna atmosfera spavaće sobe.
Priprema prostora za spavanje
Dobro je pred spavanje bilo koji prostor u kojem boravimo čim mekše, čim slabije osvjetljenje, tako da zapravo, naš mozak njemu mrak signalizira da je vrijeme za odlazak na spavanje, ali osim tog osvjetljenja isto tako je važno da to bude ugodno i na neke druge načine da zapravo bude dobro prozračeno, da ne bude prevruće u toj prostoriji isto u kojoj ćemo ići spavati, da ne znam, i da si zapravo taj prostor učinimo ugodnim na koji god način, da nam je posteljina ugodna, čista, da što god zapravo osobi nekako olakšava je dobro, objasnila je Begčević.
Raspored spavanja kojeg ćete se držati
Nekoliko tjedana trebalo bi svaki dan ići spavati i buditi se u isto vrijeme. To će signalizirati našem mozgu kad nas treba uspavati, a kada buditi. Tu rutinu najteže uspostavljaju mladi.
Ono što često dobijem kao odgovor, baš kod adolescenata da nekako preko dana kao da su na njima sva neka očekivanja, moraš, najčešće vezano za učenje ili za neke druge zadatke i onda kad dođe mrak, kao da ta očekivanja više ne postoje. I onda mogu bez grižnje savjesti raditi stvari koje vole; biti na mobitelu, igrat igrice ili slično jer tad, po noći, očekivanja ne postoje. I onda podsvjesno nekako da si žele produljiti taj neki dio kad su oni zapravo naj opušteniji jer preko dana im je stalno neki zahtjev tu ili su roditelji stalno tu pa ih pitaju, ovako si odu na spavanje i oni su napokon opušteni, napokon na miru, ispričala je Ines Begčević za Dom na kvadrat.
Koliko bi trebali spavati
Preporučeni broj sati sna razlikuje se ovisno godinama. Odrasli trebaju 7 do 9 sati sna, tinejdžeri 8 do 10, a školska djeca 9 do 12.
Tu sad neki standardi naravno da mlađa djeca trebaju više, ali ono što zapravo često puta zanemarimo je da adolescenti trebaju isto još dosta sna i da njihovi obrasci spavanja prirodno jesu nešto drugačiji od onog što svijet od njih očekuje. Očekujemo da se dižu u školu, za školu oko 6, 7 ujutro, a njima je zapravo prirodnije da idu spavat kasnije i da se bude kasnije. Onda to nekad roditelje zbuni ili naljuti zašto oni tako kasno idu spavati ali zapravo većina tinejdžera to tako i radi, rekla je Begčević.
Popodnevno spavanje ili “Power nap”
Poslijepodnevno spavanje ne bi trebalo trajati više od 20 minuta, 6 sati prije spavanja ne bi trebali piti kavu, a barem 3 sata prije sna ne bi trebali vježbati.
Ljudi vole nekad spavati poslijepodne, što može biti super i može nas regenerirati, međutim točno se zna koliko treba spavati popodne da bi se zaista probudili odmorni. To često puta u radu s tinejdžerima bude, da oni budu umorni, onda spavaju po dva, tri sata popodne što zapravo, svi mi odgovore – probudiš li se odmoran; ne. Zapravo je nekih dvadesetak minuta potrebno da bismo se mi osvježili, zaustavili se u toj fazi sna prije nego uđemo u ovaj duboki san koji nas tako kratko neće osvježiti, tako da nekih, pametno spavati popodne, nekih dvadesetak minuta, savjetuje Begčević.
Kad uređujete spavaću sobu, izaberite boje koje na vas djeluju umirujuće, dodajte ambijentalnu rasvjetu i lijepo spavajte.
Boje i materijali
Boja godine pod povećalom: Evo kako je ova ne-boja podjelila struku
U vremenu kada nas okružuje sve više vizualne i informacijske buke, ova boja poziva na refleksiju, pomaže nam da se ponovno usmjerimo i barem nakratko oslobodimo utjecaja vanjskih podražaja.” kažu iz Pantonea
Boja godine ne bira se slučajno – ona pokušava uhvatiti kolektivno raspoloženje, tržišne trendove i emocionalne potrebe društva. Nakon pandemije koronavirusa boja godine bila je Viva Magenta, snažna i optimistična nijansa koja je simbolizirala povratak energije i povezivanje digitalnog i stvarnog svijeta. Godinu kasnije slijedio je Peach Fuzz, boja koja je reflektirala potrebu za bliskošću, nježnošću i emocionalnim povezivanjem, dok je prošlu godinu obilježila Mocha Mousse, nijansa koju smo povezivali s udobnošću i povratkom osjećaju sigurnosti.
Pitanje koje se logično nameće glasi – koja boja godine može obilježiti ovu?
“U ovom razdoblju promjena, u kojem ponovno promišljamo budućnost i vlastitu ulogu u svijetu, PANTONE 11-4201 Cloud Dancer predstavlja diskretnu nijansu bijele koja simbolizira jasnoću i smirenje. U vremenu kada nas okružuje sve više vizualne i informacijske buke, ova boja poziva na refleksiju, pomaže nam da se ponovno usmjerimo i barem nakratko oslobodimo utjecaja vanjskih podražaja.” kažu iz Pantonea.
Kako Pantone bira boju godine
Akademska slikarica Diana Sokolić objašnjava da Pantone boju godine bira još od 1999. godine, i to kroz detaljno praćenje globalnih trendova.
„Firma Pantone od 1999. godine bira boju godine. To je jako dobar marketinški potez jer se već s nestrpljenjem čeka koju će boju proglasiti za iduću godinu. Oni prate trendove u industriji, dizajnu, modi, automobilskoj industriji, kulinarstvu i na temelju onoga što se više prodavalo i koristilo pokušavaju predvidjeti boju koja će prevladavati.“
Za ovu godinu Pantone je izabrao bijelu boju nazvanu Cloud Dancer – nijansu koja je istovremeno tiha, suzdržana i snažno simbolična.
Cloud Dancer: mir ili gubitak identiteta?
Bijela boja izazvala je snažne reakcije. Dok jedni u njoj vide mir, novi početak i rasterećenje od vizualne buke, drugi je doživljavaju kao nastavak trenda koji briše identitet iz svakodnevice.
Diana Sokolić kritički promatra suvremeni odnos prema boji:
„Živimo u tehnološki najrazvijenijem dobu ikada, a istovremeno nas okružuje najmanje boje ikada. Govorim o zapadnom svijetu. Sve je sivo, bež, bijelo – od automobila, arhitekture, interijera do dječje opreme. Ta kromofobija 21. stoljeća je posvuda.“
Prema njezinim riječima, neutralne nijanse postale su poželjni standard, no time se gubi karakter prostora i svakodnevice.
„Sve ove boje koje je Pantone birao zadnjih godina su prigušene. One nemaju identitet. I sad izabrati bijelu boju kao trend… gore od toga može biti samo bezbojna boja.“
Boja godine u interijeru: prazno platno za nove početke
S druge strane, dizajneri interijera u boji godine vide drugačiji potencijal. Dizajnerica Martina Kordić ističe da Cloud Dancer može funkcionirati kao snažna podloga za promjene.
„Slažem se s tim odabirom jer bijela jer simbolizira nadu i novi početak. Izuzetno je dobra podloga za nove smjerove, pogotovo jer smo se posljednjih godina okretali hladnijim nijansama, a sada se vraćamo toplijem spektru boja.“
Kako neutralne boje učiniti zanimljivijima?
U tom kontekstu, bijela više nije kraj priče, već početak – neutralna osnova na kojoj se mogu graditi osobni izrazi, teksture i akcenti boje.
Jesu li bijela i crna uopće boje?
Jedna od čestih rasprava vezanih uz boju godine odnosi se na pitanje jesu li bijela i crna uopće boje. Diana Sokolić razjašnjava tu dilemu kroz povijest umjetnosti.
Rečenica da crna i bijela nisu boje potiče od Renoira.
“Renoir, kao impresionist, prvi je rekao da crna i bijela nisu boje jer impresionisti crnu i bijelu nisu koristili. Oni su slikali titranje svjetla. I za to su koristili pastelne boje. Crna nije bila dozvoljena niti u akvarelu, niti u pastelu. Danas ta pravila više ne vrijede. Dakle, crna i bijela jesu boje, ali nisu u fizikalnom smislu, jer je bijela svjetlo, a crna je mrak.”
U fizikalnom smislu bijela nije boja jer predstavlja zbroj svih valnih duljina vidljive svjetlosti, dok crna nastaje potpunim izostankom svjetlosti. Zato se u fizici bijela i crna ne promatraju kao boje, iako u umjetnosti i dizajnu imaju ravnopravnu ulogu kao pigmenti i nositelji značenja.
Zašto je naš svijet postao siv? Psihološki učinak boja na našu svakodnevnicu
Treba li nam više boje?
U zaključku, rasprava o tome koja je boja godine otvara puno šire pitanje – koliko boje želimo u svojim životima.
„Ja volim boje. To mi je struka. Mislim da su boje radost i da bi više boje unijelo više radosti u naše živote“, kaže Sokolić, dodajući kako su i filmovi nekada bili bogatiji bojama nego danas.
U vremenu vizualne buke i stalnih podražaja, možda upravo tišina bijele boje daje prostor za razmišljanje, ali istovremeno podsjeća koliko nam boja – u prostoru i u životu – zapravo nedostaje.
Dizajn i trendovi
2026. godina u interijerima: Topliji tonovi, prirodni materijali i osobni stil
U odnosu na prethodne godine, u kojima su dominirale hladne sive, bijele i bež nijanse, sve je izraženija potreba za bojama koje stvaraju osjećaj doma i udobnosti
Godina pred nama donosi jasan zaokret u svijetu dizajna interijera. Nakon razdoblja naglašenog minimalizma, hladnih tonova i neutralnih paleta, trendovi uređenja interijera 2026 najavljuju povratak emocije u prostor.
Dizajnerska zajednica sve se više okreće toplijim bojama, bogatim teksturama i interijerima koji nisu samo estetski privlačni, već i emocionalno ugodni za svakodnevni život. Stručnjaci ističu kako se fokus pomiče s vizualne sterilnosti prema prostorima koji pričaju priču o ljudima koji u njima žive.
Upravo o tim promjenama govori dizajnerica interijera Martina Kordić, koja ističe da 2026. godina označava novi dizajnerski početak.
Toplije boje kao odgovor na godine neutralnosti
Prema riječima Martine Kordić, trendovi uređenja interijera 2026 donose jasan povratak toplijem spektru boja.
U odnosu na prethodne godine, u kojima su dominirale hladne sive, bijele i bež nijanse, sve je izraženija potreba za bojama koje stvaraju osjećaj doma i udobnosti. Krem, pijesak, zemljani tonovi, ali i dublje nijanse poput terakote, maslinasto zelene, tamne plave i bogatih okera postaju temelj novih interijera.
Otkrijte koje će boje zidova vladati interijerima u 2026.
Ove boje ne djeluju agresivno, već stvaraju vizualnu toplinu i osjećaj sigurnosti, što je sve važnije u vremenu stalnih promjena.
Boja godine kao novo bijelo platno dizajna
Pantoneov odabir bijele boje kao boje godine dodatno naglašava ideju novog početka. U kontekstu trendova uređenja interijera 2026, bijela više nije cilj sama po sebi, već podloga za kreativnost.
Kako ističe dizajnerica, bijela funkcionira kao prazno platno na kojem se mogu graditi slojevi boja, tekstura i osobnih detalja. Za razliku od ranijeg minimalizma, u kojem je bijela bila krajnji izraz pročišćenosti, sada postaje osnova za bogatiji, slojevitiji dizajn.
Organski oblici i nostalgija kao dizajnerski odgovor
Uz promjenu palete boja, trendovi uređenja interijera 2026 donose i povratak zaobljenim, organskim oblicima. Namještaj s mekšim linijama, inspiriran estetikom 70-ih godina, sve je prisutniji u suvremenim interijerima.
Vidljiv je i povratak elemenata koji su nekoć smatrani pretjeranima – kristalni lusteri, bogatiji tekstili, detalji koji podsjećaju na rokoko ili klasične stilove, ali interpretirani na suvremen način. Prostor ponovno postaje mjesto izraza, a ne puka kulisa.
Održivi materijali i autentične teksture
Jedan od ključnih elemenata koji obilježava trendove uređenja interijera 2026 jest snažan fokus na održivost. Prirodni i reciklirani materijali postaju standard, a ne iznimka.
Drvo, bambus, pluto, reciklirano staklo i kamen koriste se s naglaskom na autentičnost. Površine se više ne skrivaju niti „ispravljaju“ – vidljive su nepravilnosti, tekstura i tragovi materijala, što prostoru daje dubinu i karakter. Posebno se ističu metalni finiši poput bronce i bakra, koji svojim toplim tonovima dodatno obogaćuju interijer.
Kako postići promjenu s nekoliko jednostavnih trikova
Iako promjene zvuče ambiciozno, dizajnerica naglašava da se novi smjer može postići i bez velikih zahvata.
„Voljela bih vidjeti možda čak i odvažnije tapete koje zaista mogu izgledati kao svojevrsno umjetničko djelo na zidu. Isto tako, i poneki hrabriji komad namještaja – sofe s predivnim linijama koje se lako uklapaju u različite stilove uređenja. Sve se to može postići s nekoliko jednostavnih trikova, bez velikih zahvata, ako se prostoru pristupi promišljeno“, ističe Martina Kordić.
Tapete, izražajna rasvjeta, naglašeni komadi namještaja ili izlaganje osobnih predmeta i uspomena postaju ključni alati u oblikovanju prostora koji odražava karakter svojih stanara.
Individualnost kao glavni dizajnerski smjer
Za kraj, trendovi uređenja interijera 2026 jasno poručuju da dom više nije izložbeni prostor. On postaje utočište – mjesto u kojem se svakodnevni život slobodno odvija.
Minimalizam ustupa mjesto individualnosti. Prostor se puni predmetima, sjećanjima i bojama koje imaju značenje. Kako dizajnerica ističe, život se ne može svesti na savršeno posložene površine – interijer mora pratiti ritam stvarnog života.
U 2026. godini dom je ponovno mjesto emocije, topline i osobnog izraza. I upravo u tome leži njegova najveća vrijednost.
