Uređenje interijera
Mozak može biti najbolja budilica
Higijena spavanja znači imati svakodnevne rutine koje potiču dosljedan i miran san. A da bi poboljšali higijenu spavanja, treba razviti dobru rutinu koja će našem mozgu poslati signal da je vrijeme za spavanje.
Rutina prije spavanja
To može biti različite stvari za različite ljude, ali na primjer, perem zube, pa se idem tuširat, pa ću popit šalicu čaja, uz knjigu u slabo osvjetljenoj prostoriji ili nekako blago, neko nježno osvjetljenje jer i to zapravo utječe, količina svjetla na to koliko će nam se spavati i dakle, stvoriti cijeli jedan ugođaj, ono paradu odlaska na spavanje da zapravo naš mozak počne povezivat te radnje sa time, aha, nakon ovoga se ide u krevet i onda kad to više puta ponovimo, mozak će krenut prepoznavat, aha ovo je sad nešto što mene umiruje, što mene uspavljuje.
Isto je dobro zadržati i krevet, mjesto za spavanje, dakle, ne u krevetu, ne znam, igrat igrice ili učiti pogotovo, zato što nam onda mozak krene povezivat krevet sa nečim drugim, a ne sa spavanjem, kao što je dobro za radnim stolom učiti, a ne igrat igrice, jer opet razvijemo to mjesto za samo tu stvar, rekla je psihologinja Ines Begčević iz udruge Kako si.
Optimizacijom rasporeda spavanja i održavanje rutine, osigurat ćemo si kvalitetan san, a istovremeno je vrlo važna ugodna atmosfera spavaće sobe.
Priprema prostora za spavanje
Dobro je pred spavanje bilo koji prostor u kojem boravimo čim mekše, čim slabije osvjetljenje, tako da zapravo, naš mozak njemu mrak signalizira da je vrijeme za odlazak na spavanje, ali osim tog osvjetljenja isto tako je važno da to bude ugodno i na neke druge načine da zapravo bude dobro prozračeno, da ne bude prevruće u toj prostoriji isto u kojoj ćemo ići spavati, da ne znam, i da si zapravo taj prostor učinimo ugodnim na koji god način, da nam je posteljina ugodna, čista, da što god zapravo osobi nekako olakšava je dobro, objasnila je Begčević.
Raspored spavanja kojeg ćete se držati
Nekoliko tjedana trebalo bi svaki dan ići spavati i buditi se u isto vrijeme. To će signalizirati našem mozgu kad nas treba uspavati, a kada buditi. Tu rutinu najteže uspostavljaju mladi.
Ono što često dobijem kao odgovor, baš kod adolescenata da nekako preko dana kao da su na njima sva neka očekivanja, moraš, najčešće vezano za učenje ili za neke druge zadatke i onda kad dođe mrak, kao da ta očekivanja više ne postoje. I onda mogu bez grižnje savjesti raditi stvari koje vole; biti na mobitelu, igrat igrice ili slično jer tad, po noći, očekivanja ne postoje. I onda podsvjesno nekako da si žele produljiti taj neki dio kad su oni zapravo naj opušteniji jer preko dana im je stalno neki zahtjev tu ili su roditelji stalno tu pa ih pitaju, ovako si odu na spavanje i oni su napokon opušteni, napokon na miru, ispričala je Ines Begčević za Dom na kvadrat.
Koliko bi trebali spavati
Preporučeni broj sati sna razlikuje se ovisno godinama. Odrasli trebaju 7 do 9 sati sna, tinejdžeri 8 do 10, a školska djeca 9 do 12.
Tu sad neki standardi naravno da mlađa djeca trebaju više, ali ono što zapravo često puta zanemarimo je da adolescenti trebaju isto još dosta sna i da njihovi obrasci spavanja prirodno jesu nešto drugačiji od onog što svijet od njih očekuje. Očekujemo da se dižu u školu, za školu oko 6, 7 ujutro, a njima je zapravo prirodnije da idu spavat kasnije i da se bude kasnije. Onda to nekad roditelje zbuni ili naljuti zašto oni tako kasno idu spavati ali zapravo većina tinejdžera to tako i radi, rekla je Begčević.
Popodnevno spavanje ili “Power nap”
Poslijepodnevno spavanje ne bi trebalo trajati više od 20 minuta, 6 sati prije spavanja ne bi trebali piti kavu, a barem 3 sata prije sna ne bi trebali vježbati.
Ljudi vole nekad spavati poslijepodne, što može biti super i može nas regenerirati, međutim točno se zna koliko treba spavati popodne da bi se zaista probudili odmorni. To često puta u radu s tinejdžerima bude, da oni budu umorni, onda spavaju po dva, tri sata popodne što zapravo, svi mi odgovore – probudiš li se odmoran; ne. Zapravo je nekih dvadesetak minuta potrebno da bismo se mi osvježili, zaustavili se u toj fazi sna prije nego uđemo u ovaj duboki san koji nas tako kratko neće osvježiti, tako da nekih, pametno spavati popodne, nekih dvadesetak minuta, savjetuje Begčević.
Kad uređujete spavaću sobu, izaberite boje koje na vas djeluju umirujuće, dodajte ambijentalnu rasvjetu i lijepo spavajte.
Kuhinja i blagovaonica
Kuhinja po mjeri čovjeka: Idealne dimenzije za udobno i pametno kuhinje
Pravilno mjerenje i prilagodba kuhinjskih elemenata visini korisnika ključ su udobne i funkcionalne kuhinje
Kuhinja je jedan od najvažnijih prostora u svakom domu – mjesto gdje započinjemo dan, pripremamo obroke, okupljamo se s obitelji i često provodimo više vremena nego što uopće primjećujemo. Upravo zato dobra kuhinja nije samo stvar dizajna, boja i materijala, već prije svega preciznog planiranja i pravilnih mjera. Čak i najljepša kuhinja može postati nepraktična ako radna površina nije na odgovarajućoj visini, ako su ormarići preplitki ili ako nema dovoljno prostora za kretanje. Prije kupnje ili izrade kuhinje po mjeri, točno mjerenje prostora ključno je za izbjegavanje skupih pogrešaka, naknadnih prilagodbi i kompromisa koji dugoročno utječu na udobnost korištenja. Svaki centimetar ima svoju ulogu – od visine stropa i širine zidova do položaja instalacija, otvora vrata i prozora. Uz to, sve je važnije kuhinju prilagoditi stvarnim korisnicima, njihovoj visini, navikama i načinu kuhanja, a ne se slijepo držati univerzalnih standarda.
Trendovi u kuhinjama 2026: Prirodni materijali, meke forme i skrivena tehnologija
U ovom članku donosimo detaljan vodič kroz najvažnije mjere u kuhinji – kako precizno izmjeriti prostor prije kupnje, kako odrediti idealnu visinu radne površine prema visini korisnika, koje su optimalne dubine donjih ormarića i radnih ploča te kolike bi trebale biti udaljenosti kuhinjskog otoka od ostatka kuhinje. Cilj je pomoći ti da doneseš informirane odluke i stvoriš kuhinju koja nije samo estetski privlačna, već i dugoročno funkcionalna, ergonomična i ugodna za svakodnevno korištenje.
Kuhinja iz snova: 50+ primjera za svaki stil i budžet
01. Opći tlocrt prostora
Prvi korak u planiranju kuhinje je izrada jasnog i točnog tlocrta prostora. Potrebno je izmjeriti ukupne dimenzije prostorije – dužinu, širinu i visinu – te ucrtati sve arhitektonske elemente koji utječu na raspored kuhinje, poput vrata, prozora, stupova ili kosina. Jednako je važno zabilježiti položaj postojećih instalacija, uključujući struju, vodovod i ventilaciju, jer oni izravno određuju gdje se mogu smjestiti ključni elementi kuhinje poput sudopera, hladnjaka i ploče za kuhanje.
Osim osnovnih dimenzija, potrebno je obratiti pažnju na stanje zidova i rubova prostora. Zidovi u stvarnosti često nisu savršeno ravni niti pod pravim kutom, što može uzrokovati probleme pri ugradnji ormarića i radnih ploča ako se te nepravilnosti ne uzmu u obzir na vrijeme. Zato je preporučljivo izmjeriti udaljenosti od zida do prozora, vrata i uglova na više točaka, kako bi se izbjegli nepotrebni rezovi, zazori ili poteškoće tijekom montaže.
02. Kako odrediti idealnu visinu radne plohe
Pravilno odabrana visina radne plohe jedan je od ključnih elemenata ergonomične kuhinje jer izravno utječe na udobnost rada, držanje tijela i opterećenje leđa i ramena. Iako se kao standard često navodi visina od oko 90 cm, ta mjera ne odgovara svima jednako. Kako bi radna ploha bila prilagođena stvarnom korisniku, važno je uzeti u obzir visinu tijela, a posebno visinu do lakta.
Najjednostavniji i najučinkovitiji način određivanja optimalne visine jest mjerenje u uspravnom položaju, s opuštenim rukama savijenima u laktu pod kutom od približno 90 stupnjeva. Idealna visina radne plohe obično se nalazi 10 do 15 centimetara ispod visine lakta, što omogućuje prirodan položaj ruku pri rezanju, miješanju i pripremi hrane, bez nepotrebnog saginjanja ili podizanja ramena.
Za niže osobe radna ploha može biti nešto niža od standardne, dok će višim korisnicima često više odgovarati povišena radna površina. U kućanstvima s više korisnika, preporučuje se pronaći kompromisnu visinu ili razmotriti različite radne visine za pojedine zone, primjerice nižu površinu za pripremu hrane i višu za kuhanje ili rad uz sudoper. Prilagodba visine radne plohe individualnim potrebama ne samo da povećava funkcionalnost kuhinje, već dugoročno doprinosi ugodnijem i zdravijem svakodnevnom korištenju prostora.
03. Kuhinjski otok – dimenzije i pravilne udaljenosti
Kuhinjski otok često predstavlja središnju točku kuhinje jer značajno povećava radnu površinu, osigurava dodatni prostor za pohranu te, u mnogim slučajevima, služi kao mjesto za brzo objedovanje ili druženje. Kako bi otok bio funkcionalan, a ne prepreka u prostoru, ključno je pravilno odrediti njegove dimenzije i udaljenost od ostatka kuhinjskih elemenata.
Minimalna preporučena dubina kuhinjskog otoka iznosi oko 60 cm, što je dovoljno za osnovnu radnu površinu. Ako otok uključuje sudoper, ploču za kuhanje ili ugradbene uređaje, preporučuje se veća dubina, najčešće između 80 i 90 cm, kako bi se osigurao dovoljan prostor za rad, instalacije i sigurno korištenje uređaja. U većim kuhinjama moguće je planirati i dublje ili šire otoke, no uvijek uzimajući u obzir ukupne proporcije prostora.
Jednako važna kao i sama veličina otoka jest udaljenost između otoka i glavnog niza kuhinjskih elemenata. Optimalan razmak iznosi otprilike 100 do 120 cm, što omogućuje nesmetano kretanje, ugodno korištenje radnih površina te otvaranje vrata pećnice, perilice posuđa ili hladnjaka bez sudaranja s otokom. Premali razmak može stvoriti osjećaj skučenosti i otežati svakodnevni rad, dok prevelika udaljenost može dovesti do nepotrebnog hodanja i narušiti učinkovitost rada u kuhinji. Prava mjera ravnoteže osigurava da kuhinjski otok bude praktičan, udoban i prirodan dio kuhinjskog prostora.
04. Ostale važne mjere i ergonomija u kuhinji
Osim osnovnih dimenzija elemenata i radnih površina, važno je obratiti pažnju i na visinu visećih ormarića te širinu prolaza unutar kuhinje, jer upravo ti detalji često presudno utječu na udobnost i sigurnost svakodnevnog korištenja prostora. Viseći ormarići trebaju biti postavljeni na visinu koja omogućuje nesmetan rad na radnoj plohi, ali i jednostavan pristup pohranjenim predmetima. Uobičajena i provjerena praksa je postavljanje donjeg ruba visećih ormarića na udaljenost od približno 40 do 50 centimetara iznad radne ploče. Takav razmak osigurava dovoljno prostora za pripremu hrane i korištenje kuhinjskih aparata, a istovremeno omogućuje da se sadržaj ormarića lako dosegne bez nepotrebnog naprezanja.
Točne mjere i pravilna ergonomija ključni su za funkcionalnu kuhinju. Planiranjem prostora prema stvarnim potrebama korisnika osigurava se dugoročna udobnost i praktičnost.
Dizajn i trendovi
Trendovi u kuhinjama 2026: Prirodni materijali, meke forme i skrivena tehnologija
Kuhinja je danas jedna od najsloženijih prostorija u domu. Ona više nije samo mjesto pripreme hrane, već prostor u kojem se odvija velik dio svakodnevice – od jutarnje kave i brzih obroka do druženja, rada i večernjeg opuštanja. Upravo zato trendovi u kuhinjama za 2026. godinu ne polaze od estetike, već od načina života.
Trendovi u uređenju kuhinja 2026 koji oblikuju novi izgled doma
Loše organizirana kuhinja vrlo brzo postaje izvor frustracije – usporava kuhanje, stvara nered i narušava užitak boravka u prostoru. Današnje kuhinje zato se planiraju kroz jasno definirane zone: priprema, kuhanje, pohrana, serviranje i druženje.
O tome kako se ti zahtjevi pretaču u konkretna rješenja govori Zdravko Knapić, vlasnik tvrtke Kuhinje Knapić, specijalizirane za projektiranje i izradu kuhinja po mjeri.
1. Plemeniti materijali kao temelj dugotrajnog dizajna
Prirodni materijali postaju osnova suvremene kuhinje jer nude toplinu, trajnost i bezvremensku estetiku.
„Trendovi u kuhinjama za 2026. su plemeniti materijali – prvenstveno furnirane fronte, kamene radne ploče i masivno drvo“, ističe Knapić.
Za razliku od ranijih godina, kada se naglasak stavljao na vizualni efekt, danas se traže površine koje lijepo stare i koje se mogu koristiti desetljećima bez gubitka kvalitete.
2. Boje koje se stapaju s prostorom
Boja se u kuhinjama za 2026. koristi suptilno, kao dio šire priče interijera.
Boja godine pod povećalom: Evo kako je ova ne-boja podjelila struku
„Lakirani dijelovi i fronte i dalje su u trendu, ali se moraju savršeno uklapati u drvene plohe“, objašnjava Knapić.
Topli neutralni tonovi, zagasite nijanse i prirodna paleta boja omogućuju da kuhinja ne dominira prostorom, već ga nadopunjuje i povezuje s ostatkom doma.
3. Zaobljene linije koje smiruju prostor
Ravne i oštre linije sve češće zamjenjuju mekše forme koje prostoru daju fluidnost i osjećaj ugode.
„Zaobljene kuhinje radimo već punih 20 godina i pokazale su se kao najbolje rješenje – nisu agresivne u prostoru i imaju mekoću kod korištenja“, kaže Knapić.
Ovakav pristup posebno je važan u otvorenim tlocrtima, gdje kuhinja mora funkcionirati i vizualno i ergonomično.
4. Radna ploha kao srce kuhinje
Radna ploha postaje centralna točka kuhinje – mjesto gdje se kuha, druži i boravi.
10 savjeta dizajnera za odabir savršenog kuhinjskog otoka
„U radnu plohu danas ugrađujemo kuhalne ploče s napom, hladnjake za vino i utičnice za svakodnevna trošila“, navodi Knapić.
Takva rješenja omogućuju da kuhinja bude maksimalno funkcionalna bez vizualnog zagušenja.
5. Tehnologija koja se ne nameće
Uređaji u suvremenoj kuhinji trebaju biti snažni, ali diskretni.
„Ugrađujemo pećnice nove generacije koje se čiste vodom, velike hladnjake s naprednom tehnologijom hlađenja i kuhalne ploče s integriranom napom“, ističe Knapić.
Tehnologija je tu da olakša svakodnevicu, ali da pritom ostane gotovo nevidljiva.
6. Kuhinje bez ručki – čistoća linija i lakše održavanje
Detalji koji su nekad bili nužni danas postaju višak.
„Hladnjaci, pećnice i perilice otvaraju se na dodir, bez ručki, što je praktično i estetski čišće“, objašnjava Knapić.
Ovakva rješenja olakšavaju održavanje i dodatno naglašavaju minimalistički karakter kuhinje.
7. Staklo kao sofisticirani dizajnerski akcent
Staklo se vraća u modernom, profinjenom obliku.
„Staklene vitrine, reflektirajuća i dimljena stakla postaju neizostavni dizajnerski detalj“, kaže Knapić.
U kombinaciji s rasvjetom, staklo dodaje dubinu i luksuzan dojam bez pretjerivanja.
8. Rasvjeta koja stvara atmosferu
Rasvjeta već dugo nije samo funkcionalna potreba, već važan dio ambijenta.
„Rasvjeta mora biti i funkcionalna i ambijentalna – daje poseban odsjaj kroz staklo i naglašava materijale“, zaključuje Knapić.
Pametno planirana rasvjeta definira zone u kuhinji i čini prostor ugodnim u svim dijelovima dana.
Kuhinja kao prostor prilagođen životu
Kuhinje za 2026. godinu jasno pokazuju jedan smjer – personalizaciju. Materijali, boje, oblici i tehnologija prilagođavaju se stvarnim potrebama korisnika, a ne prolaznim trendovima. Kako potvrđuje iskustvo Kuhinja Knapić, dobra kuhinja nije ona koja izgleda atraktivno na prvu, već ona koja dugoročno funkcionira u svakodnevnom životu.
