Uređenje interijera
Mozak može biti najbolja budilica
Higijena spavanja znači imati svakodnevne rutine koje potiču dosljedan i miran san. A da bi poboljšali higijenu spavanja, treba razviti dobru rutinu koja će našem mozgu poslati signal da je vrijeme za spavanje.
Rutina prije spavanja
To može biti različite stvari za različite ljude, ali na primjer, perem zube, pa se idem tuširat, pa ću popit šalicu čaja, uz knjigu u slabo osvjetljenoj prostoriji ili nekako blago, neko nježno osvjetljenje jer i to zapravo utječe, količina svjetla na to koliko će nam se spavati i dakle, stvoriti cijeli jedan ugođaj, ono paradu odlaska na spavanje da zapravo naš mozak počne povezivat te radnje sa time, aha, nakon ovoga se ide u krevet i onda kad to više puta ponovimo, mozak će krenut prepoznavat, aha ovo je sad nešto što mene umiruje, što mene uspavljuje.

Isto je dobro zadržati i krevet, mjesto za spavanje, dakle, ne u krevetu, ne znam, igrat igrice ili učiti pogotovo, zato što nam onda mozak krene povezivat krevet sa nečim drugim, a ne sa spavanjem, kao što je dobro za radnim stolom učiti, a ne igrat igrice, jer opet razvijemo to mjesto za samo tu stvar, rekla je psihologinja Ines Begčević iz udruge Kako si.
Optimizacijom rasporeda spavanja i održavanje rutine, osigurat ćemo si kvalitetan san, a istovremeno je vrlo važna ugodna atmosfera spavaće sobe.
Priprema prostora za spavanje

Dobro je pred spavanje bilo koji prostor u kojem boravimo čim mekše, čim slabije osvjetljenje, tako da zapravo, naš mozak njemu mrak signalizira da je vrijeme za odlazak na spavanje, ali osim tog osvjetljenja isto tako je važno da to bude ugodno i na neke druge načine da zapravo bude dobro prozračeno, da ne bude prevruće u toj prostoriji isto u kojoj ćemo ići spavati, da ne znam, i da si zapravo taj prostor učinimo ugodnim na koji god način, da nam je posteljina ugodna, čista, da što god zapravo osobi nekako olakšava je dobro, objasnila je Begčević.
Raspored spavanja kojeg ćete se držati
Nekoliko tjedana trebalo bi svaki dan ići spavati i buditi se u isto vrijeme. To će signalizirati našem mozgu kad nas treba uspavati, a kada buditi. Tu rutinu najteže uspostavljaju mladi.

Ono što često dobijem kao odgovor, baš kod adolescenata da nekako preko dana kao da su na njima sva neka očekivanja, moraš, najčešće vezano za učenje ili za neke druge zadatke i onda kad dođe mrak, kao da ta očekivanja više ne postoje. I onda mogu bez grižnje savjesti raditi stvari koje vole; biti na mobitelu, igrat igrice ili slično jer tad, po noći, očekivanja ne postoje. I onda podsvjesno nekako da si žele produljiti taj neki dio kad su oni zapravo naj opušteniji jer preko dana im je stalno neki zahtjev tu ili su roditelji stalno tu pa ih pitaju, ovako si odu na spavanje i oni su napokon opušteni, napokon na miru, ispričala je Ines Begčević za Dom na kvadrat.
Koliko bi trebali spavati
Preporučeni broj sati sna razlikuje se ovisno godinama. Odrasli trebaju 7 do 9 sati sna, tinejdžeri 8 do 10, a školska djeca 9 do 12.

Tu sad neki standardi naravno da mlađa djeca trebaju više, ali ono što zapravo često puta zanemarimo je da adolescenti trebaju isto još dosta sna i da njihovi obrasci spavanja prirodno jesu nešto drugačiji od onog što svijet od njih očekuje. Očekujemo da se dižu u školu, za školu oko 6, 7 ujutro, a njima je zapravo prirodnije da idu spavat kasnije i da se bude kasnije. Onda to nekad roditelje zbuni ili naljuti zašto oni tako kasno idu spavati ali zapravo većina tinejdžera to tako i radi, rekla je Begčević.
Popodnevno spavanje ili “Power nap”
Poslijepodnevno spavanje ne bi trebalo trajati više od 20 minuta, 6 sati prije spavanja ne bi trebali piti kavu, a barem 3 sata prije sna ne bi trebali vježbati.
Ljudi vole nekad spavati poslijepodne, što može biti super i može nas regenerirati, međutim točno se zna koliko treba spavati popodne da bi se zaista probudili odmorni. To često puta u radu s tinejdžerima bude, da oni budu umorni, onda spavaju po dva, tri sata popodne što zapravo, svi mi odgovore – probudiš li se odmoran; ne. Zapravo je nekih dvadesetak minuta potrebno da bismo se mi osvježili, zaustavili se u toj fazi sna prije nego uđemo u ovaj duboki san koji nas tako kratko neće osvježiti, tako da nekih, pametno spavati popodne, nekih dvadesetak minuta, savjetuje Begčević.

Kad uređujete spavaću sobu, izaberite boje koje na vas djeluju umirujuće, dodajte ambijentalnu rasvjetu i lijepo spavajte.
Dizajn i trendovi
AXOR na Salone del Mobile 2026: Nova vizija kupaonice kroz dizajn i personalizaciju
AXOR je na Salone del Mobile 2026 predstavio inovativna rješenja koja redefiniraju kupaonicu kao osobni prostor – kroz dizajn, tehnologiju i gotovo neograničene mogućnosti prilagodbe.
U središtu pozornosti ovogodišnjeg Salone del Mobile u Milanu našao se i AXOR, koji je kroz svoj nastup jasno pokazao u kojem se smjeru razvija suvremeni kupaonski prostor. No već na prvi pogled bilo je jasno da se ne radi samo o novim proizvodima, nego o širem konceptu koji redefinira način na koji doživljavamo kupaonicu.
AXOR u Milanu nije predstavljao pojedinačna rješenja, već kontinuitet vizije koja traje desetljećima – vizije u kojoj se dizajn, tehnologija i individualnost spajaju u prostor prilagođen korisniku.
Dizajn koji traje više od stoljeća
Ove godine Hansgrohe grupa obilježava 125 godina postojanja, što dodatno daje težinu njihovom nastupu na jednom od najvažnijih svjetskih sajmova dizajna. AXOR, kao dio te priče, nastavlja razvijati ideju kupaonice kao osobnog prostora.
“Ove godine obilježavamo 125. obljetnicu brenda Hansgrohe. To je proslava inženjerske izvrsnosti, dizajna i inovacija, objedinjena i predstavljena ovdje na Salone del Mobile”, ističe Marcelo Moriera.
Dodaje kako AXOR kroz sve svoje kolekcije dosljedno razvija ideju personalizacije, oslanjajući se na dugogodišnje suradnje s vrhunskim svjetskim dizajnerima.
“AXOR utjelovljuje ideju da kupaonica treba biti osobno utočište za svakoga. Tijekom više od 30 godina suradnje s vrhunskim dizajnerima nastojali smo objediniti tu viziju individualnosti.”
Kupaonica kao osobni prostor
Ono što se sve jasnije vidi na globalnoj razini jest promjena u načinu na koji doživljavamo kupaonicu. Ona više nije samo funkcionalan prostor, nego mjesto opuštanja, regeneracije i svakodnevnih rituala.
Kupaonica kao spa oaza – Hansgrohe zna šta radi
Upravo takav pristup AXOR je prikazao i u svom izložbenom prostoru, gdje su pažljivo oblikovane linije, materijali i svjetlo stvarali iskustvo koje nadilazi klasično uređenje interijera. Kupaonica se tako sve više približava ideji privatnog spa prostora – mjesta koje smiruje i vraća ravnotežu.

Inovacije koje mijenjaju način korištenja prostora
Središnje mjesto zauzele su nove kolekcije i proizvodi koji pomiču granice funkcionalnosti. AXOR je predstavio kolekciju Archivio, razvijenu u suradnji s Barber Osgerby, ali i potpuno novi proizvod koji dodatno redefinira organizaciju prostora.
“Ove godine donosimo AXOR Incara, proizvod razvijen s Antoniom Citteriom koji omogućuje dizajnerima da iznova promišljaju prostor kupaonice. Objedinjuje termostat, ručni tuš i nišu za odlaganje, što ga čini iznimno inovativnim rješenjem”, objašnjava Oliver Sogno.
Takva rješenja pokazuju kako suvremeni dizajn ide prema integraciji funkcija – gdje tehnologija ne dominira prostorom, nego se u njega prirodno uklapa.
Personalizacija kao ključ luksuza
Jedan od najvažnijih naglasaka ovogodišnjeg nastupa bio je upravo individualni pristup. AXOR već godinama razvija sustave koji omogućuju korisnicima da prostor prilagode vlastitim navikama, estetici i načinu života.
“Danas, osobito u luksuznom segmentu, svi žele proizvode prilagoditi vlastitim potrebama i osobnom stilu. Upravo je to područje na kojem intenzivno radimo”, ističe Sogno.
U tom kontekstu, luksuz više nije definiran samo materijalima ili cijenom, nego mogućnošću izbora i stvaranja prostora koji je u potpunosti osoban.

Dizajn mora biti intuitivan
Unatoč snažnom estetskom izrazu, dizajn ne smije izgubiti svoju osnovnu funkciju – jednostavnost korištenja. Upravo to naglašavaju dizajneri Barber i Osgerby, koji stoje iza nove kolekcije.
Tu važnost intuitivnosti možda najbolje ilustrira primjer koji iz vlastitog iskustva navodi dizajner Edward Barber.
Prisjećajući se boravka u Veneciji, kaže kako se našao u situaciji da nije mogao shvatiti kako uključiti tuš, zbog čega je na kraju morao nazvati recepciju i tražiti pomoć.
“Može nešto izgledati lijepo, ali ako korisnik ne razumije kako to funkcionira, onda gubi smisao”, ističe Barber.
Upravo takvi primjeri pokazuju da dobar dizajn ne završava estetikom – njegova prava vrijednost leži u tome koliko je jednostavan i prirodan za korištenje.
Iskustvo koje se ne primjećuje, ali se osjeća
Osim funkcionalnosti, sve veći naglasak stavlja se na osjećaj korištenja prostora. Voda, svjetlo i materijali više nisu samo tehnički elementi, već dio iskustva.
“Način na koji voda izlazi djeluje vrlo prirodno i ugodno, ne morate razmišljati o tome”, dodaje Jay Osgerby.
Takav pristup pokazuje kako dizajn danas ide prema stvaranju nevidljive kvalitete – one koja se ne ističe, ali se jasno osjeća u svakodnevnom korištenju.

Suradnja s najboljima kao standard
AXOR-ova dugogodišnja suradnja s vodećim svjetskim dizajnerima nije slučajna, već strateški izbor. Upravo takva suradnja omogućuje kontinuirano pomicanje granica u dizajnu i tehnologiji.
“Kao dizajneru, važno mi je surađivati s onima koji ulažu u inovacije i spremni su investirati vrijeme i resurse u razvoj kvalitetnih proizvoda”, ističe Osgerby.
Upravo ta kombinacija dizajna i tehnološke izvrsnosti čini AXOR jednim od ključnih igrača u segmentu suvremenog uređenja kupaonica.
Kupaonica kao arhitektura života
Kroz spoj vrhunskog dizajna, tehnoloških inovacija i gotovo neograničenih mogućnosti personalizacije, AXOR je u Milanu potvrdio ono što postaje sve jasnije. Kupaonica više nije samo prostor svakodnevice.
Danas ona postaje intimna arhitektura života, oblikovana prema potrebama, navikama i identitetu korisnika.
Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Revisiting Richter: Prostoria u Milanu oživjela hrvatski modernizam kroz suvremeni dizajn
Projekt Revisiting Richter donosi reinterpretaciju rada Vjenceslava Richtera kroz suvremeni dizajn. Prostoria je u Milanu predstavila kolekciju koja spaja modernizam i današnji način života.
Na ovogodišnjem Salone del Mobile u Milanu, među najrelevantnijim svjetskim dizajnerskim imenima, našla se i hrvatska Prostoria. No njihov nastup nije bio tek predstavljanje nove kolekcije, već projekt koji ide korak dalje – istraživanje, reinterpretacija i oživljavanje jednog od najvažnijih imena hrvatskog modernizma.
Kroz izložbu Revisiting Richter, Prostoria je premijerno predstavila pet novih kolekcija inspiriranih radom Vjenceslava Richtera, arhitekta, umjetnika i jednog od ključnih protagonista avangardne grupe EXAT 51. Riječ je o projektu koji ne govori samo o dizajnu namještaja, nego o kontinuitetu ideja i njihovoj aktualnosti u suvremenom prostoru.
Projekt koji nadilazi klasičan dizajn
Za razliku od klasičnih lansiranja kolekcija, Revisiting Richter razvijao se kao istraživački projekt koji je trajao više od godinu dana. Tim Prostorie pristupio je Richterovom radu s ciljem da ga razumije, interpretira i prevede u suvremeni kontekst.
“Na ovom projektu radili smo više od godinu dana – razvijali proizvode, proučavali njegov opus i pokušavali pronaći način kako to što je on započeo prenijeti u današnje vrijeme”, objašnjava arhitektica Iva Šilović iz Prostorie.
Važan aspekt projekta bio je i edukativni – ponovno otvoriti prostor za razumijevanje Richterovog rada, kako na međunarodnoj sceni, tako i u Hrvatskoj.

Dizajnerska arheologija
Jedan od najvećih izazova projekta bio je rad s ograničenim materijalima. Richterovi koncepti često su postojali samo u formi skica, nacrta ili fragmentarnih ideja, što je zahtijevalo poseban pristup.
“Radili smo svojevrsnu dizajnersku arheologiju. Iz vrlo oskudnih referenci – skica, fotografija i fragmenata – pokušali smo rekonstruirati njegov način razmišljanja i razumjeti ga iz današnje perspektive”, objašnjava dizajner Neven Kovačić.
Takav proces nije bio puko kopiranje prošlosti, već interpretacija – stvaranje novih proizvoda koji zadržavaju ideju, ali dobivaju suvremenu funkciju.

Modernizam koji ponovno dobiva glas
Richterovi koncepti nastali su u razdoblju intenzivnog istraživanja prostora, forme i funkcije. Njegov rad dugo je bio manje prisutan u širem javnom diskursu, unatoč njegovoj važnosti.
“Imam dojam da smo na Richtera čekali sve ove godine, kao da smo pronašli vlastite korijene. To je neko skriveno blago hrvatskog modernizma koje je napokon dobilo svoje mjesto”, ističe Kovačić.
Projekt Revisiting Richter tako ne predstavlja samo dizajnerski iskorak, nego i kulturni trenutak – vraćanje važnog dijela arhitektonske i dizajnerske baštine u fokus.
Modularnost kao suvremena potreba
Jedan od ključnih principa koji se provlači kroz kolekciju jest modularnost. Richter ju je promišljao kao alat slobode i prilagodljivosti prostora, a Prostoria taj koncept razvija u skladu s današnjim načinom života.
Modularni sustavi omogućuju fleksibilnost i prilagodbu različitim situacijama – od privatnih interijera do javnih prostora, što je danas važnije nego ikad.
“Možemo reći da je ovo tek prva faza projekta. Tijekom istraživanja naišli smo na još mnogo ideja koje bi vrijedilo razvijati dalje”, dodaje Kovačić.
Time Revisiting Richter ostaje otvoren proces, a ne završena kolekcija.
Dizajn koji komunicira
Nazivi komada unutar kolekcije dodatno naglašavaju povezanost s izvornim radovima. Umjesto dekorativnih naziva, Prostoria koristi sustav označavanja prema godinama Richterovog stvaralaštva – od 1951. do 1961.
Takav pristup zadržava modernističku jasnoću i funkcionalnu logiku, ali istovremeno omogućuje suvremenom korisniku da razumije tipologiju i namjenu proizvoda.

Hrvatski dizajn na globalnoj sceni
Izložbom Revisiting Richter, Prostoria je još jednom potvrdila svoju poziciju među vodećim dizajnerskim brendovima.
U tom kontekstu, projekt dobiva dodatnu težinu jer pokazuje kako lokalna kulturna baština može postati dio globalnog dizajnerskog dijaloga.
Dizajnerski namještaj nadahnut hrvatskom modernističkom arhitekturom
Dijalog između prošlosti i budućnosti
Revisiting Richter nije samo kolekcija, nego proces – dijalog između prošlosti i sadašnjosti, između autora i proizvođača, između ideje i njezine suvremene interpretacije.
U vremenu kada dizajn često prati brze trendove, ovakav pristup vraća fokus na promišljenost, istraživanje i razumijevanje.
Nakon milanske premijere, projekt će biti predstavljen i domaćoj publici – 8. svibnja u Oris Kući arhitekture u Zagrebu, čime se ova priča simbolično vraća tamo gdje je i započela.






