Uređenje interijera
Mozak može biti najbolja budilica
Higijena spavanja znači imati svakodnevne rutine koje potiču dosljedan i miran san. A da bi poboljšali higijenu spavanja, treba razviti dobru rutinu koja će našem mozgu poslati signal da je vrijeme za spavanje.
Rutina prije spavanja
To može biti različite stvari za različite ljude, ali na primjer, perem zube, pa se idem tuširat, pa ću popit šalicu čaja, uz knjigu u slabo osvjetljenoj prostoriji ili nekako blago, neko nježno osvjetljenje jer i to zapravo utječe, količina svjetla na to koliko će nam se spavati i dakle, stvoriti cijeli jedan ugođaj, ono paradu odlaska na spavanje da zapravo naš mozak počne povezivat te radnje sa time, aha, nakon ovoga se ide u krevet i onda kad to više puta ponovimo, mozak će krenut prepoznavat, aha ovo je sad nešto što mene umiruje, što mene uspavljuje.
Isto je dobro zadržati i krevet, mjesto za spavanje, dakle, ne u krevetu, ne znam, igrat igrice ili učiti pogotovo, zato što nam onda mozak krene povezivat krevet sa nečim drugim, a ne sa spavanjem, kao što je dobro za radnim stolom učiti, a ne igrat igrice, jer opet razvijemo to mjesto za samo tu stvar, rekla je psihologinja Ines Begčević iz udruge Kako si.
Optimizacijom rasporeda spavanja i održavanje rutine, osigurat ćemo si kvalitetan san, a istovremeno je vrlo važna ugodna atmosfera spavaće sobe.
Priprema prostora za spavanje
Dobro je pred spavanje bilo koji prostor u kojem boravimo čim mekše, čim slabije osvjetljenje, tako da zapravo, naš mozak njemu mrak signalizira da je vrijeme za odlazak na spavanje, ali osim tog osvjetljenja isto tako je važno da to bude ugodno i na neke druge načine da zapravo bude dobro prozračeno, da ne bude prevruće u toj prostoriji isto u kojoj ćemo ići spavati, da ne znam, i da si zapravo taj prostor učinimo ugodnim na koji god način, da nam je posteljina ugodna, čista, da što god zapravo osobi nekako olakšava je dobro, objasnila je Begčević.
Raspored spavanja kojeg ćete se držati
Nekoliko tjedana trebalo bi svaki dan ići spavati i buditi se u isto vrijeme. To će signalizirati našem mozgu kad nas treba uspavati, a kada buditi. Tu rutinu najteže uspostavljaju mladi.
Ono što često dobijem kao odgovor, baš kod adolescenata da nekako preko dana kao da su na njima sva neka očekivanja, moraš, najčešće vezano za učenje ili za neke druge zadatke i onda kad dođe mrak, kao da ta očekivanja više ne postoje. I onda mogu bez grižnje savjesti raditi stvari koje vole; biti na mobitelu, igrat igrice ili slično jer tad, po noći, očekivanja ne postoje. I onda podsvjesno nekako da si žele produljiti taj neki dio kad su oni zapravo naj opušteniji jer preko dana im je stalno neki zahtjev tu ili su roditelji stalno tu pa ih pitaju, ovako si odu na spavanje i oni su napokon opušteni, napokon na miru, ispričala je Ines Begčević za Dom na kvadrat.
Koliko bi trebali spavati
Preporučeni broj sati sna razlikuje se ovisno godinama. Odrasli trebaju 7 do 9 sati sna, tinejdžeri 8 do 10, a školska djeca 9 do 12.
Tu sad neki standardi naravno da mlađa djeca trebaju više, ali ono što zapravo često puta zanemarimo je da adolescenti trebaju isto još dosta sna i da njihovi obrasci spavanja prirodno jesu nešto drugačiji od onog što svijet od njih očekuje. Očekujemo da se dižu u školu, za školu oko 6, 7 ujutro, a njima je zapravo prirodnije da idu spavat kasnije i da se bude kasnije. Onda to nekad roditelje zbuni ili naljuti zašto oni tako kasno idu spavati ali zapravo većina tinejdžera to tako i radi, rekla je Begčević.
Popodnevno spavanje ili “Power nap”
Poslijepodnevno spavanje ne bi trebalo trajati više od 20 minuta, 6 sati prije spavanja ne bi trebali piti kavu, a barem 3 sata prije sna ne bi trebali vježbati.
Ljudi vole nekad spavati poslijepodne, što može biti super i može nas regenerirati, međutim točno se zna koliko treba spavati popodne da bi se zaista probudili odmorni. To često puta u radu s tinejdžerima bude, da oni budu umorni, onda spavaju po dva, tri sata popodne što zapravo, svi mi odgovore – probudiš li se odmoran; ne. Zapravo je nekih dvadesetak minuta potrebno da bismo se mi osvježili, zaustavili se u toj fazi sna prije nego uđemo u ovaj duboki san koji nas tako kratko neće osvježiti, tako da nekih, pametno spavati popodne, nekih dvadesetak minuta, savjetuje Begčević.
Kad uređujete spavaću sobu, izaberite boje koje na vas djeluju umirujuće, dodajte ambijentalnu rasvjetu i lijepo spavajte.
Uređenje interijera
Uskrsno uređenje stola koje spaja tradiciju, emociju i raskoš detalja
Blagdanski stol nije samo mjesto okupljanja – on je prostor u kojem se susreću emocije, uspomene i trenuci koje pamtimo. Upravo zato uskrsno uređenje stola sve češće nadilazi klasične dekoracije i postaje način izražavanja osobnog stila, ali i odnosa prema obitelji i tradiciji.
Stilistica interijera Marija Zdilar svake godine za Uskrs stvara poseban doživljaj u svom domu. Njezin stol nije samo estetski privlačan – on priča priču.
Rapsodija Uskrsa gdje se tradicija, nasljeđe i ljepota susreću s rajskom raskoši egzotočnog voća
Stol koji ima emociju i priču
Za Mariju, uređenje stola počinje osjećajem, a ne pravilima.
“Da bi moj stol svake godine izgledao drugačije, ključna riječ je emocija i ljubav. To je ono što me pokreće. Ljudi koji sjede za tim stolom su najvažniji i želim da taj trenutak ima posebnu dimenziju”, kaže Marija.
Okrugli ili pravokutni? Arhitektica otkriva kako odabrati pravi blagovaonski stol
Upravo ta osobna nota razlikuje njezin pristup od klasičnih dekoracija. Njezin stol nije savršen u tradicionalnom smislu – on je živ, slojevit i pun detalja.
Kaskadni raspored kao vizualni potpis
Jedna od karakteristika njezina stila je takozvana “kaskada” – način slaganja dekoracija koji stvara dojam bogatstva i dinamike.
Elementi se ne postavljaju strogo i simetrično, već se “prelijevaju” preko stola, stvarajući raskošan, ali skladan vizualni dojam.
Takvo uskrsno uređenje stola unosi pokret i razigranost, ali istovremeno zadržava eleganciju.
Spoj nespojivog: tradicija i egzotika
Marija u svojim aranžmanima voli spajati različite stilove i elemente.
Uz klasične uskrsne motive, često koristi i neočekivane detalje poput tropskog voća ili maslinovih grana.
“Želim povezati godišnja doba – prijelaz iz zime u proljeće, ali i unijeti toplinu krajeva gdje ima više sunca. Tako sam ove godine koristila maslinu s Hvara i tropsko voće”, objašnjava.
Takva kombinacija daje stolu svježinu i originalnost, ali i stvara osjećaj topline i života.
Ručni rad kao poseban detalj
Posebno mjesto na stolu zauzimaju ručno izrađeni ukrasi, koji imaju emocionalnu vrijednost.
“Ove godine na mom stolu su pisanice i svijeće koje izrađuje moja prijateljica. Počele smo razmjenjivati ručne radove i na taj način dijelimo emocije”, kaže Marija.
Ručni radovi unose autentičnost i osjećaj povezanosti, što je upravo ono što blagdanski stol čini posebnim.
Majstorica rukotvorina Jadranka Krmić ističe kako svaki komad nosi priču.
“Ta jaja su stvarana rukama i srcem. Koristim materijale koji nas povezuju s prošlošću – baršun, čipku, kristale i staklene detalje”, objašnjava.
Takvi elementi daju stolu dozu elegancije i podsjećaju na neka prošla vremena, ali u suvremenoj interpretaciji.
Kruh kao simbol zajedništva
Osim dekoracija, važnu ulogu u uskrsnom stolu ima i hrana – posebno kruh.
Za Mariju kruh ima dublje značenje.
“Kruh predstavlja dijeljenje i zajedništvo. On nosi posebne emocije”, kaže.
Njezin kruh kombinira slatke i slane okuse, a dodatno ga ukrašava jestivim cvijećem i detaljima poput jestivog zlata.
Takav pristup pokazuje kako i hrana može biti dio ukupne estetike i doživljaja stola.
Uskrsni stol kao odraz života
Marija naglašava važnost ravnoteže između tradicije i suvremenog trenutka.
“Tradicija mora ostati, ali uvijek volim dodati nešto novo – nešto što pripada vremenu u kojem živimo”, kaže.
Upravo ta kombinacija čini njezin stol posebnim – jer nije riječ o savršenstvu, već o autentičnosti.
Blagdanski stol tako postaje mjesto susreta, razmjene i zajedništva – prostor u kojem se ne dijeli samo hrana, već i emocije.
Šaren, vedar i u znaku iščekivanja toplijih dana – takav je Uskrs uz pelargonije. Ove nezahtjevne i zahvalne cvjetnice unose živopisni akcent u svaki dom i lako se uklapaju u različite uskrsne aranžmane. Bilo da su u vazama, teglama, na pladnjevima ili kao središnji ukras blagdanskog stola, pelargonije svakom prostoru daju poseban proljetni pečat.
Stručnjaci inicijative Pelargonium for Europe (PfE) donose inspiraciju za rascvjetani Uskrs – od romantično uređenog stola do jednostavnih kreativnih projekata koje možete izraditi sami.
Svečano uređen uskrsni stol u vintage stilu
Središnji ukras nezaobilazni je element svečanog stola, a odaberete li pelargoniju kao glavnu zvijezdu, dobit ćete romantičan i proljetni izgled. Naravno, ovisno o popratnim dekoracijama, možete naglasiti i upotpuniti stil koji prevladava u vašem domu.
Kada je riječ o rustikalnom/vintage stilu, ovo možete postići na vrlo jednostavan način – nekoliko staklenih vaza s raznim nijansama pelargonija postavite na visoki rustikalni pladanj, a sve dodatno ukrasite uskrsnim motivima poput pisanica. Takav aranžman stvorit će romantičnu središnju točku na svečano postavljenom stolu – bilo da je riječ o blagovaonici, terasi ili balkonu. Cjelokupni izgled upotpunite oslikanim pisanicama, jastucima s uskrsnim ili cvjetnim motivima i drvenim detaljima, a ukrasi poput dekorativnog prstenja za salvete s motivom zečića dodatno će naglasiti toplinu i blagdanski ugođaj.
Poseban vizualni element može biti dekorativna figura zeca s tačkama ispunjenim bijelim i ružičastim pelargonijama. U kombinaciji s cvjetnim aranžmanima stvara razigranu, pomalo rustikalnu atmosferu u duhu popularnog cottage stila.
Kreativni DIY projekt: vaze od ljuski jaja s pelargonijama
Za one koji vole ručni rad i personalizirane dekoracije, pelargonije se mogu uklopiti u jednostavan, ali vrlo efektan DIY projekt. Umjesto klasičnog uskrsnog vijenca, ljuske jaja pretvorite u male vaze. Postavite ih na drveni ili metalni pladanj te ih okružite mahovinom, grančicama i prepeličjim jajima. U svaku ljusku dodajte malo vode i svježi cvijet pelargonije – rezultat je nježna, prirodna i moderna blagdanska dekoracija.
Potrebno:
Kokošja jaja, metalni (pocinčani) ili drveni pladanj, manje grančice, mahovina, prepeličja jaja za dekoraciju, voda i cvjetovi pelargonija u ružičastoj, bijeloj ili boji fuksije.
Postupak izrade:
- Pripremite „vaze“ od jaja. Ovisno o željenom izgledu, pažljivo odrežite gornju trećinu ljuske i ispraznite sadržaj ili žlicom uklonite sadržaj tvrdo kuhanih jaja. Želite li manji otvor, koristite svježe jaje koje probušite na vrhu i dnu te ga ispuhnite na uobičajen način.
- Ljuske temeljito isperite i ostavite da se osuše (po potrebi ih prebrišite s malo octa).
- Obojite ili ukrasite jaja prema želji. Cijela jaja mogu se obojiti pa potom otvoriti, dok je već otvorene ljuske najbolje ukrašavati izvana kako bi unutrašnjost ostala čista. Ispuhana jaja postavite na čačkalicu ili drveni štapić kako bi se lakše bojala i kako bi boja bila ravnomjerna.
- U svaku ljusku ulijte malo vode i umetnite svježe cvjetove pelargonija.
- Posložite ih na pladanj te dodatno dekorirajte grančicama, mahovinom i prepeličjim jajima.
- Redovito mijenjajte vodu kako bi cvijeće dulje ostalo svježe.
Savjet: Kokošja jaja idealna su za manje cvjetove, dok guščja jaja pružaju više prostora za raskošnije aranžmane. Prepeličja jaja, zbog svoje pjegave ljuske, posebno su dekorativna kao završni detalj.
Plemenite (engleske) pelargonije, uzgajane kao sobne biljke, cvatu već od ožujka i unose svježe boje u interijer. I druge vrste, poput klasičnih zonalnih i visećih pelargonija, mogu procvjetati u vrijeme Uskrsa ako se uzgajaju u zimskom vrtu, stakleniku ili drugom svijetlom i toplom prostoru. Tako ove omiljene ljetne cvjetnice i ranije postaju dio dekorativnih aranžmana i daju posebnu, šarenu notu uskrsnom uređenju doma.
Fotografije i više informacija o pelargonijama možete pronaći na www.pelargonium-for-europe.com.
