Bez kategorije
Kontrast pri uređenju interijera
Jedno od najvažnijih pitanja koje se nameće prilikom uređenja interijera jest koristiti li elemente sličnog ili upravo kontrastnog dizajna. Odgovor na to pitanje prilično je složen jer ovisi o mnogo elemenata samog prostora, no ipak se pokazalo kako je potrebna mjera jednog i drugog.

Najbolji primjer možemo naći za svakim stolom – koliko je ukusnom jelu potreban dobar začin, toliko je interijeru potreban dobar detalj. Sklad prostora postiže se elementima pretežito sličnog dizajna kojem je „začin“ neki kontrastni detalj.
Kontrast boja
Ukoliko se radi o boji, svaka boja „voli“ svoj kontrast u detalju. Kako bismo znali kako to učiniti, ključno je malo predznanja o bojama. Postoje osnovne boje (plava, žuta i crvena) te boje koje su nastale miješanjem ovih osnovnih u različitim omjerima, dok međusobnim miješanjem ove tri osnovne boje dobivamo smeđu. Na taj način primjenjujući ovo načelo kontrasta možemo sa žutom bojom planirati ljubičasti detalj, s modro-zelenom crveno-narančasti detalj, narančastu s plavim detaljem i tako redom. Važno je napomenuti da je uvijek bolje slagati manje intenzitete boja jer je malo prostora koji mogu podnijeti zasićene boje.

Kontrast materijala
Danas se ovaj način kontrasta ne samo boje već i materijala (drvo i čelik), može naći u izradi namještaja (npr. stol – osnovne konstrukcije aluminij s drvenom pločom ili kombinacija aluminij – staklo; drvo – staklo). Na prvi pogled ovakvi materijali nemaju ništa zajedničko, no tu upravo leži ključ njihova sklada. Protuteža glatkoj plohi nalazi se u grubljoj – brušenoj, prozirnoj – neprozirno i tako redom. Obrada samog materijala je također vrlo bitna – svakoj glatkoj ili čak poliranoj površini potrebno je dodati grubi, ponekad i rustikalan detalj.
Izbor namještaja i detalja
Suvremeni interijeri se lišavaju mogućnosti detalja, odnosno možemo reći da je vrlo aktualan minimalizam i funkcionalnost. Prostori gdje je namještaj sveden na najmanju moguću mjeru kako bi se postigla prozračnost prostora, upravo trebaju nekoliko detalja koji mogu u potpunosti pretvoriti prostor iz hladnog i čistog u ono što nazivamo topli dom. Ova tvrdnja se može potkrijepiti na primjeru prostora uređenog vrlo modernim namještajem koji uvijek ima neki stilski detalj. Radi li se o zrcalu vrlo stiliziranog obruba, stolića s rezbarenim nogicama, stiliziranom lusteru, zavjesama ili antičkoj vazi iz morskih dubina, potpuno je svejedno ukoliko se ostali interijer slaže u stilu i boji.

Ukoliko ovakvi detalji rustikalnog namještaja imaju i emocionalnu vrijednost, (npr. omiljen komad bidermajera naše bake) uspjeh je zajamčen. Slične boje i stil kao svoju protutežu trebaju ovakav detalj, no ipak – jedan detalj, jer prevelika količina kontrasta ipak ne rezultira skladom već kaosom. Najbolja ostvarenja se mogu postići ovakvim jednim detaljem, dok se sa unošenjem svakog novog preporuča oprez.
Autor: Ivan Škarica, arhitekt
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
Bez kategorije
Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu
Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.
Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.
Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.
A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.
Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.
A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.
You must be logged in to post a comment Login