Fotelja daje pečat svakom prostoru. Pogled na nju automatski signalizira udobnost, a različitost u izvedbi osigurava da baš svatko može prigrliti barem jednu.

Razvoj fotelje kroz povijest

Njeni korijeni sežu još u doba starog Rima, ali se najintenzivniji razvoj dogodio u 18. i 19. stoljeću kada je postala dostupna širokom puku. Do tada su fotelje smatrane simbolima moći i bile rezervirane gotovo isključivo za vladare.

Jedna legenda kaže da je u vrijeme Tudora dobila karakteristična krila, zbog hladnoće koja je vladala interijerima u ono vrijeme. Dok druga, zasluge za takozvanu Wingchair pripisuje dvoru francuskog kralja Luja XVI. Te fotelje čistih linija, geometrijskih oblika s naslonima za ruke karakterizirao je i raskošni barokni tapecirung.

Bogatiji ljudi tako su imali bogatije fotelje načinjene od vrsnih materijala, dok su siromašniji imali manje bogate i manje kvalitetne.

Nakon što je običan puk spoznao dobrobit ovog upečatljivog komada namještaja, kreće strelovit uzlet u dizajnu fotelja. Osobito u prvoj polovici 20. stoljeća. Mies van der Rohe, Eames i Jacobsen kreiraju fotelje čiji se originali i desetljećima nakon i dalje traže, ali i repliciraju. 

Luksuz i ekstravagancija – najpoznatije fotelje skandinavskog dizajna

Kakve fotelje imamo danas?

Osim klasika i njihovih replika koje su i danas među najpopularnijim odabirima kada je o foteljama riječ, vratio se i stil kasnih 60-ih i 70-ih. Cvjetni dizajn i patchwork apliciraju se na različite oblike fotelja i time se kreiraju komadi koji svakom interijeru daju dozu veselja i zaigranosti.

Dizajnerica interijera Jasmin Viner kaže kako su fotelje važan dekorativni element u interijeru. Posebnu ulogu dobila je onoga trenutka kada su setovi namještaja izašli iz mode, a kombiniranje različitih komada postao trend.

Kada je sve moderno, pogreške nema, no ako se odlučite za stilski prihvatljivije inačice, s replikama klasika modernog dizajna ne možete pogriješiti.

Fotelje koje podsjećaju na stolce, manjih dimenzija, elegantnih linija s drvenim ili metalnim nogama su lako prenosive. Stoga, omogućuju kreiranje kutka za opuštanje u svakom dijelu doma.

Idealne su za sve one koji ne posjeduju višak kvadrata, jer se s njima i u malom prostoru može postići zanimljiv ugođaj. Jer ipak je riječ o komadima čija povijest još nije do kraja zapisana..

#1

Ovaj podrum priča priču o takozvanom muškom dišpetu. Jer njegov se vlasnik često druži s prijateljima ujedno se natječući s njima tko će urediti ljepše okupljalište.

Dizajnerica interijera Snješka Kožul kazala nam je kako je želja vlasnika bila urediti prostor za druženje. Podrum je rađen po etapama, ne planski.

Njime dominiraju prirodni materijali – cigla, kamen, terakota, drvo. U takvo uređenje prostora idealno su se uklopili detalji sa svih strana svijeta.

Nekada staja, danas simpatična kuća za odmor

#2

I ovaj je podrum zamišljen kao prostor za zabavu i druženje. Arhitektica Eva Cotman istaknula je kako se najveća pažnja posvetila izradi šanka i vinske stalaže, i to od orhana koji je imao, da tako nazovemo, sentimentalnu vrijednost.

#3

U podrum se, iako mnogima ne bi palo na pamet, mogu uklopiti i moderni elementi. Idealan je primjer ovaj kojeg je uredila arhitektica Zora Salopek Baletić. U drugom kutku nalazi se vinska stalaža koja se jednim potezom sakriva iza kliznih vrata kako bi otkrila televizor. U tom trenutku ovaj se podrum koji izgleda poput restorana, pretvara u mjesto za zabavu i gledanje utakmica.