Zelena gradnja
Zelena gradnja traži nova znanja: U Šibeniku održan dijalog o budućnosti građevinarstva
Energetska obnova i održiva gradnja više nisu mogući bez novih znanja i edukacija. Stručnjaci upozoravaju da zelene vještine u građevinarstvu postaju ključne za budućnost cijelog sektora
Zelena tranzicija u građevinarstvu više nije pitanje budućnosti, nego realnost koja već mijenja način projektiranja, gradnje i obnove zgrada. Upravo zato zelene vještine u građevinarstvu postaju jedno od ključnih pitanja cijelog sektora.
U Šibeniku je u sklopu Connect Foruma održan 9. Otvoreni dijalog partnera Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a glavna tema ovogodišnjeg susreta bile su zelene vještine i kompetencije u građevinarstvu.
Događaj je okupio predstavnike ministarstava, akademske zajednice, projektante, izvođače, stručnjake za energetsku učinkovitost i predstavnike građevinskog sektora – sve s jednim zajedničkim ciljem: napraviti konkretne korake prema održivoj gradnji i dekarbonizaciji zgrada u Hrvatskoj.
Dekarbonizacija zgrada jedan je od glavnih ciljeva
Otvoreni dijalog partnera Ministarstvo je pokrenulo još 2018. godine kao platformu za suradnju svih ključnih dionika uključenih u proces zelene tranzicije. Cilj je jasan – dekarbonizacija zgrada do 2050. godine, a svake se godine obrađuju teme koje su najaktualnije za sektor.
“Otvoreni dijalog partnera Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine iniciralo je još 2018. godine s ciljem dekarbonizacije zgrada do 2050. godine. Svake godine obrađujemo aktualne teme, a ovogodišnja tema bile su zelene vještine i kompetencije u građevinarstvu”, objasnila je Diana Horvat, načelnica sektora Ministarstva.
Cijeli projekt teži povezivanju državnih institucija, akademske zajednice i građevinskog sektora kako bi se ubrzala energetska obnova zgrada i razvoj održive gradnje.
Kako energetska obnova zgrada mijenja Europu – i zašto sigurnost postaje prioritet
Zašto su zelene vještine postale ključne?
Sve stroži europski standardi i potreba za smanjenjem emisija CO₂ temeljito mijenjaju način na koji se danas projektiraju i obnavljaju zgrade. Energetska učinkovitost, održivi materijali, gotovo nulte emisije i otpornost na klimatske promjene postaju standard moderne gradnje – a to znači i rastuću potrebu za stručnjacima koji razumiju nove tehnologije i principe zelene gradnje.
“Cijeli ovogodišnji dijalog posvetili smo zelenim vještinama u građevinarstvu koje se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Radi se o svim razinama obrazovanja unutar reforme, uključujući nove studijske programe vezane uz zelenu gradnju i postpotresnu obnovu”, istaknula je Irena Križ Šelendić, ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe EU.
Sudionici su naglasili kako bez razvoja novih kompetencija neće biti moguće odgovoriti na izazove energetske obnove postojećih zgrada, sanacije nakon potresa niti izgradnje objekata gotovo nulte emisije.
nZEB stručni skup 2026: Deset godina energetske obnove i novi zahtjevi koji dolaze
Fakulteti sve više uvode teme zelene gradnje
Velik dio rasprave odnosio se na obrazovanje budućih stručnjaka. Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu već godinama razvija edukacije vezane uz energetsku učinkovitost i održivu gradnju, a cilj je te programe proširiti na što veći broj studenata.
“Građevinski fakultet već dugi niz godina radi na razvoju edukacija za inženjere, tehničare, majstore i radnike u sektoru graditeljstva, specifično na temama energetske učinkovitosti u zgradarstvu”, istaknula je profesorica Ivana Banjad Pečur, dodavši kako bi teme poput zelene gradnje i energetske obnove trebale postati dio obrazovanja studenata različitih smjerova – od materijala i konstrukcija do organizacije građenja.
nZEB 2026: Energetska učinkovitost i održivost u zgradarstvu
Nedostaje kontinuirana edukacija stručnjaka
Osim formalnog obrazovanja, veliki izazov predstavlja i kontinuirano usavršavanje stručnjaka koji već rade u sektoru. Izvanredni profesor Bojan Milovanović upozorio je kako mnogi inženjeri tijekom studija nisu imali prilike učiti o zelenoj gradnji i energetskoj učinkovitosti, a kasnije često nemaju ni vremena za dodatnu edukaciju.
“Relativno malo inženjera tijekom fakulteta sluša o tim temama, a na tržištu nedostaje kontinuiranog obrazovanja za projektante, nadzorne inženjere i voditelje gradilišta”, rekao je Milovanović, napominjući kako se upravo radnici na gradilištima – koji su ključni za kvalitetnu provedbu projekata – najrjeđe uključuju u dodatne edukacije.
Potrebna je kvalitetnija radna snaga
Važna tema bila je i problematika radne snage u građevinskom sektoru. Sudionici su se složili kako zelena tranzicija neće biti moguća bez kvalitetno educiranih radnika i specijaliziranih zanimanja.
“Najskuplji radnik je nekvalificirani radnik. U građevini ne može vrijediti pravilo da svi rade sve. Tesari rade svoj dio posla, zidari svoj, armirači svoj”, rekao je Miljenko Zovko, član uprave IN-GRADA. Naglasio je i kako bi veći fokus trebalo staviti na obrazovanje domaće radne snage umjesto oslanjanja isključivo na uvoz nekvalificiranih radnika.
“Bolje je prekvalificirati domaće ljude jer oni ostaju ovdje i dugoročno grade sektor”
Novi programi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti
U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti već se provode konkretne mjere vezane uz razvoj zelenih kompetencija. Obuhvaćaju nove studijske programe iz održive gradnje, edukacije za radnike u građevinskom sektoru, programe vezane uz postpotresnu obnovu, edukacije za energetsku učinkovitost te programe integracije radne snage iz trećih zemalja. Cilj je stvoriti sustav koji će cijeli sektor kvalitetnije pripremiti za izazove koji dolaze.
Kada nas očekuje gradnja nulte emisije CO2?
Potpisan i stoti sporazum o dekarbonizaciji zgrada
U sklopu ovogodišnjeg dijaloga potpisana je i stota povelja o dekarbonizaciji zgrada, čime se dodatno širi mreža institucija, tvrtki i organizacija koje zajednički sudjeluju u kreiranju politika i programa održive gradnje.
“Cilj je okupiti akademsku zajednicu, ministarstva, agencije, izvođače i sve ostale dionike na jednom mjestu kako bismo mogli zajednički sudjelovati u kreiranju politika i zakonske regulative”, istaknula je Diana Horvat.
Bez suradnje nema uspješne zelene tranzicije
Jedna od glavnih poruka ovogodišnjeg skupa bila je jasna: zelena tranzicija nije moguća bez suradnje države, obrazovnog sustava i građevinskog sektora. Upravo kroz ovakve platforme otvara se prostor za dijalog, razmjenu iskustava i stvaranje konkretnih rješenja koja mogu ubrzati energetsku obnovu i održivu gradnju u Hrvatskoj.
Jer zelena gradnja danas više nije samo pitanje tehnologije – nego i znanja, obrazovanja i ljudi koji će te promjene provesti u praksi.
Događanja
GBC Connect Forum 2026: Zelena tranzicija u graditeljstvu traži zajednička rješenja
Više od 180 stručnjaka, predstavnici šest ministarstava, investitori i industrija — sve to na jednom mjestu u Šibeniku. Prvi GBC Connect Forum pokazao je da Hrvatska ima ljude i znanje za ubrzanje zelene tranzicije, ali i da pravi rezultati dolaze samo kroz suradnju.
Od 21. do 23. travnja 2026. Amadria Park Šibenik bio je domaćin prvog GBC Connect Foruma — Industrija i država u dijalogu: Zelena tranzicija, u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (GBC Croatia). Trodnevni forum okupio je više od 180 sudionika iz cijelog spektra sektora: predstavnike šest ministarstava, lokalne samouprave, projektante, investitore, financijski sektor i građevinska poduzeća. Zajednički nazivnik svima bila je jedna tema — kako ubrzati energetsku obnovu i dekarbonizaciju zgrada u Hrvatskoj.
Radi se o platformi kakve do sada nije bilo: prvom B2G (business-to-government) forumu koji je regulatore, tržišne aktere i stručnjake pozvao da sjednu za isti stol i razgovaraju — ne paralelno, nego zajedno.
Zelena tranzicija nije samo tehnološki, nego i organizacijski izazov
Možda najvažnija poruka Foruma nije bila tehnička. Nije se govorilo o nekakvim revolucionarnim novim materijalima ili sustavima. Poruka je bila puno prizemljenija i konkretnija: zelena tranzicija danas nije primarno izazov tehnologije, nego organizacije, kompetencija i financiranja.
Sudionici su kao najveće prepreke ubrzanja istaknuli:
- nedostatak radne snage i stručnih kapaciteta u građevinarstvu
- složenu primjenu EU regulative, posebno Direktive o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) i novog Nacionalnog plana obnove zgrada
- nedovoljno razvijene modele financiranja, posebno za višestambene zgrade
- potrebu za edukacijom na svim razinama — od izvođača do projektanata i investitora
Ukratko: rješenja postoje, tehnologija postoji, ali bez bolje koordinacije između javnog sektora, struke i tržišta, provedba će i dalje kasniti za ambicioznim ciljevima.
Naš je cilj da ovaj forum postane godišnje okupljanje gdje se ne govori samo o problemima, nego se dogovaraju konkretni koraci, partnerstva i projekti koji podižu kvalitetu izgrađenog prostora i kvalitetu života.” — Dean Smolar, izvršni direktor, GBC Croatia
ESCO modeli i novi financijski instrumenti: Ključ za višestambene zgrade
Jedan od najkonkretnijih dijelova programa bio je vezan uz financiranje energetske obnove. ESCO modeli (Energy Service Company) i novi financijski instrumenti prepoznati su kao potencijalni katalizatori koji mogu pokrenuti puno veći val ulaganja — posebno u segmentu višestambenih zgrada, gdje postoji golem potencijal, ali i niz praktičnih prepreka.
Zaključak panela bio je jasan: za širu primjenu ESCO modela potrebno je jednostavnije komunicirati prema suvlasnicima, aktivnije uključiti upravitelje zgrada te postaviti standardizirana i transparentna pravila provedbe. Kao važan budući smjer istaknuta je i integracija fotonaponskih sustava i baterijske pohrane kao sastavnog dijela modela financiranja obnove.
Zelene vještine: Bez obrazovanja nema tranzicije
U sklopu 9. Otvorenog dijaloga partnera, organiziranog u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, fokus je bio na razvoju zelenih vještina i kompetencija u građevinarstvu.
Predstavljene su reforme koje uključuju edukaciju 500 radnika i module za integraciju radnika iz trećih zemalja. Poseban trenutak programa bilo je svečano potpisivanje Povelje o suradnji za dekarbonizaciju zgrada do 2050. — simboličan, ali konkretan korak koji pokazuje da dugoročna transformacija sektora postaje dio institucionalne agende, a ne samo stručne rasprave.
Od podataka do odluka: LCA, SMAFIN i One Stop Shop
Forum je bio bogat konkretnim projektima i alatima koji sektoru daju bolju osnovu za donošenje odluka.
Na panel raspravi „LCA – istina o emisijama CO₂” naglašena je potreba za kvalitetnim i usporedivim podacima kao temeljem za kreiranje politika. Projekt INDICATE LIFE predstavljen je kao važan korak prema razvoju metodologije za procjenu emisija kroz cijeli životni ciklus zgrada — upravo ono što nedostaje za ozbiljnu primjenu taksonomije i zelenih financija.
Velik interes izazvala je i rasprava o projektu SMAFIN Expanded, koji otvara pitanje kako aktivirati privatna ulaganja u energetsku učinkovitost za višestambene zgrade i poduzetnike kroz nove financijske instrumente.
Posebno za širu javnost zanimljiv je projekt crOss renoHome i koncept One Stop Shop (OSS) centra — fizičkih mjesta u Zagrebu i Križevcima, uz digitalnu platformu, gdje građani i investitori na jednom mjestu mogu dobiti sve informacije, savjete i podršku za energetsku obnovu. Ideja je jednostavna, ali učinkovita: jedan od glavnih razloga sporog tempa obnove u Europi upravo je nedostatak jasnih informacija i stručne podrške. Digitalni OSS već je dostupan na: energetska-obnova-doma.hr
DGNB certifikati: Kad održivost dobije potvrdu
Forum nije bio samo rasprava — bio je i mjesto za konkretna priznanja. GBC Croatia jedini je ovlašteni DGNB System i Academy Partner na hrvatskom tržištu, s pravom educiranja DGNB stručnjaka i izdavanja certifikata.
Na svečanoj dodjeli, kojom je predsjedala Vlasta Zanki, predsjednica Upravnog odbora GBC Croatia, posebno su istaknuti stručnjaci i DGNB auditori koji aktivno podižu standarde u hrvatskom graditeljstvu:
- Branimir Šegotić, Termoinženjering-projektiranje
- Ivan Gršeta, Termoinženjering-projektiranje
- Marija Đuroković, Institut IGH, d.d.
- Sandra Brčić, Erste & Steiermarkische bank d.d.
Pical Resort 5* — zlatni standard održivog turizma
Posebno je istaknuto i nagrađeno DGNB zlatnim predcertifikatom dostignuće projekta Pical Resort 5* u Poreču — dijela Valamar Collection portfelja i jednog od najvećih turističkih projekata u Hrvatskoj, vrijednog više od 200 milijuna eura.
Projekt nije samo luksuz. Koristi 100% električne energije iz obnovljivih izvora (uključujući solarne panele). Implementirao je zelene krovove i fasade, biokompostiranje otpada od hrane te brze punionice za električna vozila.
„Pical Resort ne predstavlja samo novi standard luksuznog turizma, već je i jasan dokaz da održivost danas mora biti temelj, a ne dodatak razvoju turističkih projekata. Od samog početka projekt je vođen ambicijom da postavi nove referentne vrijednosti u industriji. Zlatni DGNB predcertifikat potvrđuje da smo tu ambiciju pretočili u konkretna, mjerljiva rješenja koja dugoročno doprinose destinaciji i zajednici.” — Tomislav Poljuha, direktor sektora investicijskih projekata, Valamar
Hrvatska ima što pokazati — ali mora bolje surađivati
GBC Connect Forum 2026 zatvorio se s jasnom porukom: Hrvatska ima znanje, stručnjake i inicijative potrebne za zelenu tranziciju. No ubrzanje neće doći iz pojedinačnih mjera — doći će iz bolje povezanosti javnog sektora, tržišta, znanja i kapitala.
Šibenik je pokazao da zelena tranzicija nije više samo regulatorni cilj. To je zajednički projekt koji se već gradi u praksi — kroz konkretne razgovore, potpisane povelje, dodijeljene certifikate i projekte koji mjenjaju standard.
Forum je zamišljen kao godišnje okupljanje. Ideja je da ono što je počelo u Šibeniku ne ostane samo na tri dana razgovora. Treba postati platforma iz koje nastaju dugoročna partnerstva i rješenja.
Urbanizam
Zelene zgrade ili samo marketing? Stručnjaci upozoravaju na greenwashing
“U trenutku kada je održivost postala mainstream tema, pojavile su se i negativne posljedice…”
Zelene fasade, solarni paneli, energetski certifikati i održivi materijali sve su češći argumenti u promociji novih stambenih i poslovnih zgrada. Investitori sve više naglašavaju ekološku komponentu projekata, a “zelena gradnja” postala je jedan od najvažnijih trendova u suvremenoj arhitekturi. No postavlja se pitanje koliko su takve tvrdnje doista dokaz održivosti, a koliko samo dobro osmišljen marketing. Upravo zbog toga sve se češće spominje pojam greenwashing.
Zgrade koje “dišu” sve su češći prizor u gradovima
Greenwashing označava situaciju u kojoj se nešto predstavlja kao ekološki prihvatljivo ili održivo, iako to u stvarnosti nije u potpunosti točno. Drugim riječima, riječ je o pokušaju da se proizvod, projekt ili tvrtka predstave “zelenijima” nego što doista jesu.
“Greenwashing predstavlja situaciju u kojoj se zeleno i održivo na neki način ‘ispire’, odnosno prikazuje drukčijim nego što jest. Nešto što zapravo nije održivo pokušava se predstaviti kao zeleno, često zbog poslovnih ili marketinških razloga”, objašnjava Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
Kako je greenwashing postao globalni problem
Pojam greenwashing nije nov, ali se posljednjih godina sve češće pojavljuje u javnosti. Razlog tome je snažan fokus na održivost koji je Europska unija postavila kroz niz strategija i regulativa, posebno kroz Europski zeleni plan.
Od 2020. godine zelena tranzicija postala je jedna od ključnih politika Europske unije. Održiva gradnja, energetska učinkovitost i smanjenje emisija CO₂ postali su dio svakodnevnih rasprava u gospodarstvu, politici i graditeljstvu.
“U trenutku kada je održivost postala mainstream tema, pojavile su se i negativne posljedice. Jedna od njih je upravo greenwashing, odnosno pokušaj da se nešto predstavi kao održivo iako ne zadovoljava sve kriterije”, kaže Smolar.
U građevinskom sektoru taj problem može biti posebno izražen jer se zgrade često promoviraju kroz ekološke karakteristike poput energetske učinkovitosti ili korištenja obnovljivih izvora energije.
Europa uvodi pravila protiv greenwashinga
Europske institucije vrlo su brzo prepoznale rizik od zloupotrebe pojma održivosti te su počele uvoditi regulatorne mehanizme koji bi trebali spriječiti greenwashing.
Jedan od ključnih alata je EU taksonomija, uredba koja jasno definira što se smatra održivim ulaganjem.
“Taksonomija taksativno objašnjava što znači zeleno i održivo. Ona definira konkretne kriterije za različite vrste ulaganja, uključujući izgradnju i obnovu zgrada”, objašnjava Marko Markić, dipl. ing. građ., voditelj odjela certificiranja u Hrvatskom savjetu za zelenu gradnju.
Drugim riječima, zgrada se ne može proizvoljno nazvati zelenom – mora zadovoljiti jasno definirane tehničke i energetske kriterije.
Osim toga, u pripremi je i Green Claims Directive, europska direktiva koja bi trebala spriječiti proizvoljno korištenje ekoloških tvrdnji u marketingu.
“Ona će definirati na koji način se može izreći neka zelena tvrdnja te kakve znanstvene dokaze treba imati da bi se nešto proglasilo održivim”, kaže Markić.
Kako se provjerava održivost zgrada
U graditeljstvu se održivost ne procjenjuje samo prema jednom elementu, poput solarnih panela ili energetske učinkovitosti. Zgrada je složen sustav koji uključuje materijale, način gradnje, potrošnju energije, ali i kvalitetu prostora za korisnike.
“Zgrada kao proizvod provjerava se kroz različite sustave certificiranja. U Europi i Hrvatskoj jedan od najpoznatijih je DGNB certifikat koji procjenjuje različite aspekte održivosti”, objašnjava Smolar.
Materijali i oprema također moraju zadovoljiti određene standarde.
“Svi proizvodi koji se ugrađuju u zgradu moraju imati tehničke listove i dokaze o energetskim svojstvima. Način njihove ugradnje i korištenja također mora zadovoljavati određene kriterije”, dodaje Markić.
Tri ključna kriterija održive gradnje
Da bi se neka zgrada smatrala doista održivom, mora zadovoljiti tri osnovna kriterija: okolišni, društveni i ekonomski.
Okolišni kriteriji odnose se na potrošnju energije, emisije stakleničkih plinova i utjecaj na okoliš. Društveni kriteriji procjenjuju kako zgrada utječe na zdravlje, sigurnost i dobrobit ljudi koji u njoj borave.
Treći kriterij je ekonomska održivost.
“Zgrada mora biti financijski isplativa. Lako je napraviti izuzetno skupu zgradu koja će biti energetski učinkovita, ali to nije poanta održivosti. Ona mora biti dugoročno isplativa”, objašnjava Markić.
Koliko je greenwashing zapravo prisutan
Iako se o greenwashingu često govori u javnosti, stručnjaci smatraju da u sektoru graditeljstva postoji relativno malo prostora za manipulaciju.
“Prostor za muljanje zapravo je vrlo mali. Ako postoje jasno propisani kriteriji i način provjere, teško je nešto proglasiti zelenim bez dokaza”, kaže Markić.
S razvojem regulative i sustava certificiranja očekuje se da će greenwashing u graditeljstvu postajati sve rjeđi, a održiva gradnja sve transparentnija i jasno definirana.
