Događanja
GBC Connect Forum 2026: Zelena tranzicija u graditeljstvu traži zajednička rješenja
Više od 180 stručnjaka, predstavnici šest ministarstava, investitori i industrija — sve to na jednom mjestu u Šibeniku. Prvi GBC Connect Forum pokazao je da Hrvatska ima ljude i znanje za ubrzanje zelene tranzicije, ali i da pravi rezultati dolaze samo kroz suradnju.
Od 21. do 23. travnja 2026. Amadria Park Šibenik bio je domaćin prvog GBC Connect Foruma — Industrija i država u dijalogu: Zelena tranzicija, u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (GBC Croatia). Trodnevni forum okupio je više od 180 sudionika iz cijelog spektra sektora: predstavnike šest ministarstava, lokalne samouprave, projektante, investitore, financijski sektor i građevinska poduzeća. Zajednički nazivnik svima bila je jedna tema — kako ubrzati energetsku obnovu i dekarbonizaciju zgrada u Hrvatskoj.
Radi se o platformi kakve do sada nije bilo: prvom B2G (business-to-government) forumu koji je regulatore, tržišne aktere i stručnjake pozvao da sjednu za isti stol i razgovaraju — ne paralelno, nego zajedno.


Zelena tranzicija nije samo tehnološki, nego i organizacijski izazov
Možda najvažnija poruka Foruma nije bila tehnička. Nije se govorilo o nekakvim revolucionarnim novim materijalima ili sustavima. Poruka je bila puno prizemljenija i konkretnija: zelena tranzicija danas nije primarno izazov tehnologije, nego organizacije, kompetencija i financiranja.
Sudionici su kao najveće prepreke ubrzanja istaknuli:
- nedostatak radne snage i stručnih kapaciteta u građevinarstvu
- složenu primjenu EU regulative, posebno Direktive o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) i novog Nacionalnog plana obnove zgrada
- nedovoljno razvijene modele financiranja, posebno za višestambene zgrade
- potrebu za edukacijom na svim razinama — od izvođača do projektanata i investitora
Ukratko: rješenja postoje, tehnologija postoji, ali bez bolje koordinacije između javnog sektora, struke i tržišta, provedba će i dalje kasniti za ambicioznim ciljevima.
Naš je cilj da ovaj forum postane godišnje okupljanje gdje se ne govori samo o problemima, nego se dogovaraju konkretni koraci, partnerstva i projekti koji podižu kvalitetu izgrađenog prostora i kvalitetu života.” — Dean Smolar, izvršni direktor, GBC Croatia

ESCO modeli i novi financijski instrumenti: Ključ za višestambene zgrade
Jedan od najkonkretnijih dijelova programa bio je vezan uz financiranje energetske obnove. ESCO modeli (Energy Service Company) i novi financijski instrumenti prepoznati su kao potencijalni katalizatori koji mogu pokrenuti puno veći val ulaganja — posebno u segmentu višestambenih zgrada, gdje postoji golem potencijal, ali i niz praktičnih prepreka.
Zaključak panela bio je jasan: za širu primjenu ESCO modela potrebno je jednostavnije komunicirati prema suvlasnicima, aktivnije uključiti upravitelje zgrada te postaviti standardizirana i transparentna pravila provedbe. Kao važan budući smjer istaknuta je i integracija fotonaponskih sustava i baterijske pohrane kao sastavnog dijela modela financiranja obnove.
Zelene vještine: Bez obrazovanja nema tranzicije
U sklopu 9. Otvorenog dijaloga partnera, organiziranog u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, fokus je bio na razvoju zelenih vještina i kompetencija u građevinarstvu.
Predstavljene su reforme koje uključuju edukaciju 500 radnika i module za integraciju radnika iz trećih zemalja. Poseban trenutak programa bilo je svečano potpisivanje Povelje o suradnji za dekarbonizaciju zgrada do 2050. — simboličan, ali konkretan korak koji pokazuje da dugoročna transformacija sektora postaje dio institucionalne agende, a ne samo stručne rasprave.

Od podataka do odluka: LCA, SMAFIN i One Stop Shop
Forum je bio bogat konkretnim projektima i alatima koji sektoru daju bolju osnovu za donošenje odluka.
Na panel raspravi „LCA – istina o emisijama CO₂” naglašena je potreba za kvalitetnim i usporedivim podacima kao temeljem za kreiranje politika. Projekt INDICATE LIFE predstavljen je kao važan korak prema razvoju metodologije za procjenu emisija kroz cijeli životni ciklus zgrada — upravo ono što nedostaje za ozbiljnu primjenu taksonomije i zelenih financija.
Velik interes izazvala je i rasprava o projektu SMAFIN Expanded, koji otvara pitanje kako aktivirati privatna ulaganja u energetsku učinkovitost za višestambene zgrade i poduzetnike kroz nove financijske instrumente.
Posebno za širu javnost zanimljiv je projekt crOss renoHome i koncept One Stop Shop (OSS) centra — fizičkih mjesta u Zagrebu i Križevcima, uz digitalnu platformu, gdje građani i investitori na jednom mjestu mogu dobiti sve informacije, savjete i podršku za energetsku obnovu. Ideja je jednostavna, ali učinkovita: jedan od glavnih razloga sporog tempa obnove u Europi upravo je nedostatak jasnih informacija i stručne podrške. Digitalni OSS već je dostupan na: energetska-obnova-doma.hr
DGNB certifikati: Kad održivost dobije potvrdu
Forum nije bio samo rasprava — bio je i mjesto za konkretna priznanja. GBC Croatia jedini je ovlašteni DGNB System i Academy Partner na hrvatskom tržištu, s pravom educiranja DGNB stručnjaka i izdavanja certifikata.
Na svečanoj dodjeli, kojom je predsjedala Vlasta Zanki, predsjednica Upravnog odbora GBC Croatia, posebno su istaknuti stručnjaci i DGNB auditori koji aktivno podižu standarde u hrvatskom graditeljstvu:
- Branimir Šegotić, Termoinženjering-projektiranje
- Ivan Gršeta, Termoinženjering-projektiranje
- Marija Đuroković, Institut IGH, d.d.
- Sandra Brčić, Erste & Steiermarkische bank d.d.

Pical Resort 5* — zlatni standard održivog turizma
Posebno je istaknuto i nagrađeno DGNB zlatnim predcertifikatom dostignuće projekta Pical Resort 5* u Poreču — dijela Valamar Collection portfelja i jednog od najvećih turističkih projekata u Hrvatskoj, vrijednog više od 200 milijuna eura.
Projekt nije samo luksuz. Koristi 100% električne energije iz obnovljivih izvora (uključujući solarne panele). Implementirao je zelene krovove i fasade, biokompostiranje otpada od hrane te brze punionice za električna vozila.
„Pical Resort ne predstavlja samo novi standard luksuznog turizma, već je i jasan dokaz da održivost danas mora biti temelj, a ne dodatak razvoju turističkih projekata. Od samog početka projekt je vođen ambicijom da postavi nove referentne vrijednosti u industriji. Zlatni DGNB predcertifikat potvrđuje da smo tu ambiciju pretočili u konkretna, mjerljiva rješenja koja dugoročno doprinose destinaciji i zajednici.” — Tomislav Poljuha, direktor sektora investicijskih projekata, Valamar
Hrvatska ima što pokazati — ali mora bolje surađivati
GBC Connect Forum 2026 zatvorio se s jasnom porukom: Hrvatska ima znanje, stručnjake i inicijative potrebne za zelenu tranziciju. No ubrzanje neće doći iz pojedinačnih mjera — doći će iz bolje povezanosti javnog sektora, tržišta, znanja i kapitala.
Šibenik je pokazao da zelena tranzicija nije više samo regulatorni cilj. To je zajednički projekt koji se već gradi u praksi — kroz konkretne razgovore, potpisane povelje, dodijeljene certifikate i projekte koji mjenjaju standard.
Forum je zamišljen kao godišnje okupljanje. Ideja je da ono što je počelo u Šibeniku ne ostane samo na tri dana razgovora. Treba postati platforma iz koje nastaju dugoročna partnerstva i rješenja.
Arhitektura i dizajn
Celje kao model: Kako gradovi rastu kroz dijalog struke, uprave i građana
Što europski gradovi mogu naučiti od Celja?
Na javnoj tribini u Uraniji, prostoru kreacije u Zagrebu, 2.7.2026. otvorena je rasprava o tome kako se suvremeni europski gradovi nose sa sve složenijom birokracijom, klimatskim izazovima i potrebom da građani stvarno sudjeluju u odlukama koje oblikuju njihov prostor. Povod susretu bio je međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj za novi Putnički centar Celje, na kojem je pobijedio hrvatski studio ARGU. No razgovor se, kako je istaknuo arhitekt Marko Gusić, nije zadržao na pobjedničkom rješenju, već se otvorio prema procesu koji svakom takvom projektu prethodi. Tribinu je vodio Marko Gusić, a u razgovoru su sudjelovali gradonačelnik Celja Matija Kovač i arhitektica Monika Tominšek, voditeljica Ureda za razvoj, projekte i gospodarstvo grada Celja.
Celje – vizija grada koja nastaje kroz dijalog
Celje je treći po veličini grad u Sloveniji, s oko 50 000 stanovnika, znatno manji od Zagreba, ali suočen sa sličnim strukturnim problemima: naslijeđenom urbanističkom mrežom, birokracijom koja usporava velike zahvate i potrebom da se javni prostor prilagodi današnjim, a ne jučerašnjim potrebama građana. Upravo ta usporedivost izazova, unatoč razlici u veličini, čini celjski model zanimljivim i za hrvatsku publiku.
Ono što Celje čini zanimljivim primjerom nije jedan pojedinačni projekt, nego pristup upravljanju gradom koji se gradi godinama, kroz kontinuiran dijalog sa strukom i građanima, dugoročno planiranje i otvorene arhitektonske natječaje. Umjesto da se veliki potezi provode odozgo, bez konzultacija, celjski model počiva na ideji da urbanizam, promet, javni prostor, kultura i gospodarstvo treba promatrati kao jedinstven sustav, a ne kao odvojene resore koji se rješavaju pojedinačno.
Upravo je ta cjelovitost razlog zašto je vizija Celja postala tema regionalnog interesa. Grad se suočava s izazovima sličnim onima u Zagrebu i drugim srednjoeuropskim gradovima, ali je pronašao način da ih pretvori u konkretne projekte, čak i kada širi urbanistički okvir nije potpuno definiran. Slični izazovi, od gužvi u prometu do nedostupnog stanovanja, detaljno su opisani i u našem tekstu Gradovi kakve poznajemo više ne funkcioniraju: evo kako ćemo živjeti u budućnosti, gdje se pokazuje da rješenja poput grada od 15 minuta ili superblokova nisu futuristička fantazija, nego modeli koji se već testiraju diljem Europe, a dijelovi Zagreba, poput Trnskog, Sigeta i Travnog, po tom principu funkcioniraju već desetljećima.
Gradonačelnik Matija Kovač o tome je otvoreno rekao:
„Cijeli sustav urbanističkog planiranja opterećen je birokracijom i vrlo je teško pokrenuti stvari bez ovakvog pristupa. Čak i za najbolje stručnjake prepreke su toliko velike da danas više gotovo ne možemo maštati o velikim vizijama kroz urbanizam. Ali možemo ih ostvarivati kroz konkretne projektne vizije, i to je za nas bio najveći iskorak.
Naš grad već 18 godina nema usvojen generalni urbanistički plan. Ipak, u posljednje četiri godine promijenili smo tim i pristup, ali rezultati još nisu u potpunosti onakvi kakve smo očekivali u području urbanizma.
Zato moramo primijeniti drugačije pristupe – promjene moraju biti i ekonomske prirode, ne samo društvene.“
Ova iskrenost, rijetka na ovakvim javnim nastupima, dobro ilustrira zašto se o Celju govori kao o modelu vrijednom pažnje. Grad ne skriva svoje strukturne probleme, nego ih otvoreno stavlja na stol kao polazište za razgovor o rješenjima.

Urania: prostor koji je vratio kulturu u kvart
Tribina se održala u Uraniji – prostoru kreacije, smještenom na Trgu Eugena Kvaternika u Zagrebu, u zgradi nekadašnjeg kina Partizan, kasnije Urania. Prostor su preuredili i u njega se uselili arhitekti studija 3LHD, koji su od četiri izvorna volumena zgrade sačuvali tri: ulaznu zgradu, lobi i veliku dvoranu, dok je ulazni paviljon zamijenjen novim, staklenim.
Osim što je postala novi ured 3LHD-a, Urania je zamišljena i kao javni prostor otvoren široj publici, kroz izložbe, predavanja i razna događanja. Javne tribine u Uraniji, u sklopu koje je organizirana i tribina o Celju, koncipirana je kroz tri tematske cjeline: arhitekturu i dizajn, umjetnost i ekologiju te održivost i urbanizam. Osim toga, Urania je postala i novi dom Zagreb Film Festivala nakon što je grad ostao bez kina Europa, a prostor redovito ugošćuje i izložbe, predstave i multimedijalne performanse.
Takav prostor, koji spaja uredski rad arhitektonskog studija s otvorenim programom za javnost, sam po sebi je primjer teme o kojoj se na tribini raspravljalo: kako kulturni i kreativni sadržaj mogu oživjeti dio grada i ponovno ga učiniti mjestom okupljanja, slično kao što su nekadašnja kina nekad bila epicentri svojih kvartova.



3LHD: arhitektonski studio iza prostora i iza velikih projekata
Studio 3LHD, čiji je ured danas smješten upravo u Uraniji, jedan je od najprepoznatljivijih hrvatskih arhitektonskih ureda. Osim uređenja vlastitog prostora, studio stoji iza nekoliko velikih infrastrukturnih i urbanističkih projekata koji pokazuju širinu njihovog djelovanja, od javnih prostora do velikih mostova. Jedan od partnera studija, arhitekt Marko Dabrović, u podcastu Prostor otvoreno je progovorio o problemima nekontroliranog širenja gradova:
„Gradovi su se jako razvukli. Ne radi se planirano, radi se individualno i često bez adekvatne infrastrukture. To su teme koje treba probuditi u Hrvatskoj.“
Ovakav stav, koji dolazi od arhitekta uključenog u velike projekte poput mosta preko Kaštelanskog zaljeva, gdje je 3LHD surađivao sa slovenskim projektantima na pobjedničkom natječajnom rješenju, pokazuje da se pitanja planiranog rasta gradova provlače kroz cijelu njihovu praksu, od malih uredskih prostora poput Uranije do velikih infrastrukturnih zahvata.
Zašto su ovakve tribine bitne
Javne tribine poput ove imaju vrijednost koja nadilazi samu temu natječaja ili konkretnog projekta. One otvaraju prostor za razgovor o procesima koji obično ostaju skriveni od javnosti, poput toga kako se formira projektni zadatak, tko donosi odluke o razvoju grada i kako se ti procesi mogu učiniti transparentnijima. Slična pitanja, u kontekstu urbane transformacije hrvatskih gradova, otvorio je i arhitekt i urbanist Alen Žunić u intervjuu o budućnosti gradova, gdje je naglasio kako urbanizam treba promatrati kroz širi kontekst društva, prostora i tehnologije, a ne isključivo kroz tehničke propise.
Osim toga, ovakvi formati potiču izravnu razmjenu između struke, uprave i publike. Pitanja iz publike, o utjecaju arhitektonske edukacije na upravljanje gradom ili o primjerima dobre prakse iz drugih gradova, pokazuju da građani žele razumjeti kontekst, a ne samo krajnji rezultat. Time se gradi povjerenje i osnažuje osjećaj da odluke o gradu nisu donesene izolirano, već kroz dijalog koji uključuje i one na koje te odluke izravno utječu.
Arhitektonski natječaji kao alat participacije
Vizija Celja oslanja se dobrim dijelom na otvorene arhitektonske natječaje, a slična praksa sve je prisutnija i u Hrvatskoj. Slično je pristupljeno i u Malinskoj, gdje je javni urbanističko-arhitektonski natječaj za uređenje Obalnog pojasa raspisan još 2015. godine, s ciljem da se veći zahvat u javnom prostoru planski uklopi u okoliš, a ne provodi fragmentirano.
Natječaji ove vrste otvaraju prostor i za javni uvid u proces, kao što je bio slučaj s izložbom natječajnih radova za Osnovnu školu Dubrava – centar, gdje su građani mogli razgledati sva nagrađena rješenja prije nego što je odabran konačni projekt.
Rasprava o participaciji građana ne odnosi se samo na velike infrastrukturne ili urbanističke zahvate.
Tribina u Uraniji, u prostoru koji sam po sebi predstavlja primjer oživljavanja javnog prostora, pokazala je da se kvalitetan grad ne stvara pojedinačnim intervencijama, nego dosljednim i promišljenim procesom u kojem struka, uprava i građani sudjeluju zajedno.
Vizija Celja, unatoč vlastitim birokratskim preprekama koje je gradonačelnik Kovač otvoreno priznao, pokazuje da je moguće graditi grad kroz konkretne projekte čak i kad širi plan nedostaje.
Foto: Jure Živković
Događanja
SCCGF ZAGREB 2026
Domaći i međunarodni stručnjaci koji su predstavili najnovije trendove, istraživanja i inovacije u području suvremenih ostakljenih pročelja.
28.05.2026. u Hotelu Pullman, City Island, Buzin, Zagreb održana je, treća po redu, međunarodna znanstvena konferencija o suvremenim ostakljenim pročeljima: „International Scientific Conference on Contemporary Glass Facades – Zagreb 2026“ u organizaciji Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i tvrtke „KFK“, d.o.o.. Konferencija predstavlja nastavak uspješne suradnje znanstvene institucije i tvrtke iz gospodarskog sektora.
Cilj konferencije je bio okupiti stručnjake iz znanstvenog, istraživačkog i gospodarskog sektora u svrhu predstavljanja novosti iz svijeta graditeljstva, arhitekture, tehnologije, dizajna, konstrukcija, energetske učinkovitosti i budućnosti ostakljenih pročelja. Arhitekti, inženjeri, dizajneri, gospodarstvenici i znanstvenici razmijenili su iskustva i ideje u području tema konferencije.


Konferencija je obuhvatila širok spektar tema vezanih uz suvremena ostakljena pročelja, uključujući projektiranje i analizu staklenih ovojnica zgrada, tehnološke inovacije i konstrukcijska rješenja, energetsku učinkovitost i održivost te buduće trendove i mogućnosti razvoja u ovom području. Posebna pozornost posvećena je novim istraživanjima, razvoju naprednih modela i alata te primjeni inovativnih pristupa u arhitekturi, građevinarstvu i inženjerstvu.
Među temama našla su se pitanja oblikovanja visokih poslovnih zgrada, dvostrukih fasadnih ovojnica, optimizacije geometrije pročelja, utjecaja klimatskih uvjeta na staklene sustave, razvoja izolacijskih i laminiranih stakala, kao i rješenja usmjerenih na energetsku učinkovitost, kružno gospodarstvo i zelenu arhitekturu. Dodatno, raspravljalo se o integraciji staklenih pročelja u obnovu zaštićene kulturne baštine te njihovoj ulozi u suvremenim urbanim sredinama



U prvom djelu konferencije tvrtke iz gospodarskog sektora predstavile su istraživanja i novosti u području ostakljenih pročelja.Tvrtke KFK, d.o.o., Hydro Building Systems Croatia, d.o.o., Alukönigstahl d.o.o. i AGC Fineo predstavili su inovacije i trendove na tržištu u području proizvodnje i izrade ostakljenih pročelja i prateće opreme.
U drugom su dijelu znanstvenici iz različitih zemalja predstavili širok spektar tema vezanih uz ostakljena pročelja. U sklopu Konferencije objavljen je i Zbornik međunarodno recenziranih znanstvenih radova. Program Konferencije, Zbornik i fotografije te ostale informacije nalaze se na web stranici konferencije.






