Od 21. do 23. travnja 2026. Amadria Park Šibenik bio je domaćin prvog GBC Connect Foruma — Industrija i država u dijalogu: Zelena tranzicija, u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (GBC Croatia). Trodnevni forum okupio je više od 180 sudionika iz cijelog spektra sektora: predstavnike šest ministarstava, lokalne samouprave, projektante, investitore, financijski sektor i građevinska poduzeća. Zajednički nazivnik svima bila je jedna tema — kako ubrzati energetsku obnovu i dekarbonizaciju zgrada u Hrvatskoj.

Radi se o platformi kakve do sada nije bilo: prvom B2G (business-to-government) forumu koji je regulatore, tržišne aktere i stručnjake pozvao da sjednu za isti stol i razgovaraju — ne paralelno, nego zajedno.

Zelena tranzicija nije samo tehnološki, nego i organizacijski izazov

Možda najvažnija poruka Foruma nije bila tehnička. Nije se govorilo o nekakvim revolucionarnim novim materijalima ili sustavima. Poruka je bila puno prizemljenija i konkretnija: zelena tranzicija danas nije primarno izazov tehnologije, nego organizacije, kompetencija i financiranja.

Sudionici su kao najveće prepreke ubrzanja istaknuli:

• nedostatak radne snage i stručnih kapaciteta u građevinarstvu
• složenu primjenu EU regulative, posebno Direktive o energetskim svojstvima zgrada (EPBD) i novog Nacionalnog plana obnove zgrada
• nedovoljno razvijene modele financiranja, posebno za višestambene zgrade
• potrebu za edukacijom na svim razinama — od izvođača do projektanata i investitora

Ukratko: rješenja postoje, tehnologija postoji, ali bez bolje koordinacije između javnog sektora, struke i tržišta, provedba će i dalje kasniti za ambicioznim ciljevima.

Naš je cilj da ovaj forum postane godišnje okupljanje gdje se ne govori samo o problemima, nego se dogovaraju konkretni koraci, partnerstva i projekti koji podižu kvalitetu izgrađenog prostora i kvalitetu života.” — Dean Smolar, izvršni direktor, GBC Croatia

ESCO modeli i novi financijski instrumenti: Ključ za višestambene zgrade

Jedan od najkonkretnijih dijelova programa bio je vezan uz financiranje energetske obnove. ESCO modeli (Energy Service Company) i novi financijski instrumenti prepoznati su kao potencijalni katalizatori koji mogu pokrenuti puno veći val ulaganja — posebno u segmentu višestambenih zgrada, gdje postoji golem potencijal, ali i niz praktičnih prepreka.

Zaključak panela bio je jasan: za širu primjenu ESCO modela potrebno je jednostavnije komunicirati prema suvlasnicima, aktivnije uključiti upravitelje zgrada te postaviti standardizirana i transparentna pravila provedbe. Kao važan budući smjer istaknuta je i integracija fotonaponskih sustava i baterijske pohrane kao sastavnog dijela modela financiranja obnove.

Zelene vještine: Bez obrazovanja nema tranzicije

U sklopu 9. Otvorenog dijaloga partnera, organiziranog u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, fokus je bio na razvoju zelenih vještina i kompetencija u građevinarstvu.

Predstavljene su reforme koje uključuju edukaciju 500 radnika i module za integraciju radnika iz trećih zemalja. Poseban trenutak programa bilo je svečano potpisivanje Povelje o suradnji za dekarbonizaciju zgrada do 2050. — simboličan, ali konkretan korak koji pokazuje da dugoročna transformacija sektora postaje dio institucionalne agende, a ne samo stručne rasprave.

Od podataka do odluka: LCA, SMAFIN i One Stop Shop

Forum je bio bogat konkretnim projektima i alatima koji sektoru daju bolju osnovu za donošenje odluka.

Na panel raspravi „LCA – istina o emisijama CO₂” naglašena je potreba za kvalitetnim i usporedivim podacima kao temeljem za kreiranje politika. Projekt INDICATE LIFE predstavljen je kao važan korak prema razvoju metodologije za procjenu emisija kroz cijeli životni ciklus zgrada — upravo ono što nedostaje za ozbiljnu primjenu taksonomije i zelenih financija.

Velik interes izazvala je i rasprava o projektu SMAFIN Expanded, koji otvara pitanje kako aktivirati privatna ulaganja u energetsku učinkovitost za višestambene zgrade i poduzetnike kroz nove financijske instrumente.

Posebno za širu javnost zanimljiv je projekt crOss renoHome i koncept One Stop Shop (OSS) centra — fizičkih mjesta u Zagrebu i Križevcima, uz digitalnu platformu, gdje građani i investitori na jednom mjestu mogu dobiti sve informacije, savjete i podršku za energetsku obnovu. Ideja je jednostavna, ali učinkovita: jedan od glavnih razloga sporog tempa obnove u Europi upravo je nedostatak jasnih informacija i stručne podrške. Digitalni OSS već je dostupan na: energetska-obnova-doma.hr

DGNB certifikati: Kad održivost dobije potvrdu

Forum nije bio samo rasprava — bio je i mjesto za konkretna priznanja. GBC Croatia jedini je ovlašteni DGNB System i Academy Partner na hrvatskom tržištu, s pravom educiranja DGNB stručnjaka i izdavanja certifikata.

Na svečanoj dodjeli, kojom je predsjedala Vlasta Zanki, predsjednica Upravnog odbora GBC Croatia, posebno su istaknuti stručnjaci i DGNB auditori koji aktivno podižu standarde u hrvatskom graditeljstvu:

• Branimir Šegotić, Termoinženjering-projektiranje
• Ivan Gršeta, Termoinženjering-projektiranje
• Marija Đuroković, Institut IGH, d.d.
• Sandra Brčić, Erste & Steiermarkische bank d.d.

Pical Resort 5* — zlatni standard održivog turizma

Posebno je istaknuto i nagrađeno DGNB zlatnim predcertifikatom dostignuće projekta Pical Resort 5* u Poreču — dijela Valamar Collection portfelja i jednog od najvećih turističkih projekata u Hrvatskoj, vrijednog više od 200 milijuna eura.

Projekt nije samo luksuz. Koristi 100% električne energije iz obnovljivih izvora (uključujući solarne panele). Implementirao je zelene krovove i fasade, biokompostiranje otpada od hrane te brze punionice za električna vozila.

„Pical Resort ne predstavlja samo novi standard luksuznog turizma, već je i jasan dokaz da održivost danas mora biti temelj, a ne dodatak razvoju turističkih projekata. Od samog početka projekt je vođen ambicijom da postavi nove referentne vrijednosti u industriji. Zlatni DGNB predcertifikat potvrđuje da smo tu ambiciju pretočili u konkretna, mjerljiva rješenja koja dugoročno doprinose destinaciji i zajednici.” — Tomislav Poljuha, direktor sektora investicijskih projekata, Valamar

Hrvatska ima što pokazati — ali mora bolje surađivati

GBC Connect Forum 2026 zatvorio se s jasnom porukom: Hrvatska ima znanje, stručnjake i inicijative potrebne za zelenu tranziciju. No ubrzanje neće doći iz pojedinačnih mjera — doći će iz bolje povezanosti javnog sektora, tržišta, znanja i kapitala.

Šibenik je pokazao da zelena tranzicija nije više samo regulatorni cilj. To je zajednički projekt koji se već gradi u praksi — kroz konkretne razgovore, potpisane povelje, dodijeljene certifikate i projekte koji mjenjaju standard.

Forum je zamišljen kao godišnje okupljanje. Ideja je da ono što je počelo u Šibeniku ne ostane samo na tri dana razgovora. Treba postati platforma iz koje nastaju dugoročna partnerstva i rješenja.

Zelene fasade, solarni paneli, energetski certifikati i održivi materijali sve su češći argumenti u promociji novih stambenih i poslovnih zgrada. Investitori sve više naglašavaju ekološku komponentu projekata, a “zelena gradnja” postala je jedan od najvažnijih trendova u suvremenoj arhitekturi. No postavlja se pitanje koliko su takve tvrdnje doista dokaz održivosti, a koliko samo dobro osmišljen marketing. Upravo zbog toga sve se češće spominje pojam greenwashing.

Zgrade koje “dišu” sve su češći prizor u gradovima

Greenwashing označava situaciju u kojoj se nešto predstavlja kao ekološki prihvatljivo ili održivo, iako to u stvarnosti nije u potpunosti točno. Drugim riječima, riječ je o pokušaju da se proizvod, projekt ili tvrtka predstave “zelenijima” nego što doista jesu.

“Greenwashing predstavlja situaciju u kojoj se zeleno i održivo na neki način ‘ispire’, odnosno prikazuje drukčijim nego što jest. Nešto što zapravo nije održivo pokušava se predstaviti kao zeleno, često zbog poslovnih ili marketinških razloga”, objašnjava Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.

Kako je greenwashing postao globalni problem

Pojam greenwashing nije nov, ali se posljednjih godina sve češće pojavljuje u javnosti. Razlog tome je snažan fokus na održivost koji je Europska unija postavila kroz niz strategija i regulativa, posebno kroz Europski zeleni plan.

Od 2020. godine zelena tranzicija postala je jedna od ključnih politika Europske unije. Održiva gradnja, energetska učinkovitost i smanjenje emisija CO₂ postali su dio svakodnevnih rasprava u gospodarstvu, politici i graditeljstvu.

“U trenutku kada je održivost postala mainstream tema, pojavile su se i negativne posljedice. Jedna od njih je upravo greenwashing, odnosno pokušaj da se nešto predstavi kao održivo iako ne zadovoljava sve kriterije”, kaže Smolar.

U građevinskom sektoru taj problem može biti posebno izražen jer se zgrade često promoviraju kroz ekološke karakteristike poput energetske učinkovitosti ili korištenja obnovljivih izvora energije.

Europa uvodi pravila protiv greenwashinga

Europske institucije vrlo su brzo prepoznale rizik od zloupotrebe pojma održivosti te su počele uvoditi regulatorne mehanizme koji bi trebali spriječiti greenwashing.

Jedan od ključnih alata je EU taksonomija, uredba koja jasno definira što se smatra održivim ulaganjem.

“Taksonomija taksativno objašnjava što znači zeleno i održivo. Ona definira konkretne kriterije za različite vrste ulaganja, uključujući izgradnju i obnovu zgrada”, objašnjava Marko Markić, dipl. ing. građ., voditelj odjela certificiranja u Hrvatskom savjetu za zelenu gradnju.

Drugim riječima, zgrada se ne može proizvoljno nazvati zelenom – mora zadovoljiti jasno definirane tehničke i energetske kriterije.

Osim toga, u pripremi je i Green Claims Directive, europska direktiva koja bi trebala spriječiti proizvoljno korištenje ekoloških tvrdnji u marketingu.

“Ona će definirati na koji način se može izreći neka zelena tvrdnja te kakve znanstvene dokaze treba imati da bi se nešto proglasilo održivim”, kaže Markić.

Kako se provjerava održivost zgrada

U graditeljstvu se održivost ne procjenjuje samo prema jednom elementu, poput solarnih panela ili energetske učinkovitosti. Zgrada je složen sustav koji uključuje materijale, način gradnje, potrošnju energije, ali i kvalitetu prostora za korisnike.

“Zgrada kao proizvod provjerava se kroz različite sustave certificiranja. U Europi i Hrvatskoj jedan od najpoznatijih je DGNB certifikat koji procjenjuje različite aspekte održivosti”, objašnjava Smolar.

Materijali i oprema također moraju zadovoljiti određene standarde.

“Svi proizvodi koji se ugrađuju u zgradu moraju imati tehničke listove i dokaze o energetskim svojstvima. Način njihove ugradnje i korištenja također mora zadovoljavati određene kriterije”, dodaje Markić.

Tri ključna kriterija održive gradnje

Da bi se neka zgrada smatrala doista održivom, mora zadovoljiti tri osnovna kriterija: okolišni, društveni i ekonomski.

Okolišni kriteriji odnose se na potrošnju energije, emisije stakleničkih plinova i utjecaj na okoliš. Društveni kriteriji procjenjuju kako zgrada utječe na zdravlje, sigurnost i dobrobit ljudi koji u njoj borave.

Treći kriterij je ekonomska održivost.

“Zgrada mora biti financijski isplativa. Lako je napraviti izuzetno skupu zgradu koja će biti energetski učinkovita, ali to nije poanta održivosti. Ona mora biti dugoročno isplativa”, objašnjava Markić.

Koliko je greenwashing zapravo prisutan

Iako se o greenwashingu često govori u javnosti, stručnjaci smatraju da u sektoru graditeljstva postoji relativno malo prostora za manipulaciju.

“Prostor za muljanje zapravo je vrlo mali. Ako postoje jasno propisani kriteriji i način provjere, teško je nešto proglasiti zelenim bez dokaza”, kaže Markić.

S razvojem regulative i sustava certificiranja očekuje se da će greenwashing u graditeljstvu postajati sve rjeđi, a održiva gradnja sve transparentnija i jasno definirana.