Podne i zidne obloge
Travertin – prirodni dekorativni kamen koji se uklapa u svaki prostor
U interijerima ga možemo vidjeti na zidovima i podovima

Travertin kamen je bio jedan od najčešće korištenih prirodnih resursa tijekom Rimskog Carstva: možemo ga vidjeti u drevnim otvorenim kupalištima, a eksploatirao se u obliku blokova ili stolica za izgradnju Koloseuma, Teatra Marcello, Bazilike Svetog Petra ili crkve Santa Maria Maggiore.
Marmorino fine – dekorativna tehnika koja spaja prošlost i budućnost
Travertinski spomenici mogu se vidjeti i na trgovima, šetnicama, stubištima i povijesnim mjestima na svih pet kontinenata.
Što je traventin kamen?
Travertin prirodni kamen je porozni vapnenac nastao taloženjem kalcijevog karbonata. Eksploatira se u raznim dijelovima svijeta. U Europi su poznata nalazišta u Turskoj i Italiji, gdje se naziva i Tivoli kamen.
Formiran u termalnim vodama i vapnenačkim špiljama, travertin kamen se od davnina koristi kao građevinski, arhitektonski i ornamentalni element.
Danas, zbog svojih svojstava i estetike, ovaj materijal ima brojne primjene kao popločavanje ili oblaganje, dajući unutarnjim ili vanjskim prostorima neobičnu i sugestivnu ljepotu.

Karakteristike
Traventin prirodni kamen sastoji se od kalcita i gipsa. Iako je 99% minerala koji ga čine bezbojno, preostalih 1% sadrži tragove žutog sumpora, smeđeg željeza i organskih pigmenata koji mu daju nježne tonalitete u medenoj, bež ili ružičastoj boji.

Iako travertin kamen obično ima svijetli izgled, postoje i tamne varijante u smeđoj pa čak i crnoj boji.
Osim boje, ovaj materijal je vrlo prepoznatljiv po svojoj vlaknastoj i poroznoj teksturi.
To je dijelom zbog plinskih mjehurića koji su često zarobljeni između slojeva kamena, stvarajući sferne šupljine, kao da su pore ili kaviteti. Svestranost i raznolikost formata čine travertin kamen savršenim za oblaganje podova, zidova i fasada, ali i funkcionalnih prostorija u kući kao što je tuš.
Ovaj materijal se izvorno vadi iz vodonosnika, tako da je njegova otpornost na vlagu neupitna.
Osim toga, dobro podnosi izloženost UV zračenju, pa zadržava svoju boju jednako dobro kao i prvog dana, čak i na otvorenom.
Cemento Materico : Nova generacija građevinskog materijala
Još jedan razlog za odabir travertina je njegova bezvremenost, čineći ga estetskom bazom za sve vrste stilova.

Upotreba traventina
Travertin kamen koristi se u blokovima, pločama ili listovima, bilo ručno obrađenim, grubo obrađenim ili poliranim, pa čak i starinskim.
U interijerima ga možemo vidjeti na zidovima i podovima, kao i u kupaonskom namještaju poput kada, umivaonika ili radnih ploča.
Kada se ovaj materijal koristi, poliran ili brušen, preporučljivo je zapečatiti njegovu površinu posebnom pastom kako bi se povećala trajnost njegovog sjajnog efekta.
Na otvorenom se upotreba travertin kamena koncentrira na fasade, podove ili rubove bazena, jer dobro podnosi vremenske uvjete.
U tim slučajevima obično se koristi sa starinskim završetkom koji, osim izgleda, poboljšava njegova protuklizna svojstva.
Čišćenje i organizacija
Počela je sezona grijanja – pazite da vam ne „pukne” parket!
Donosimo stručne savjete za pravilno održavanje i pranje drvenih podova kako biste spriječili pucanje, škripanje i gubitak sjaja te očuvali prirodnu ljepotu drvenih podova

1. listopada službeno je započela sezona grijanja 2025./2026. Iako nam se čini da vani nije prava zima, grijanje u našim domovima radi punom parom. No, upravo u sezoni grijanja drveni podovi i parketi trpe najveći stres.
Niska vlažnost zraka, nagle temperaturne razlike i neodgovarajuće održavanje i pranje drvenih podova mogu uzrokovati isušivanje, podizanje dasaka, škripanje pa čak i pukotine.
Drvo je prirodan materijal koji “živi” zajedno s prostorom – diše, upija i otpušta vlagu ovisno o uvjetima. Kada zrak postane presuh, vlakna se stežu i nastaju mikropukotine. Ako se, pak, pretjera s vlagom tijekom čišćenja, drvo bubri i gubi oblik. Upravo zato zimski mjeseci traže posebnu pažnju u njezi i zaštiti parketa.
Tri prirodna pripravka koja će vratiti sjaj vašim drvenim podovima
Vlaga – skriveni neprijatelj drva
Kada uključimo grijanje, vlažnost zraka u prostorima često padne ispod 35 %, dok bi idealna trebala biti između 40 i 60 %. U takvom suhom okruženju drvo reagira – parket se skuplja, pojavljuju se spojevi i praznine između letvica.
Rješenje? Ovlaživači zraka, sobne biljke i posude s vodom na radijatorima. Time održavate mikroklimu stabilnom i sprječavate „rad“ drveta. Ako već primijetite pukotine, ne pokušavajte ih sami puniti – drvo će se s povratkom vlage ponovno proširiti, pa su trajne sanacije potrebne tek kad se situacija stabilizira.
Vrste drvenih podova i parketa – što trebate znati
Drveni podovi nisu svi isti, a razlike u njihovoj strukturi utječu na otpornost i način njege.
Masivni drveni podovi
Izrađeni od punog drveta – primjerice hrasta, jasena ili oraha – traju desetljećima i mogu se više puta obnavljati brušenjem i lakiranjem. Međutim, osjetljiviji su na promjene vlažnosti i zahtijevaju stabilne uvjete.
Višeslojni (gotovi) podovi
Kombinacija nekoliko slojeva drveta daje im veću stabilnost, što ih čini odličnim izborom za prostore s podnim grijanjem. Gornji sloj od plemenitog drveta zadržava prirodan izgled, dok donji slojevi smanjuju mogućnost savijanja.
Inženjerski podovi
Moderni, tehnološki unaprijeđeni podovi koji kombiniraju drvo i druge materijale poput MDF-a. Vrlo su otporni na vlagu i temperaturne promjene, pa su idealni za suvremene interijere s intenzivnim korištenjem.
Egzotični podovi
Tikovina, merbau, bambus i slične vrste donose luksuzan izgled i visoku otpornost na vlagu, ali zahtijevaju redovitu obnovu uljem ili voskom. Njihova boja i tekstura s vremenom poprimaju prepoznatljivu patinu, što ih čini jedinstvenima.
Kod parketa, osnovna podjela je slična: klasični masivni parket traži redovitu obnovu i pažnju, dok je gotovi višeslojni parket već tvornički lakiran ili uljen, pa je jednostavniji za održavanje i odmah spreman za korištenje.
Pravilno održavanje i pranje drvenih podova
Održavanje nije samo stvar estetike – ono izravno utječe na vijek trajanja poda.
- Usisavanje i suho čišćenje – Redovito uklanjajte prašinu i sitne čestice jer djeluju poput brusnog papira. Koristite usisavač s mekanom četkom ili antistatičku krpu od mikrofibre.
- Minimalna količina vode – Kod pranja drvenih podova zlatno je pravilo: „manje je više“. Krpa ili mop trebaju biti samo blago navlaženi. Višak vode može uzrokovati podizanje i deformaciju letvica.
- Odaberite prava sredstva – Nikada ne koristite univerzalne deterdžente, alkohol ili amonijak. Birajte specijalizirane proizvode za pranje drvenih podova koji čiste, ali i hrane površinu.
- Redovita obnova zaštitnog sloja – Vosak i ulje štite površinu od isušivanja i ogrebotina. Vosak stvara tanki film koji reflektira svjetlost i olakšava čišćenje, dok ulje prodire u pore drveta i naglašava prirodnu teksturu.
- Pazite na vlagu zraka – Ako vam parket škripi ili se letvice razmiču, to je znak da je prostor previše suh. Ovlaživač zraka postaje najbolji saveznik vašeg poda.
Profesionalna obnova – kada i zašto?
Čak i uz redovitu njegu, drveni pod s vremenom pokazuje tragove korištenja. Ovisno o vrsti završne obrade, preporučuje se brušenje i ponovno lakiranje svakih 7 do 10 godina, dok se uljeni podovi mogu osvježavati i češće – jednostavnim premazom ulja svake 2 do 3 godine.
Brušenje ne samo da uklanja ogrebotine i nepravilnosti, već i obnavlja prirodan sjaj drveta. Kod gotovih višeslojnih podova dovoljno je površinsko brušenje, dok masivni parket dopušta i nekoliko dubljih obnova tijekom svog vijeka.

Dodatni savjeti za dugovječnost drvenih podova
- Postavite filc podloške ispod namještaja i stolica.
- Izbjegavajte gumene prostirke koje zadržavaju vlagu.
- Tepisi u hodniku i dnevnoj sobi ublažit će trošenje površine.
- Ljeti, kad je vlaga viša, provjetravajte prostore kako biste spriječili bubrenje.
- Ako primijetite da je površina postala mat, koristite regeneracijska sredstva za osvježenje laka ili ulja.
Zašto je toliko važno pravilno održavanje i pranje drvenih podova
Drveni pod nije samo podloga – to je materijal koji prostor čini toplim, prirodnim i živim. On pamti svaki korak, svaku sezonu i s vremenom dobiva karakter. No, da bi zadržao tu bezvremensku ljepotu, potrebno ga je tretirati s istom pažnjom kojom brinemo o komadima namještaja ili umjetnosti.
Najčešće pogreške koje nehotice radimo, a oštećuju drvene podove
Pravilno održavanje i pranje drvenih podova produžuje njihov vijek, čuva njihovu strukturu i boju te osigurava da i nakon desetljeća korištenja vaš dom odiše istom toplinom kao prvog dana.
Podne i zidne obloge
Kada ste zadnji put oprali fasadu? Savjeti stručnjaka za dugotrajan izgled doma
Pravilno i redovito čišćenje fasade najbolja je investicija u dugotrajan, uredan i zdrav dom

Fasada je „lice“ svake kuće ili zgrade – prva stvar koju primijetimo izvana, ali i važna zaštita od kiše, sunca, vjetra i temperaturnih promjena. Baš kao što dom zahtijeva redovito čišćenje i održavanje iznutra, isto vrijedi i za čišćenje fasade.
Osim toga, uredna fasada doprinosi i energetskoj učinkovitosti doma.
No, s vremenom na njoj ostaju tragovi kiše, prašine, algi i gljivica. Upravo zato redovito čišćenje fasade igra ključnu ulogu u očuvanju njezina izgleda i funkcionalnosti.
Znate li koja su najprljavija mjesta u vašem kućanstvu? Ovaj će vas popis iznenaditi
Zašto je važno redovito čišćenje fasade?
Kvalitetno izvedena i održavana fasada nije samo estetski detalj, već produžuje životni vijek cijele kuće. Redovitim pranjem sprječava se širenje vlage i algi, čuva energetska učinkovitost te se smanjuje potreba za skupom obnovom ili bojanjem.
Koje vrste fasada postoje?
Najčešće vrste fasada na tržištu su:
- Žbukane fasade (akrilne, silikatne i silikonske) – razlikuju se po otpornosti na vlagu i prljavštinu.
- Kamene fasade – luksuzne, dugotrajne i gotovo bez održavanja, ali skuplje.
- Ventilirane fasade – modernije rješenje s prozračnim slojem koji sprječava kondenzaciju i produžuje vijek trajanja.
Kako odabrati najbolju fasadu za svoj dom?
Odabir ovisi o lokaciji i klimatskim uvjetima:
- u primorju je važna otpornost na vlagu, sol i UV zračenje,
- u planinskim predjelima otpornost na snijeg i temperaturne oscilacije,
- u gradovima otpornost na smog i prašinu.
Mogu li sam oprati fasadu i kako to učiniti?
Manje prljavštine možete ukloniti sami – pomoću vrtnog crijeva, mekane četke i blagih deterdženata. No, treba izbjegavati prejak pritisak vode jer može oštetiti žbuku.
„Primijetio sam da je moja fasada izgubila prvobitan izgled zbog algi i gljivica. Istražujući rješenja, otkrio sam da je pranje fasade 50–70 % jeftinije i brže od farbanja. Godine 2023. odlučio sam pokrenuti obrt koji ljudima nudi povoljnije i jednostavnije održavanje doma.“, objašnjava Hrvoje Dilberović, vlasnik Purewash obrta za održavanje fasada.
Kada je bolje angažirati stručnjaka za pranje fasade?
Za višekatnice, jaku zaprljanost ili fasade zahvaćene algama i gljivicama bolje je posao prepustiti profesionalcima.
Oni koriste posebne kemijske otopine i metode koje produžuju učinak čišćenja i štite fasadu. Samostalno čišćenje u takvim slučajevima može potrajati i nekoliko dana, dok profesionalni tim prosječnu obiteljsku kuću očisti u samo jedan dan. Osim uštede vremena, razlika je i u učinkovitosti – stručno pranje daje dugotrajniji rezultat i smanjuje potrebu za čestim ponavljanjem.
Koje su fasade najlakše, a koje najteže za održavanje?
Kada birate fasadu, obratite pozornost i na njezino održavanje. “Najzahvalnije su silikonske i silikatne fasade jer su otporne na vlagu i ne upijaju toliko nečistoću. Akrilne fasade su najzahtjevnije jer se brzo prljaju i upijaju prašinu, a pogotovo ako su u svijetlim tonovima.”
Dilberović ističe da bi za svoj dom uvijek odabrao silikonsku fasadu jer je najotpornija na vlagu, dugotrajna i jednostavna za održavanje.
Koja je boja fasade najlakša za održavanje, a koja se najbrže prlja?
Najlakše za održavanje su svjetlosiva, bež i pastelne nijanse, jer se na njima ne vidi svaka čestica prašine niti sitne mrlje od kiše.
Ove boje daju fasadi uredan i svjež izgled dulje vrijeme, čak i kada nije nedavno oprana. Zbog svoje neutralnosti dobro se uklapaju u različite stilove gradnje i popularan su izbor za kuće u urbanim sredinama.
S druge strane, čisto bijela fasada zahtijeva najviše pažnje jer na njoj odmah postaju vidljive i najmanje mrlje, alge ili fleke od vlage. Iako bijela daje dojam elegancije i čistoće, u praksi brzo izgubi sjaj ako se redovito ne održava.
Vrlo tamne nijanse, poput antracit sive ili crne, također su zahtjevne – na njima se lako primijete tragovi kiše, naslage prašine i neravnomjerne fleke koje kvare ujednačen izgled površine.
Upravo zbog toga, pri odabiru boje fasade treba razmišljati ne samo o estetici, već i o praktičnom održavanju.

Koliko često treba prati fasadu?
Stručna preporuka je pranje svake 3 do 5 godina, ovisno o lokaciji objekta. Sjeverne i zapadne strane brže se prljaju zbog vlage i manjka sunca, a kuće uz prometnice ili u blizini vegetacije zahtijevaju češće održavanje.
Što je softwash metoda i kada se primjenjuje?
Ovisno o materijalu i stanju fasade, stručnjaci prilagođavaju omjer kemije za pranje te procjenjuju potrebnu udaljenost pritiska kod pranja i sapiranja.
“Kod akrilnih i silikatnih pristupamo takozvanom „softwash“ metodom gdje kemija odradi 90% posla. Pritisak vode se u tom slučaju koristi samo da bi se saprale mrtve spore alga i gljvica sa površine fasade.”
Softwash je metoda profesionalnog pranja fasada gdje kemijska otopina uklanja nečistoće, a voda pod niskim pritiskom služi samo za ispiranje.
Kod kamena ili klinkera može se koristiti jači pritisak jer se tu uz standardno zapljanje javljaju lišaj i mahovina koje je potrebno mehanički ukloniti prije tretiranja adekvatnom algicidnom kemijom.
Kada je čišćenje fasade dovoljno, a kada je nužno bojanje ili obnova?
Cijena pranja fasade kreće se od 3 do 6 eura po m². Pranje je isplativije kada je fasada zdrava i bez oštećenja. Ako je fasada starija od 15–20 godina, boja izblijedjela ili je žbuka oštećena, tada je nužno farbanje ili potpuna obnova, savjetuje stručnjak.
Redovito čišćenje fasade nije samo estetski zahvat, već važan način zaštite vašeg doma. Kako objašnjava stručnjak, pranjem svakih 3 do 5 godina sprječava se nastanak vlage, algi i gljivica, čuva energetska učinkovitost kuće i produžuje vijek trajanja fasade.