Gradnja doma
Što se ustvari događa kada se lift zaglavi i imamo li razloga za paniku?
Stručnjak donosi odgovore na sva pitanja.
Može biti da ste super hrabra osoba i da prilikom ulaska u lift nikada niste pomislili – što ako prestane raditi ili se zaglavi? Čestitamo na hrabrosti, ali više je nas koji pokušavamo prilikom vožnje zaboraviti da se nalazimo u limenoj “kutijici” koja se pokreće pomoću raznih mehanizama i “visi” na sajlama.
Koliko su te sajle sigurne i mogu li one puknuti samo tako? Hoćemo li umrijeti ako se zaglavimo u liftu dok čekamo servisera da nam pruži ruku spasa? Hoće li lift s 15 kata u slobodnom padu dotaknuti tlo?
Zanimali su nas odgovori na sva ova, a i dodatna pitanja, pa smo kontaktirali stručnjaka, ing. Darka Šokeca, vlasnika uspješne tvrtke LIFT BROJ 1 XL, koja danas u redovnom mjesečnom održavanju servisira i više od 500 takvih jedinica.
“Prvo i najvažnije za istaknuti; ne paničarite! Umrijeti nećete, ugušiti se nećete, serviser će doći na vrijeme.”, ističe Šokec te pojašnjava kako se lift može “zaglaviti” uslijed brojnih faktora.
“Istaknuo bih najčešći razlog, a to je svakako nestanak električne energije. Iako velik broj starih liftova nema mogućnost pokretanja kada nestane struje, neki imaju agregate, oni moderniji i noviji imaju neprekidna baterijska napajanja koja će omogućiti da kabina stigne na najbližu stanicu, tj. kat. Osoba tada može izaći iz lifta. “, pojasnio je.
Što napraviti ako se zaglavimo u liftu?
Opet bismo naglasili – ne paničariti! Naime, ako ste zaglavili između katova i privlači vas pomisao da izađete nekako van, nemojte. Pametnije je ostati u liftu i pozvati pomoć. Isto tako ako vam instinkt govori da lupate po vratima, nemojte činiti ni to. Ako mislite da ćete se ugušiti, nećete jer niti jedan lift nije hermetičke zatvoren kako nam se čini, pa će dovoljna količina zraka uvijek dopirati u kabinu. Ako vam pomaže i informacija da ne postoji statistika koja pokazuje da je netko nekada preminuo u liftu radi toga što se on zaglavio.
Energetska obnova: Koje su ovlasti predstavnika suvlasnika zgrade?
“Danas postoje novi sistemi, što zahtijevaju i propisi, a najčešće je u pitanju gumb za poziv u slučaju nužde. Ono što biste trebali zapamtiti da je potrebno pritisnuti gumb za alarm i tako držati 5 sekundi kako bi se uspostavila direktna veza sa servisnim centrom koja će odmah poslati servisera da otkloni kvar pistu vas iz lifta. U većini slučajeva servisni centri rade 24 sata u danu.”, ističe Šokec te dodaje kako nije potrebno zvati vatrogasce, iako su i oni obučeni za rješavanje ovakvih i sličnih problema.
Postoji naravno i opcija da pomoć nazovete mobitelom, što može biti problematično ako se nalazite u liftu u kojem nema signala, no upravo zato postoji gumb za pozvati pomoć.
Koji se liftovi najčešće kvare?
“Ovisi o sistemu koji održavamo, ako je dizalo staro i nije dugo održavano te je zapušteno, kvarovi će biti učestaliji, a to bi prevedeno u brojke značilo 3-5 puta mjesečno. Ako je lift nov, kvarovi se jako rijetko događaju, a isto se odnosi i na rekonstruirane liftove. Neka dizala po godinu dana nemaju kvar”, ističe sugovornik te otkriva zanimljiv detalj; naime postoje u Zagrebu liftovi koji nisu rekonstruirani preko 50 godina, a stanari očekuju da on radi kao sat. Prvenstveno tu govorim o Novom Zagrebu gdje ima jako puno nebodera.
“Toliko ljudi se vozi u danu u tom liftu, jasno je da će biti više kvarova. Ljudi ne razumiju, stanari ne razmišljaju da se radi o potrebi za održavanjem. Lift je dio stambene zgrade, o njemu trebaju brinuti i stanari i predstavnici stanara i serviseri”, kaže Šokec.
I lupanje nogama po kabini ili nesmotreno pritiskanje gumba može utjecati na kvar lifta
Roditeljima je često simpatično kada njihovo dijete pritisne gumb za svaki kat i tako nekoliko puta, ili kada se po ugrađenoj tipkovnici lupa, no ing. Šokec tvrdi da usred takvih manipulacija koje nisu primjerene može doći do kvara. Kako bi se takve stvari izbjegle, danas se ugrađuju kamere u lift kako bi se mogli otkriti pojedinci koji nanose štetu.
Koliko se često lift servisira?
“Dizalo se servisira jednom mjesečno, točnije jednom mjesečno se prema zakonu moraju vršiti servisni pregledi prilikom kojih se uočavaju problemi i vrše potrebni popravci. Jednom godišnje firma ovlaštena od strane ministarstva provodi kontrolu spomenutih radova servisera te ispisuju sve što je možda potrebno napraviti. Kontinuirano se prate promjene, a ako do problema dođe, stvari se brzo rješavaju.
Uostalom, ako živite u zgradi i sami znate da serviseri za liftove ponekad dođe brže nego hitna pomoć:”, kroz smijeh pojašnjava te još jednom ističe da liftovi danas neće pasti u punoj brzini na tlo jer tu uz sve postoje i sigurnosna kliješta koji blokiraju pad kabine i sprečavaju takav scenarij.
Gradnja doma
Montažna gradnja s CLT pločama: Što se krije iza gotovih zidova?
Na sajmu PromoArh Domprojekt je pokazao otvorene presjeke i objasnio što donosi CLT gradnja te po čemu se razlikuje od drvenog okvira.
Kad je kuća gotova, njezini zidovi više ne otkrivaju kako su nastali. Ipak, upravo se u njima skriva velik dio odgovora na pitanje koliko će dom biti udoban, kvalitetan i dugotrajan. Zato je Domprojekt na sajmu PromoArh u Poreču svoje zidove ostavio otvorenima i pokazao kako nastaje suvremena montažna gradnja.
U središtu priče bila je CLT gradnja, sustav u kojem nosivu konstrukciju čine masivne drvene ploče. Uz otvorene presjeke stručnjaci Domprojekta objasnili su što su CLT ploče, kako se ugrađuju u zidove, stropove i krov te po čemu se takva konstrukcija razlikuje od drvenog okvira, sustava po kojem je tvrtka poznata.
Stefano Boeri na Ibizi projektira 190 priuštivih stanova, u potpunosti od drva
Što je CLT gradnja i gdje se primjenjuje?
CLT je kratica engleskog naziva cross-laminated timber, odnosno križno lamelirano drvo. Ploče nastaju lijepljenjem slojeva drvenih lamela, pri čemu je svaki sloj okrenut okomito na prethodni. Zahvaljujući takvoj slojevitoj građi, ploča je čvrsta u dva smjera i može služiti kao nosivi zid ili stropna konstrukcija.
Elis Hajdarovac, mag. ing. aedif., tehnički direktor Domprojekta, ističe da tvrtka gradnju drvom uvijek njeguje kao primarni konstrukcijski materijal, a gradnju CLT pločama izdvaja kao jednu od novosti. Riječ je o razmjerno novoj tehnologiji, čiji je razvoj počeo devedesetih godina. Prve CLT ploče predstavljene su početkom devedesetih u Austriji i Njemačkoj.
Hajdarovac objašnjava da CLT otvara mogućnosti koje nadilaze dosadašnje sustave drvenih okvira, osobito kod višekatnih objekata. Takvim se pločama grade škole, vrtići i stambene zgrade, a Domprojekt potiče njihovu primjenu kao zamjenskog materijala za tradicionalni beton i opeku.
Gradnja CLT pločama može ići i do vrlo visokih zgrada, ali to nije mogućnost svakog sustava ni svakog projekta. Najviši primjeri često su hibridne konstrukcije. Studentski dom Sveučilišta Britanske Kolumbije u Kanadi, primjerice, ima sedamnaest drvenih katova oslonjenih na betonsko podnožje i betonske jezgre. Na visinu utječu i protupožarni propisi, koji u mnogim zemljama zabranjuju ili znatno ograničavaju nosivo drvo u visokim zgradama.
Što se nalazi u zidovima, stropovima i krovu CLT kuće?
„Mi otvoreno pokazujemo što se nalazi unutar naših zidova”, kaže Hajdarovac.
U izloženom presjeku nosivu ulogu imaju CLT ploče. U zidnom elementu toplinska izolacija postavlja se s vanjske strane nosive ploče i završava klasičnom fasadom. S unutarnje strane nalazi se instalacijski prostor zatvoren dvjema obložnim pločama. Taj prostor omogućuje vođenje instalacija bez zadiranja u samu nosivu ploču.
Strop čini nosiva CLT konstrukcija ispod koje se postavljaju visilice i izolacijski materijali. Visilice nose spušteni strop, a prostor između njega i nosive ploče ispunjen je izolacijom.
I krovište se može izvesti od CLT ploča. Na izloženom primjeru s vanjske strane ostavljeni su vidljivi rogovi, pa krov izgleda kao da je riječ o klasičnoj gradnji. U stvarnosti je to, kako kaže Hajdarovac, suvremeni koncept koji će kod nas tek zaživjeti.
Od obrade ploča do montaže: što se priprema u proizvodnom pogonu?
CLT gradnja uklapa se u logiku montažne gradnje: elementi se pripremaju prije dolaska na gradilište, a ondje se montiraju. Jedna od dosadašnjih otegotnih okolnosti, objašnjava Hajdarovac, bila je to što proizvođača samog materijala nema mnogo. Izvođači su od njih morali preuzimati već narezane elemente, koji su se takvi montirali na gradilištu.
Domprojekt sada, prema njegovim riječima, može kompletnu obradu ploča obavljati u vlastitom proizvodnom pogonu. Hajdarovac ističe da vlastita obrada omogućuje veću razinu predgotovljenosti elemenata. Drugim riječima, veći dio posla odrađuje se u pogonu, a na gradilište stižu elementi pripremljeniji za ugradnju.
CLT ili drveni okvir: u čemu je razlika?
Uz CLT, Domprojekt je izložio i presjek svoje standardne konstrukcije. Mladen Štefanac, voditelj prodaje u Domprojektu, objašnjava da se tvrtka već dugi niz godina bavi laganim okvirima u drvenoj konstrukciji, po kojima je poznata na hrvatskom i europskom tržištu.
Taj presjek pokazuje fasadu od drvenih vlakana, laganu drvenu konstrukciju, potkonstrukciju, parnu branu i završne materijale s unutarnje strane. Parna brana sprječava da vlaga iz unutarnjeg prostora prodre u slojeve zida. Štefanac naglašava da je sve prikazano individualni Domprojektov proizvod.
Osnovnu razliku između dvaju sustava sažima jednostavno: CLT je masivna gradnja u drvenoj konstrukciji, a drveni okvir je lagana konstrukcija koju pločasti materijali zatvaraju u sendvič panel.
| CLT konstrukcija | Lagana drvena okvirna konstrukcija | |
|---|---|---|
| Nosiva konstrukcija | Masivne CLT ploče | Lagani drveni okvir |
| Princip | Masivna gradnja u drvu | Okvir zatvoren pločastim materijalima u sendvič panel |
| Izbor sustava | Prema zahtjevima projekta | Prema zahtjevima projekta |
„Novi sistem građenja koji je kolega predstavio ne zamjenjuje ovaj sustav ovdje”, ističe Štefanac.
Domprojekt, kaže, nastavlja graditi laganim okvirom i planira povezati oba sustava, možda i u novi proizvod. Niskoenergetsku gradnju, po kojoj je tvrtka već dugo poznata, time dodatno unapređuje CLT gradnjom.
Znači li CLT automatski bolju toplinsku izolaciju?
Masivna drvena ploča ne znači sama po sebi bolju energetsku učinkovitost. Štefanac naglašava da je kroz svaki projekt bitno zadržati istu energetsku vrijednost objekta, i u vanjskom zidu, i u međukatnoj konstrukciji, i u krovu.
Zato pri usporedbi sustava ne treba gledati samo nosivi materijal. Svojstva kuće određuje cijeli sklop: vrsta i debljina izolacije, obloge, završni slojevi te način na koji su spojeni zid, strop i krov.
Kada projekt daje prednost CLT gradnji?
Postoje li lokacije na kojima je bolja jedna, a na kojima druga gradnja? Štefanac ne bi rekao da o tome odlučuje mikrolokacija, nego sam projekt. Projekti su danas sve zahtjevniji, pa ljudi i u obiteljskim kućama od jedne do četiri etaže ugrađuju dizala. U takvim slučajevima, kaže, CLT donosi veliku prednost.
Domprojekt s CLT pločama nije počeo raditi sada. Hajdarovac objašnjava da ih koriste godinama, ali na inozemnom tržištu, gdje se takvi projekti više traže. Gradili su obiteljske kuće s više etaža, zgrade od CLT-a, jezgre za dizala, stubišne krakove i stubišta. Većom prezentacijom proizvoda nadaju se da će i domaće tržište bolje prihvatiti takav način gradnje.
Koji je sustav prikladniji, u konačnici se procjenjuje za svaki objekt posebno, kroz projektiranje.
Kuću treba razumjeti i ispod završnih obloga
Otvoreni zidovi na sajmu pokazali su ono što u gotovoj kući više ne vidimo. CLT gradnja povezuje masivnu drvenu konstrukciju s pripremom elemenata u pogonu i montažom na gradilištu, a uz drveni okvir širi mogućnosti gradnje drvom.
Za one koji planiraju kuću poruka je jasna. Uz izbor sustava vrijedi pitati od čega se sastoji cijeli zid, koja su njegova projektirana svojstva i zašto je odabrana konstrukcija prikladna upravo za taj projekt.
Gradnja doma
Sigurnost prozora i vrata: Znate li što kupujete?
Na sajmu PromoArh u Poreču Kömmerling je predstavio nova rješenja i pokazao na što pripaziti pri odabiru.
Pri odabiru prozora i vrata većina nas prvo gleda ono što se vidi: tanke profile, velike staklene površine i način otvaranja. Sigurnost prozora i vrata, međutim, ne primjećuje se na prvi pogled. Ona ovisi o tome koliko dobro zajedno funkcioniraju staklo, okov i profil te koliko je kvalitetno cijeli element ugrađen.
Upravo je to bila jedna od tema na sajmu PromoArh u Poreču, na kojem je Kömmerling predstavio svoja nova rješenja. O tome što kvalitetna i sigurna stolarija treba pružiti razgovarali smo s Aleksandrom Tererom iz tvrtke Profine.
Sigurnost prozora i vrata ovisi o staklu, okovu i profilu
Tema sigurnosti doma u svijetu je, a sve više i kod nas, jedna od važnijih, kaže Terer. Ne bi rekao da se u stolariji po tom pitanju nešto bitno promijenilo, ali pravila su jasna. Ključ je, objašnjava, u usklađivanju stakla, okova i profila.
„Postoje određeni parametri koji se moraju poštivati da bi postigli određenu klasu sigurnosti”, ističe Terer.
Te se klase označavaju slovima RC, a na sajmu je predstavljeno rješenje u klasi RC2. Europska norma EN 1627 propisuje razrede otpornosti na provalu za vrata, prozore i staklene stijene. Svaki razred određuje otpornost na zadani način napada tijekom zadanog vremena. Klasa RC2 odnosi se na pokušaje provale jednostavnim alatom, poput odvijača, kliješta ili klinova, i predstavlja osjetno višu razinu zaštite od RC1. Od klase RC2 nadalje traži se i sigurnosno staklo prema normi EN 356.
Oznaka se ne dodjeljuje pojedinačnom dijelu, nego cijelom elementu. Ispitivanje obuhvaća cijelu konstrukciju, kako bi se provjerilo da u njoj nema slabe točke. Upravo zato Terer naglašava da staklo, okov i profil moraju biti usklađeni. Za lako dostupne prozore, primjerice u prizemlju, podrumu ili na balkonu, njemačka kriminalistička policija preporučuje klasu RC2 ili RC3.
Velike staklene stijene: dimenzije ovise i o težini
Velike staklene površine donose više svjetla i otvoreniji prostor, ali svaka takva stijena ima i tehničke granice. Štand, iako prilično velik, nije mogao primiti sve novosti, pa su izložena tri rješenja. Jedno od njih bila su podizno-klizna vrata s električnim pogonom.
Terer objašnjava da moguća veličina takvih vrata ovisi o vrsti stakla i ukupnoj težini elementa. Maksimalna nosivost predstavljenog okova iznosi 400 kilograma. Sam profil omogućuje izradu i većih stijena, no kod električnog pogona granicu ponovno određuje težina elementa.
Trostazna stijena omogućuje veći otvor prema terasi
Druga novost bila je trostazna stijena. Takva rješenja postoje u aluminiju, ali u PVC-u, kako kaže Terer, još nisu toliko zastupljena. Izloženi primjerak zbog ograničenog prostora nije mogao biti velik, no stijena se može izraditi i u znatno većim dimenzijama.
Njezina je glavna prednost veći otvor u jednom komadu. Kod predstavljenih podizno-kliznih vrata otvara se otprilike polovina širine. Kod trostazne stijene zatvorena ostaje samo jedna trećina, a dvije trećine mogu biti otvorene. Za kuće s terasom ili vrtom to znači širi prolaz i jaču vezu unutarnjeg i vanjskog prostora.
Lakoća otvaranja, visina praga i mogućnost prozračivanja
Treće izloženo rješenje bila je stijena PremiSlide. Terer je opisuje kao podizno-kliznu stijenu nove generacije, izvedenu na drukčiji i jednostavniji način. Optimalnija je za proizvodnju, a lakša i za svakodnevno korištenje, jer krilo klizi bez ikakvog napora.
Razlika je vidljiva na pragu. Klasična podizno-klizna stijena može imati prag praktički u razini poda, dok je kod PremiSlidea prag nešto izraženiji, prema Tererovim riječima jedan do dva centimetra. Zauzvrat, sustav je elegantan i jednostavniji za rukovanje.
Posebnost je i mogućnost prozračivanja. Kad je stijena u zatvorenom položaju, prorez između elemenata omogućuje stalno provjetravanje prostora. Kad prozračivanje nije potrebno, stijena se potpuno zatvori.
Zašto je pravilna ugradnja jednako važna kao proizvod?
Na ovogodišnjem sajmu Kömmerling je sudjelovao i u Gradionici, na kojoj se pred posjetiteljima gradio model kuće i prikazivala ugradnja stolarije.
„Ugradnja je jedan od tri segmenta koji čine kvalitetnu stolariju”, kaže Terer.
Prva dva segmenta su materijal i proizvodnja, a ugradnja ih nadopunjuje. Ako bilo koji od ta tri dijela nije dobro izveden, objašnjava Terer, ni konačni proizvod nije dobar. Za kupce to znači da pri odabiru stolarije ne treba razmišljati samo o proizvodu, nego i o tome tko će ga ugraditi i prema kojim uputama.
Ulazna vrata s keramičkom oblogom: izgled koji privlači pažnju
Na štandu su bila izložena i ulazna vrata, no ovaj put naglasak nije bio na klasičnom izgledu. Predstavljen je sustav skrivenog krila, kod kojeg se vidi samo okvir, dok je krilo potpuno presvučeno ispunom. Obloga se može izvesti i tako da prekrije sve, pa se vidi samo krilo.
Materijal obloge na prvi pogled podsjeća na aluminij s patinom, no riječ je o keramici. To se osjeti i u težini. Standardna ulazna vrata teže otprilike stotinu kilograma, a ova su, prema Tererovim riječima, teža od 300 kilograma.
Takva vrata u ovom su obliku prvi put izložena. Cilj je bio javnosti i partnerima pokazati da je i s PVC-om moguće postići ovakvu estetiku, uz koju se danas jednako traži i funkcionalnost. Mogućnosti izbora dezena, kaže Terer, gotovo su neograničene.
Što pitati prije odabira prozora i vrata?
Izgled, veličina staklenih površina i način otvaranja važni su kriteriji, ali nisu dovoljni za dobru odluku. Prije kupnje vrijedi pitati koju klasu otpornosti na provalu ima konkretna izvedba, koje su mogućnosti i ograničenja odabranog sustava te tko će i kako izvesti ugradnju.
Sigurnost prozora i vrata proizlazi iz usklađenog sustava stakla, okova, profila i pravilne ugradnje. Kvalitetna stolarija pritom mora odgovarati i načinu na koji svakodnevno koristimo dom, od izlaska na terasu do prozračivanja prostorija.
