Boje i materijali
Odlična izolacija i estetska vrijednost: Drvo-aluminij stolarija pruža najbolje od oba materijala
Drvo aluminijska stolarija ima i estetsku vrijednost, visok stupanj toplinske i zvučne izolacije, a dostupni su u nekoliko boja kako bi se lakše uklopili u svaki stil uređenja.
Često čujemo da drveni prozori dišu, što znači da imaju sposobnost upijanja i otpuštanja vlage iz okoline sudjelujući tako u regulaciji mikroklime u interijeru, a mana im je održavanje. No, što ako i za to postoji rješenje?
Vrsta stolarije obično ovisi o mikrolokaciji postavljanja i željama investitora. Zbog sve manje slobodnog vremena, stolarija od umjetnih materijala postala je sve zastupljenija. No, zadnjih 15tak godina u Hrvatskoj se proizvode prozori u kombinaciji drvo i aluminij, pružajući najbolje od oba materijala.
Drvo-aluminijski prozori ne zahtijevaju održavanje i rjeđe se obnavljaju
“U maloprodaji najviše se okrećemo tim drvo aluminijskim prozorima gdje ljudi zapravo drvene prozore više ne žele i nemaju vremena održavat, što je potrebno. Iako su oni puno napredovali zadnjih godina, sa tim novim tehnologijama i novim bojama i lakovima, ali opet održavanje je potrebno. Kod drvo aluminijskih proizvoda, aluminij postavimo izvana gdje zapravo on štiti drvo od vremenskih utjecaja, nema više nikakvog održavanja, a u interijeru ostane drvo gdje zapravo postoje kao unutarnji namještaj i održavanje više nikakvo, ama baš nikakvo nije potrebno.”, pojasnio je Marko Mihelčić, direktor tvrtke Lokve.


Zbog napretka kemijskog sastava boja i lakova, danas drvenu stolariju treba nešto rjeđe obnavljati. Mihelčić navodi kako to ovisi o vremenskim utjecajima na sam prozor i gdje je prozor ugrađen tj. na kojoj strani kuće, ali otprilike svakih 5 godina da bi trebalo raditi nekakvo osnovno održavanje.
Visoka kvaliteta proizvoda za najzahtjevnije kupce
Kod kombinacije drvo aluminij stolarije, drvo je s unutarnje strane, što znači da na njega neće utjecati atmosferilije dok aluminij s vanjske strane dobro podnosi sve vremenske uvjete.
“Potražnja za drvenim i drvo-aluminijskim prozorima značajno ponovno raste, treba uzet u obzir da je drvo aluminijski prozor i to je srednja viša ili viša klasa, to je jedan premium proizvod, uspoređujući sa PVC prozorima i čak sa aluminijskim prozorima. Tako da tržište se definitivno povećava, definitivno se otvara, ali opet specifičan je proizvod za specifično tržište i za specifične kupce, baš koji traže visoku kvalitetu proizvoda i jedan premium segment prozora i podizno kliznih stijena.”, ističe sugovornik.


U usporedbi s materijalima kao što je plastika, drvo je održiviji izbor, ekološki prihvatljiviji i odličan je izolator
“Uvijek u svim segmentima tehnički gledano, da li je to otpornost prozora na voda, vjetar ili zrak, da li je to toplinska izolacija samog prozora, drvo, aluminijski ili čak i drveni proizvod, drvo aluminijski proizvodi su uvijek superiorni u odnosu na ostale proizvode od drugih materijala.
Naša jedna prednost u drvu, odnosno proizvodnji drvenih i drvo aluminijskih proizvoda je upravo ta gdje, ograničenja su gotovo nikakva u tim prozorima. Dobro, nešto nas ograničava okov i ta težina, ali načelno rijetko kad se susretnemo s nekim stvarima gdje možemo reći ne, ali najčešće nađemo neko drugo rješenje da to prevaziđemo.”, navodi.


Tvrtka Lokve jedina u Hrvatskoj proizvodi drvo aluminijsku stolariju u koju trupca za obradu dolaze ravno iz obližnje šume Gorskog Kotara. Zaokružen proizvodni proces omogućava visoku kvalitetu krajnjeg proizvoda.
“Počeli smo sa drvenim prozorima i onda smo razvili, napravili prvi u Hrvatskoj drvo aluminijski prozor prije 15 godina, dvadesetak čak. Razvijao se neki smjer te plastike, razvijao se smjer čistih aluminijskih prozora, ali mi smo nekako htjeli držat fokus na prirodne materijale, ono što je pogotovo danas jako popularno, vidimo šta se dešava s umjetnim materijalima, u kojem to smjeru ide, jednostavno rekli smo nećemo gubit fokus sa našeg proizvoda, tamo gdje imamo snagu.
U Gorskom kotru gdje imamo našu šumu, naše drvo, sve kompletno lokalna sirovina i nismo se išli okretat drugim materijalima, nego samo usavršavat zapravo taj drvo aluminijski prozor koji je danas i u maloprodaji, preko 90 posto maloprodaje.”, zaključio je.


Drvo aluminijska stolarija ima i estetsku vrijednost, visok stupanj toplinske i zvučne izolacije, a dostupni su u nekoliko boja kako bi se lakše uklopili u svaki stil uređenja.
Boje i materijali
Zašto je naš svijet postao siv? Psihološki učinak boja na našu svakodnevnicu
Neutralne boje dominiraju našim interijerima i svakodnevnim predmetima, ali kako to utječe na nas…

Kada pogledate oko sebe – svoj dnevni boravak, ormar, auto ili čak mobitel – što vidite? Ako je odgovor “sivo, crno, bijelo i možda malo bež”, niste jedini. Iza tog suzdržanog kolorita stoji priča koja traje već desetljećima. I nije riječ samo o modi ili ukusu, nego o nečemu dubljem – o tome kako boje utječu na nas, često i bez da to primijetimo.

Svijet koji je nekad bio šareniji
Zanimljivo istraživanje iz 2020. godine bacilo je novo svjetlo na ovu temu. Znanstvenici su proučili više od 7.000 predmeta iz zbirke britanskog Znanstvenog muzeja – od 1800-ih do danas. Zaključak? S godinama su boje postajale sve manje izražajne. Prvo polako, a onda sve brže – osobito u 20. stoljeću.
S dolaskom industrijske proizvodnje zavladala je potreba za jednostavnošću, brzinom i praktičnošću. Jarke boje nisu bile najzahvalnije za masovnu proizvodnju, a neutralni tonovi lakše su se uklapali u svaki prostor i ukus. U jednom trenutku, “sivo” je postalo sinonim za “bezvremensko” i “sigurno”.
Psihološki učinak boja u svakodnevnom prostoru: više od estetike
No boje nisu samo dekoracija. One komuniciraju s nama na dubljoj razini. Smiruju, motiviraju, umaraju, bude, podižu raspoloženje ili umiruju prostoriju. Znanstvenici upozoravaju da nas stalna izloženost neutralnim nijansama može vizualno i emocionalno “uspavati”. Smanjena stimulacija može utjecati na našu kreativnost, koncentraciju, pa čak i emocionalno stanje.
Boje su više od vizualnog dojma – one su način komunikacije, izražavanja emocija i oblikovanja prostora… Diana Sokolić o jeziku boja: Kako ih imenujemo i razumijemo?
Drugim riječima, psihološki učinak boja nije nešto što se uvijek događa svjesno. Ako radite od kuće u prostoriji gdje dominiraju siva i bijela, možda vam nije samo “ponedjeljak” kriv za loše raspoloženje.

Je li vrijeme za povratak boji?
Ne znači da sada sve oko sebe trebamo obojiti u narančasto ili ciklamasto. Ali možda je trenutak da se zapitamo – imamo li u svom domu dovoljno boja koje nas vesele i bude? Zid u boji masline, plava fotelja ili samo nekoliko jastuka u boji senfa – ponekad je dovoljno malo da bi prostor dobio više karaktera i energije.
Psihologija boja: Kako boje utječu na naš prostor i emocije
Dizajneri interijera to već prepoznaju – sve se češće vraćaju toplim i zemljanim tonovima, razigranim detaljima i kontrastima. Jer kad promijenimo prostor, često se – barem malo – promijenimo i mi sami.
Boje i materijali
Diana Sokolić o jeziku boja: Kako ih imenujemo i razumijemo?
Akademska slikarica otkriva kako doživljavamo boje i zašto njihovo razumijevanje igra ključnu ulogu u dizajnu interijera

Boje su više od vizualnog dojma – one su način komunikacije, izražavanja emocija i oblikovanja prostora. No, jeste li se ikada zapitali zašto određene boje nose specifična imena i kako se ta imena mijenjaju kroz vrijeme?
Akademska slikarica Diana Sokolić u svojoj knjizi O bojama otkriva kako doživljavamo boje i zašto njihovo razumijevanje igra ključnu ulogu u dizajnu interijera.

Diana Sokolić: Boje i njihova imena kroz vrijeme
“Knjiga je nastala zato što sam shvatila da ljudi jednostavno ne znaju kako se boje zovu. I zbog toga dolazi do nesporazuma u razgovoru. Ljudi misle na jednu boju, a kada čuju, primjerice, boju marelice, lososa ili breskve, zamisle nešto sasvim drugo”, objašnjava Diana Sokolić.
Točno definiranje boja ključno je u dizajnu interijera. Stolari, dizajneri i arhitekti često koriste europski sustav podudaranja boja (RAL sustav), koji omogućuje preciznu identifikaciju nijansi i usklađivanje različitih materijala u prostoru. Danas je zahvaljujući modernim tehnologijama miješanje boja mnogo jednostavnije nego prije, kada su majstori boje prilagođavali “od oka”.
“Danas, uz automatska miješanja boja, puno je lakše postići željenu nijansu. Nekada su se boje miješale ručno, pa bi svaka korekcija boje dovela do potpuno nove nijanse”, dodaje Diana Sokolić.

Kako boje vidimo i doživljavamo?
Način na koji vidimo boje temelji se na refleksiji svjetlosti. Primjerice, crvena površina upija sve boje spektra osim crvene, dok crna ne reflektira ništa. Zbog toga crna boja često djeluje snažno i dominantno u prostoru.
“Crna naglašava ono što se na nju stavi. Ona je odlična podloga za umjetničke objekte, jer omogućuje lako mijenjanje izgleda interijera kroz detalje”, ističe Diana Sokolić.

Boje također imaju univerzalna značenja – svaka razvijena kultura poznaje istih 11 osnovnih boja: bijelu, žutu, narančastu, crvenu, roza, ljubičastu, plavu, zelenu, smeđu, sivu i crnu. No, neki jezici razlikuju dodatne nijanse, poput ruskog, koji ima dva naziva za plavu boju, ili mađarskog, gdje postoje dva naziva za crvenu boju – jedan za veselu, a drugi za težu, ozbiljniju nijansu.
Psihologija boja: Kako boje utječu na naš prostor i emocije
Od pigmenata do gotovih boja
Danas lako kupujemo boje u tubama, ali nekada je njihova proizvodnja bila dugotrajan proces. Prvi pigmenti bili su prirodni – zemljani okeri, izgoreni ugljen, a kasnije su dodavana veziva poput masti i ulja kako bi boje bile trajnije.
“Ultramarin se, primjerice, dobivao od poludragog kamena lapis lazuli. On je bio toliko vrijedan da su ga naručitelji slika plaćali kao luksuz. Michelangelo i Leonardo počeli su kao šegrti u radionicama, gdje su najprije meli podove i pripremali pigmente prije nego što su smjeli slikati”, objašnjava Diana Sokolić.
Imena boja često dolaze od pigmenata, poput cinobera, okera i umbre, dok miješane nijanse nazivamo prema svakodnevnim asocijacijama – boja mente, maline i sl. Zanimljivo je da ista boja može imati više nijansi ovisno o proizvođaču, što stvara razlike u preferencijama kupaca.

Boje nisu samo stvar estetike – one su jezik koji komunicira značenja, emocije i kulturne kontekste. Kroz svoju knjigu, Diana Sokolić donosi dublji uvid u način na koji imenujemo i doživljavamo boje, pomažući dizajnerima, arhitektima i ljubiteljima boja da ih preciznije razumiju i koriste.