Povežimo se

Gradnja doma

Kako pametno koristiti sustave odvodnje oborinskih voda

Voda je naše najveće bogatstvo. Zato s njome treba odgovorno gospodariti. Nekada ju je prije puštanja u sustav odvodnje trebalo samo pročistiti, ali danas smo sve svjesniji toga da takvu vodu treba ponovno upotrijebiti. Otkrivamo kako.

Ekstremni vremenski uvjeti

Sustavi odvodnje oborinskih voda odavno su ozbiljna stvar, a pogotovo u današnje vrijeme.

‘Nekako smo stigli sa linijskom odvodnjom vode, sakupljanjem vode oborinske, sa prometnica, sa parkirališta i ostalih mjesta. Oborinsku vodu smo nakon toga imali potrebu nekamo i odvesti, a prije toga ona mora prići kroz sustav odvodnje koji ju pročisti‘, kaže Dražen Linarić,  specijalist tehničke podrške, ACO.

Što učiniti s vodom

U ACO-u  su širili portfelj proizvoda kako bi oborinske vode očistili od naftnih derivata i ostalih ostataka.

‘Izašlo je na to da zbog jednog ograničenog resursa te iste pitke vode i kvalitetne vode na koju možemo računati moramo pokušati na bilo koji način iskoristiti svaki dio te vode i čak i za ponovnu upotrebu’, kaže.

Sustav ponovnog korištenja

Naime, pročišćena se voda može opet koristiti za zalijevanje ili primjerice sanitarni sustav objekta. ACO  je takav sustav primijenio na aktualnom projektu Rimac kampusa u Svetoj Nedjelji.

‘Konkretno, recimo, od linijske odvodnje, elemenata koji osiguravaju da su sve slivne površine, da je voda sa njih jako brzo skupljena i učinkovito, do činjenice da se ta voda skuplja u velikim retencijskim sustavima Stormbrixx elemenata koji su iza mene i iz tih retencijskih sustava se koristi u ljetnom periodu za zalijevanje zelenih površina na samom objektu’, kaže.

Prihvaćanje vode u vrijeme pljuskova

Jer nije samo bitno koliko je jaka kiša pala nego se treba razmatrati cijeli kišni događaj.

‘Druga funkcija istih takvih sustava za zadržavanje vode činjenica da prihvaćaju vodu u vrijeme najjačih pljuskova i zadržavaju je privremeno unutar svojih sustava tj. na samoj parceli objekta gdje je ta voda nastala da bi spriječila preopterećenja prijemnika, tj. u njihovom slučaju potoka gdje se ta voda izlijeva i tako osigurava ustvari da se zaštiti nizvodna infrastruktura, objekti koji se nalaze dalje od tog potoka prema konkretno rijeci Savi’, kaže.

Održivo gospodarenje otpadnim vodama

Već je neko vrijeme nužnost, ali dobro je kad investitori to sami prepoznaju.

‘Konkretno znači, mi smo mogli samo napraviti spremnik koji će privremeno skladištiti vodu i ispustiti je u spomenuti potok koji bi bio iskreno govoreći, možda samo 30% kapaciteta od recimo 2000 kubika koliko je tu stvarno ugrađeno, jer ostatak kapaciteta je bio potreban po željama investitora da on tu vodu ponovno koristi i ustvari da si osigura vodu u tim ljetnim periodima za zalijevanje svojih zelenih površina’, kaže Edo Turković, voditelj segmenta Tretman i zbrinjavanje otpadnih voda, ACO.

Voda koja je stotinama i tisućama godina padala na jednom mjestu treba biti i zbrinuta na tom mjestu.

Ponovna upotreba

‘Na to se oslanja i priča o ponovnoj upotrebi jer onda je nećemo voditi iz nekih drugih izvora, nego ćemo za jedan dio potreba koristiti tu istu oborinsku vodu. To je u svakom slučaju dobro, jer vode kao takve na planeti ima točno toliko koliko je bilo i tada, nema ni litre više i moramo paziti na to da nam ovaj ostatak ostane izuzetno čist i prihvatljiv za korištenje’, kaže Edo.

Propisi i regulative

Pričuva pod povečalom: Tko njome upravlja i zašto je obavezna

Pričuva nije namet, već ulaganje u sigurnost, dugovječnost i vrijednost zgrade

pričuva

Što je zapravo pričuva, tko njome upravlja i što se njome može financirati, pitanja su koja muče mnoge suvlasnike stanova. Iako je mnogi doživljavaju kao dodatni trošak, pričuva je zakonski propisana obveza koja osigurava dugoročno održavanje, sigurnost i vrijednost svake stambene zgrade.

Što je pričuva i zašto je obavezna?

Pričuva je zakonski propisani mjesečni izdatak svih suvlasnika stambenih i poslovnih prostora u višestambenim zgradama. Propisana je Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. godine, kojim je uveden sustav suvlasništva nad zgradama.

„Pričuva su zajednička sredstva suvlasnika koja se uplaćuju na račun stambene zgrade. Česta je pogreška što ljudi misle da taj novac ide upravitelju – ne, svaka zgrada ima svoj zaseban žiro račun s kojeg se financiraju redoviti i izvanredni popravci“, pojašnjava Josip Jagatić, direktor tvrtke Upravitelj Gradnja.

Tko je dužan plaćati pričuvu?

Plaćanje pričuve nije stvar izbora, već zakonska obveza svakog vlasnika nekretnine u višestambenoj zgradi. Evo što trebate znati:

  • Tko plaća: Svi suvlasnici stanova, poslovnih prostora, garaža i zajedničkih dijelova zgrade.
  • Zakonska osnova: Obvezu propisuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (čl. 90–94).
  • Na koga glasi račun: Pričuva se uplaćuje na poseban račun zgrade, ne upravitelju.
  • Visina pričuve: Ovisi o kvadraturi stana ili prostora te odluci suvlasnika donesenoj na sastanku zgrade.
  • Tko plaća u slučaju najma: Vlasnik je i dalje obveznik plaćanja, osim ako ugovorom s najmoprimcem nije drukčije dogovoreno.
  • Neplaćanje pričuve: Smatra se kršenjem zakonske obveze – upravitelj ima pravo pokrenuti ovrhu radi naplate duga.

Tko upravlja sredstvima iz pričuve?

Novcem prikupljenim kroz pričuvu upravljaju sami suvlasnici zgrade, dok je upravitelj zadužen za tehničku i administrativnu provedbu odluka.

„Upravitelj je spona između predstavnika suvlasnika i samih stanara. On daje prijedloge, prikuplja ponude i provodi radove, ali ne odlučuje samostalno. Suvlasnici i njihov predstavnik su nalogodavci“, objašnjava Jagatić.

Upravitelj se brine da se pričuva redovito naplaćuje i da zgrada funkcionira u skladu sa zakonom. Osim toga, osigurava servis za hitne intervencije – od puknuća cijevi do kvarova na instalacijama.

Evo kako spriječiti smrzavanje cijevi i što učiniti ako se to dogodi

Što se financira iz pričuve?

Sredstva iz pričuve koriste se za pokrivanje redovitih troškova održavanja i izvanrednih popravaka zajedničkih dijelova zgrade.

„Zgrade imaju tzv. hladni pogon – to uključuje osiguranje, naknade predstavnika i upravitelja, servise protupožarnih aparata, antenskih sustava, liftova i dizala. Uz to, iz pričuve se financiraju i hitne intervencije na zajedničkim instalacijama“, navodi Jagatić.

Važno je razlikovati zajedničke od privatnih instalacija. „Primjerice, puknuće cijevi u kupaonici koja je dio zajedničkog sustava pokriva se iz pričuve, ali kvar na sifonu ili miješalici u stanu snosi sam vlasnik.“

Visina pričuve i odluke suvlasnika

Visinu pričuve određuju suvlasnici zajedničkom odlukom, najčešće na prijedlog upravitelja koji izrađuje godišnji plan troškova i održavanja. Iznos ovisi o kvadraturi stana, starosti zgrade i potrebama održavanja.

„U novogradnjama suvlasnici često biraju minimalnu pričuvu, no to nije preporučljivo. Starije zgrade, osobito one bez armirano-betonske konstrukcije, zahtijevaju veća izdvajanja“, savjetuje Jagatić.

Prema novom zakonu, radovi vrijedni do 2.500 eura s PDV-om mogu se obavljati bez posebne suglasnosti suvlasnika. Za veće radove, preporuka je prikupiti više ponuda i potpisnu listu s najmanje 51 posto vlasničkih udjela.

Zašto je redovito plaćanje pričuve važno?

Pričuva nije namet, već ulaganje u sigurnost, dugovječnost i vrijednost zgrade. Redovito plaćanje omogućuje planirano održavanje, sprječava veće kvarove i osigurava mir suvlasnicima.

„Plaćanje pričuve ključno je za funkcioniranje zgrade. To je oblik zajedničke štednje koji dugoročno osigurava da dom bude siguran, funkcionalan i ugodan za život“, zaključuje Jagatić.

Nastavite čitati

Gradnja doma

Sve što trebate znati o montažnim kućama – prednosti i mitovi

Domprojekt, s više od 30 godina iskustva, ruši predrasude o montažnoj gradnji i pokazuje da su takvi objekti itekako prilagođeni svim klimatskim uvjetima

montažne kuće

Brža gradnja, kontrolirana kvaliteta i energetska učinkovitost samo su neki od razloga zbog kojih su montažne kuće postale sve čeći izbor investitora, ne samo na kontinentu nego i uz more. Tvrtka Domprojekt, s više od 30 godina iskustva, ruši predrasude o montažnoj gradnji i pokazuje da su takvi objekti itekako prilagođeni svim klimatskim uvjetima – pa i onima mediteranskima.

Vrhunske niskoenergetske montažne kuće tvrtke Domprojekt

Prednosti predgotovljene gradnje

Umjesto dugotrajnih radova na gradilištu, elementi montažnih kuća proizvode se u tvornici, pod nadzorom stručnjaka i u optimalnim uvjetima.

„Tvrtka Dom projekt više od 30 godina bavi se proizvodnjom i gradnjom objekata s drvenom nosivom konstrukcijom. Imamo najvišu razinu predgotovljenosti u regiji – naši elementi izlaze iz proizvodnje s ugrađenom stolarijom i građevinskim ljepilom. Na terenu se montiraju u jednu cjelinu i uz minimalne dodatne radove vrlo brzo dobijemo gotov objekt izvana“, objašnjava Elis Hajdarovac, mag. ing. aedif. iz Domprojekta.

Takav pristup donosi brojne prednosti: kraće trajanje gradnje, manju ovisnost o vremenskim uvjetima, višu kontrolu kvalitete i veću preciznost izvedbe.

Montažne kuće

Razbijanje predrasuda o montažnoj gradnji

Montažne kuće već desetljećima prate brojne predrasude – od pitanja trajnosti do otpornosti na klimatske uvjete. No, kako ističe Hajdarovac, iskustvo pokazuje suprotno.

„Najčešća predrasuda je da montažne kuće nemaju dovoljnu trajnost. To jednostavno nije točno. Naši se objekti projektiraju i grade prema europskim normama, imaju zaštitu izvana kao i tradicionalno građene kuće, i nema razloga za manju dugotrajnost“, kaže.

Također, ne stoji ni mišljenje da montažne kuće imaju nižu tržišnu vrijednost ili da nisu prikladne za mediteransku klimu. „Svaka se kuća projektira prema lokaciji – od nagiba krovišta i dizajna do izolacije, grijanja i hlađenja. Objekt na planinskom području neće imati istu konstrukciju kao onaj na obali izložen buri i soli.“

Prilagodba lokaciji i klimatskim uvjetima

Bez obzira gradi li se na kontinentu ili uz more, proces pripreme i ishođenja dozvola uvijek je isti. Razlike se pojavljuju u tehničkim rješenjima koja se prilagođavaju mikrolokaciji.

„Priobalje ima svoje specifičnosti – udare vjetra, visoku količinu sunca, prisutnost soli u zraku. Na primjer, na Pagu su uvjeti posebno zahtjevni zbog bure i morske soli, pa se tome prilagođava i arhitektura i završni materijali“, pojašnjava Mladen Štefanac, voditelj prodaje u Domprojektu.

„To nisu izazovi samo za montažne kuće, nego za sve objekte. Mi već desetljećima gradimo na takvim lokacijama i znamo kako osigurati otpornost i trajnost konstrukcije“, dodaje.

montažne kuće

Industrijska proizvodnja kao odgovor na suvremene izazove

Osim tehničkih prednosti, montažna gradnja donosi i rješenje za probleme građevinskog sektora, poput nedostatka radne snage i osiguravanja standarda kvalitete.

„Industrijska proizvodnja omogućuje stalnu kontrolu, rad u tri smjene, optimalne uvjete za djelatnike i preciznost koja se ne može postići na gradilištu. Cilj je što više posla obaviti u tvorničkim uvjetima, a što manje na otvorenom, gdje vremenske neprilike i logistika otežavaju rad“, ističe Hajdarovac.

Takav pristup jamči ujednačenu kvalitetu, bržu izvedbu i sigurnije radne uvjete – što montažne kuće čini sve poželjnijim izborom investitora.

montažne kuće

Montažne kuće više nisu sinonim za privremena rješenja, već za kvalitetu, učinkovitost i održivost. Zahvaljujući višedesetljetnom iskustvu, Dom projekt pokazuje da je predgotovljena gradnja prilagodljiva svakom klimatskom području, uključujući i jadransku obalu.

„Bilo da se gradi u Zagrebu, Istri ili na Pagu – proces je jednak, samo se tehnička rješenja prilagođavaju prirodi lokacije. Time dokazujemo da montažna kuća može biti jednako čvrsta, dugotrajna i estetski vrijedna kao svaka tradicionalna gradnja“, zaključuje Štefanac.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice