Zagreb, 30. listopada 2025. – U zagrebačkom hotelu Sheraton održana je 8. Središnja konferencija o održivoj gradnji u organizaciji Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (GBC Croatia), pod posebnim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića. Konferencija je i ove godine okupila više od 1000 sudionika uživo i 1000 online.

Konferenciju su otvorili Dean Smolar, izvršni direktor GBC Croatia, Vlasta Zanki, predsjednica UO GBC Croatia, te Igor Kemenović, predsjednik UO Hrvatske udruge proizvođača toplinsko-fasadnih sustava (HUPFAS). „Održivost više nije trend, nego temelj odgovornog poslovanja. Zgrade čine gotovo 40 % ukupne potrošnje energije i emisija CO₂ u Europi i zato upravo u ovom sektoru leži ogroman potencijal za promjenu. Naša konferencija okuplja sve ključne dionike koji tu promjenu provode u praksi“, istaknuo je Dean Smolar, izvršni direktor GBC Croatia.

Vlasta Zanki, predsjednica Upravnog odbora GBC Croatia, dodala je: „Iznimno nas veseli što
iz godine u godinu raste interes za održivu gradnju. Sve više tvrtki, investitora i institucija
prepoznaje vrijednost i nužnost ulaganja u energetsku učinkovitost, održivo upravljanje
zgradama, ali i dodatnog certificiranja sukladno certifikatima zelene gradnje. Upravo zato
ova konferencija ima važnu ulogu povezivanja ljudi, znanja i dobre prakse.“

Posebno su zanimanje izazvale keynote prezentacije:

• Irena Križ Šelendić, Ravnateljica Uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe Europske unije Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, predstavila je aktualne zakonodavne i programske smjernice koje će usmjeravati zelenu tranziciju zgradarstva. Naglasila je važnost usklađenosti nacionalnog regulatornog okvira s europskim ciljevima i istodobno podizanje razine stručnih kapaciteta u sektoru.
• Peter Sweatman, direktor Climate Strategy & Partners, predstavio je koncept EU Renovation Loan i ključnu ulogu financijskog sektora u ubrzanju energetske obnove zgrada.
• Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamar Riviere, govorila je o integraciji održivosti u turistički sektor kroz prezentaciju Zašto biramo održivost.
• Marko Dabrović, arhitekt i partner u Studiju 3LHD, inspirirao je publiku temom Održivi gradovi u kojoj je govorio o ulozi arhitekture u oblikovanju prostora koji su prilagođeni čovjeku, okolišu i klimatskim promjenama.

U nastavku su održana dva tematska panela i prezentacija koji su povezala teoriju i praksu:

Zgrade koje dišu – od udobnosti do produktivnosti

Panel posvećen kvaliteti unutarnjeg okoliša (Indoor Environmental Quality) okupio je predstavnike vodećih tvrtki i stručnjake koji su raspravljali o tome kako ventilacija, osvijetljenost, zaštita od buke i toplinska udobnost izravno utječu na zdravlje, dobrobit i
produktivnost korisnika zgrada. Razgovor je moderirao Marko Markić, voditelj certificiranja
u GBC Croatia. Panelisti su se složili da kvaliteta prostora mora biti sastavni dio održivosti, a
ne samo dodatak energetskim ili tehničkim kriterijima. Doris Wirth (Bluesave & Blueaudit)
pojasnila je kako se u DGNB sustavu certificiranja udobnost i zdravlje korisnika vrednuju kroz
mjerljive kriterije, koji sve više dobivaju na važnosti. Krešimir Benjak (Knauf Insulation) naglasio je rast svijesti o važnosti toplinske zaštite, ali i potrebu za boljom edukacijom izvođača, dok je Hrvoje Krapanić (Daikin) govorio o ulozi dizalica topline u elektrifikaciji
zgrada i smanjenju emisija. Tomislav Kamenarić (Signify) predstavio je inovacije u pametnim
sustavima rasvjete koji kombiniraju energetsku učinkovitost, vizualnu udobnost i digitalnu
povezanost.

Novo ruho kulturne baštine

Panel se bavio važnim pitanjem kako energetski obnoviti zgrade sa statusom kulturnog dobra uz očuvanje njihove izvorne vrijednosti. Moderatorica je bila Snježana Turalija (Blueaudit & Greenika). U uvodnim izlaganjima prof. Zoran Veršić (Arhitektonski fakultet) predstavio je Smjernice za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra, dok je Ivana Pećnik (REGEA) prikazala Suvremena rješenja za obnovu i revitalizaciju kulturne baštine. Ove su prezentacije postavile okvir za razgovor o praktičnoj primjeni načela održive gradnje u obnovi povijesnih zgrada. Panelisti Nevena Štrbić (MPGI), Mirna Sabljak (Ministarstvo kulture i medija), Jasminka Ćoza (Next Level Consulting), Ivana Pećnik (REGEA) i prof. Zoran Veršić (Arhitektonski fakultet) naglasili su da su Smjernice ključni dokument za usklađivanje konzervatorskih i energetskih zahtjeva, ali i da njihova provedba zahtijeva blisku suradnju svih struka i prilagodbu zakonodavnog okvira. Na primjeru projekta „Mali Vatikan“ istaknuto je kako se obnovom može postići ravnoteža između očuvanja kulturne vrijednosti i poboljšanja energetske učinkovitosti, uz pridržavanje načela održive gradnje.
Prezentacija Zagrebačke banke i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) pod nazivom
„Neograničena podjela rizika u okviru InvestEU fonda“ predstavila je konkretne mogućnosti
financiranja zelenih projekata i podršku investitorima u provedbi energetske tranzicije.
Predstavnice Zagrebačke banke i EBRD-a, Ivana Žele i Anamarija Hrvoić Đurić, pojasnile su
da ovaj program omogućuje povoljnije kreditne uvjete i smanjenje rizika za financijske institucije koje ulažu u projekte energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i održive gradnje. Sudionicima je također predstavljen EBRD-ov Green Technology Selector (GTS) – besplatni internetski alat koji omogućuje odabir provjerenih zelenih tehnologija i dobavljača te olakšava prijavu i provedbu projekata koji ispunjavaju uvjete za financiranje u okviru InvestEU programa.

Konferencija je završila inspirativnim predavanjem Ivana Čačića, meteorologa iz Hrvatskog
meteorološkog društva, pod naslovom Što (ne) znamo o klimi.

Kroz pregled najnovijih podataka Svjetske meteorološke organizacije, Čačić je istaknuo kako
je 2024. bila globalno najtoplija godina otkako postoje mjerenja, s prosječnim porastom
temperature od 1,6 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Upozorio je i na ubrzano otapanje ledenjaka, porast razine mora, te rast učestalosti ekstremnih vremenskih pojava
poput toplinskih valova i poplava koje posebno pogađaju Sredozemlje. Unatoč zabrinjavajućim pokazateljima, Čačić je naglasio i „dobru vijest“, naglu ekspanziju obnovljivih izvora energije i sve veću sposobnost gradova da se prilagode klimatskim promjenama kroz zelenu infrastrukturu i pametno planiranje prostora.

8. Središnja konferencija o održivoj gradnji ponovno je potvrdila svoju važnost kao najveće
godišnje okupljanje stručnjaka koji oblikuju održivu budućnost hrvatskog sektora graditeljstva.

Obnova kulturne baštine nije samo očuvanje zidova – to je čuvanje identiteta, povijesti i načina života. No kako obnoviti zgradu staru stotinu godina, a da zadrži svoju dušu i postane spremna za budućnost? O tome u novoj epizodi podcasta Zona pobjede razgovara profesor Dražen Arbutina, stručnjak za zaštitu kulturne baštine.

Stare zgrade u Hrvatskoj zahtijevaju pažljivo planiranje i pravilnu obnovu, a uspjeh ovisi o suradnji više dionika: vlasnika, arhitekata, konzervatora i restauratora. U razgovoru s Draženom Arbutinom, profesorom na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu i članom Hrvatskog ICOMOS-a, dobivamo uvid u suvremene metode očuvanja kulturne baštine te izazove s kojima se susreću oni koji čuvaju povijesna dobra

Zona pobjede: Kako održavanje zgrada može spasiti domove?

Što znači zaštita kulturne baštine?

Kulturna dobra nisu samo lijepi spomenici – ona čuvaju identitet zajednice i povijesni karakter gradova. Arbutina pojašnjava da se zaštita provodi na više razina:

• Pojedinačna zaštita: svaki zahvat zahtijeva konzervatorsko odobrenje.
• Preventivna zaštita: uključuje tehničke mjere koje sprječavaju propadanje objekta.
• Prostorno-planirana zaštita: neke gradske jezgre, poput stare jezgre Splita ili Gornjeg grada u Zagrebu, zaštićene su u cijelosti — pa se i najmanji zahvat mora planirati pažljivo.

Pravilno određivanje stupnja zaštite ključno je jer pogrešan pristup može dugoročno narušiti vrijednost zgrade. Konzervatori postavljaju principe, a restauratori ih provode koristeći kombinaciju tradicionalnih materijala i suvremenih metoda, što produžuje život građevine.

Zašto je važno pravilno obnoviti staru kuću?

Jedan od najvećih izazova jest odnos vlasnika prema kulturnim objektima. Mnogi cijene njihovu povijesnu vrijednost, ali traže brza i jeftina rješenja zbog financijskih ili vremenskih ograničenja. Takve odluke mogu narušiti autentičnost zgrade.

Arbutina ističe da pravilna obnova ne samo da čuva baštinu, već i povećava tržišnu vrijednost nekretnine. Posebno u povijesnim jezgrama, ulaganje u kvalitetnu obnovu vraća višestruku vrijednost — i ekonomski i kulturno. Suradnja s iskusnim konzervatorima i arhitektima omogućava balans između modernih potreba i očuvanja kulturne baštine.

Zona pobjede: Novi podcast koji mijenja pogled na gradnju

Kako suvremene tehnologije pomažu u obnovi?

Zakon o zaštiti kulturne baštine daje konzervatorima fleksibilnost, no svaki objekt zahtijeva individualan pristup. Arbutina naglašava da nema univerzalnog rješenja – što vrijedi za jednu građevinu, ne mora za drugu.

Suvremene tehnologije, poput digitalnog mapiranja, 3D skeniranja i laboratorijskog testiranja materijala, omogućuju preciznu obnovu i smanjuju rizik od pogrešaka. Primjeri iz prakse, uključujući projekte Viva Park i restauraciju Partenona, pokazuju kako testiranje materijala u stvarnim uvjetima sprječava oštećenja i produžuje život zgrada.

Suradnja ključna za uspjeh

Učinkovita zaštita kulturne baštine zahtijeva timski rad. Vlasnici, arhitekti, konzervatori i dobavljači materijala moraju kvalitetno komunicirati kako bi svaki projekt zadovoljio estetske, tehničke i financijske kriterije.

Takva suradnja je posebno važna u povijesnim gradskim jezgrama, gdje svaka intervencija može utjecati na okoliš i zajednicu. Primjeri iz prakse pokazuju da dobar timski rad omogućava rješenja koja balansiraju sve interese, čuvajući kulturnu vrijednost objekta.

Edukacija i svijest javnosti

Očuvanje kulturne baštine nije samo stručni zadatak — to je i društvena odgovornost. Arbutina naglašava da edukacija vlasnika i javnosti pomaže u prevenciji nepravilnih zahvata te potiče dugoročnu suradnju s konzervatorima.

Ulaganje u kvalitetnu obnovu nije trošak, već dugoročna vrijednost za zajednicu i buduće generacije. Svaka pravilno obnovljena građevina postaje trajni simbol kulturne baštine i kvalitetnog života u gradu.

Gdje slušati cijelu epizodu i kako sudjelovati?

Cijelu epizodu slušajte na YouTube kanalu Dom na kvadrat i Baumit Hrvatska kanalima.
Uskoro će biti dostupna i na Spotifyju i ostalim podcast platformama.

Pratite nas na kanalima:

Dom na kvadrat: Web, Instagram, Facebook, TikTok i YouTube.

Baumit : Web, LinkedIn, Instagram, Facebook, TikTok, YouTube

Greenika : Web

Pretplatite se, komentirajte i javite koje biste teme voljeli u sljedećim epizodama — jer gradnja budućnosti počinje razgovorima.

Mogu li se energetski obnoviti građevine pod zaštitom

Zaštita kulturne baštine u Hrvatskoj zahtijeva pažljiv balans između poštovanja povijesnih vrijednosti i primjene suvremenih tehnologija. Dražen Arbutina jasno pokazuje da kvalitetna obnova i suradnja među vlasnicima, arhitektima, konzervatorima i restauratorima nisu samo stručni zadaci, već i društvena odgovornost. Edukacija javnosti i pravodobna ulaganja u održavanje kulturnih dobara ključni su za njihovu dugovječnost i očuvanje identiteta zajednice za buduće generacije. Svaki objekt koji se pravilno čuva i obnavlja postaje trajni simbol kulturne vrijednosti i kvalitetnog života.