Instalacije u domu
Legalno i sigurno: Sve što trebate znati o postavljanju videonadzora
Razmišljate o postavljanju videonadzora? Prvo provjerite što smijete, a što bi vas moglo skupo koštati
Video nadzor sve češće koristimo kao sredstvo zaštite doma, poslovnog prostora ili zajedničkih dijelova stambenih zgrada. Osim što pruža osjećaj sigurnosti, pomaže i u prevenciji te rješavanju kaznenih djela. No, da biste ga legalno koristili, važno je znati što zakon dopušta, a što ne.
Pametna zaštita doma – ove je tri ključne stvari pametno ugraditi

Postavljanje video nadzora: gdje smijete snimati i kako to pravilno označiti
Ako želite zaštititi vlastitu imovinu videonadzorom, snimke smiju obuhvaćati isključivo prostor koji je u vašem vlasništvu – poput dvorišta, ulaza ili privatne garaže. Snimanje pločnika, ulica, susjednih dvorišta i drugih javnih površina nije dopušteno jer zadire u tuđu privatnost.
Načelnik sektora za nadzor i zaštitu prava ispitanika u Agenciji za zaštitu osobnih podataka, Mario Milner, naglašava važnost pravilnog označavanja: „Na svakom ulazu u perimetar snimanja mora biti jasno istaknuta obavijest da je prostor pod videonadzorom. To uključuje piktogram kamere, tekstualnu obavijest, kontakt podatke voditelja obrade i svrhu snimanja.“
Sve obavijesti trebaju biti vidljive prije ulaska u prostor koji se snima. Primjerice, ako kamera nadzire dvorište, znak mora biti na ulaznim vratima, a ne samo na ulazu u kuću.

Videonadzor u stambenim zgradama i trajanje pohrane snimki
Za postavljanje video nadzora u stambenim zgradama potrebna je suglasnost suvlasnika koji imaju više od dvije trećine suvlasničkih dijelova. Kamere smiju snimati zajedničke prostore – poput stubišta, hodnika ili ulaza – ali ne smiju zahvaćati unutrašnjost stanova ili ulazna vrata pojedinih stanova.
Snimke se najčešće čuvaju do 30 dana, osim u slučajevima kada mogu poslužiti kao dokaz u sudskom postupku. Maksimalno dopušteno vrijeme pohrane je šest mjeseci.
U poslovnim prostorima, obaveza označavanja je stroža – posebice u trgovačkim centrima i objektima s velikim brojem posjetitelja. Upravo zbog nepravilne primjene, Agencija za zaštitu osobnih podataka posljednjih godina izdala je niz novčanih kazni zbog netransparentnosti i nepostavljanja zakonski propisanih obavijesti. Maksimalna kazna iznosi 66.700 eura.

Tehnologija i susjedski odnosi – dva ključna faktora
Kamere danas mogu imati i softverske maske koje “zacrne” dijelove koji ne smiju biti snimani – poput susjedova prozora ili pločnika ispred kuće. Osim tehničke preciznosti, preporučuje se i otvorena komunikacija sa susjedima. Kako navodi Milner, mnoge prijave proizlaze iz nesporazuma koji bi se mogli izbjeći jednostavnim objašnjenjem i dobrosusjedskim razgovorom.
Postavljanje videonadzora može biti iznimno korisna mjera zaštite, ali samo ako je provedeno u skladu sa zakonom i s poštovanjem prema privatnosti drugih.
Gradnja doma
Evo kako spriječiti smrzavanje cijevi i što učiniti ako se to dogodi
Smrznute vodovodne cijevi ozbiljan su rizik tijekom vrlo hladnog zimskog vremena
Smrzavanje cijevi jedan je od onih zimskih problema koji se često podcjenjuje, sve dok ne postane ozbiljna prijetnja domu.
Iako se čini kao rijetka situacija, smrznute vodovodne cijevi javljaju se češće nego što mislimo, osobito tijekom dugih hladnih razdoblja. Problem pritom nije samo u tome što voda prestane teći, već u onome što slijedi nakon otapanja.
Perilica rublja vam je prestala raditi? Ovo možete učiniti sami
Smrznuta cijev može djelovati bezazleno dok je led u njoj čvrst, no u trenutku kada se počne topiti, rizik od pucanja i curenja naglo raste. Upravo tada nastaju ozbiljna oštećenja zidova, stropova i podova, često praćena visokim troškovima sanacije.
Zašto dolazi do smrzavanja cijevi zimi
Smrzavanje cijevi najčešće se događa kada temperature padnu ispod –7 °C, osobito ako takvi uvjeti potraju nekoliko dana zaredom. Vodovodne cijevi tada gube toplinu brže nego što se voda u njima može zagrijati, što dovodi do stvaranja leda.
Posebno su ugrožene cijevi koje se nalaze u vanjskim zidovima, negrijanim podrumima ili prostorima ispod kuće. Problematične su i cijevi smještene ispod sudopera, osobito ako se nalaze uz vanjski zid. Vanjske slavine i priključci za vrtno crijevo također su česta slaba točka tijekom zime.
Smrzavanje cijevi često je rezultat kombinacije niskih temperatura i nedovoljne izolacije, a ne isključivo ekstremne hladnoće.
Kako prepoznati smrznute vodovodne cijevi
Smrznute vodovodne cijevi ne moraju odmah pokazivati vidljive znakove oštećenja. Najčešći prvi simptom je izostanak protoka vode ili vrlo slab mlaz iz slavine. Ako se to dogodi tijekom hladnog vremena, vrlo je vjerojatno da je dio cijevi blokiran ledom.
U nekim slučajevima može se primijetiti mraz na vanjskom dijelu cijevi ili lagano ispupčenje, što upućuje na širenje leda unutar cijevi. Takva situacija zahtijeva brzu reakciju jer se tlak u cijevi povećava kako se led širi.

Što učiniti čim posumnjate na smrzavanje cijevi
Ako sumnjate na smrzavanje cijevi, prvi korak je zatvaranje dovoda vode. Time se smanjuje rizik od poplave u slučaju pucanja cijevi. Nakon toga, preporučuje se otvoriti slavinu povezanu s problematičnom cijevi kako bi se smanjio pritisak u sustavu.
Sljedeći korak je lociranje smrznutog dijela. To se obično radi praćenjem cijevi od slavine prema hladnijim dijelovima doma, poput vanjskih zidova ili negrijanih prostora. Brza identifikacija problema ključna je za sprječavanje većih oštećenja.
Kako pronaći smrznutu cijev
Smrznuta cijev koja još nije pukla često se prepoznaje po slavinama. Ako otvorite slavinu tijekom vrlo hladnog vremena, a voda ne teče ili teče vrlo sporo, vjerojatno je cijev blokirana ledom. Odmah poduzmite sljedeće korake:
- Zatvorite vodu: Pronađite ventil za zatvaranje vode slavine ili glavni ventil kuće.
- Otvorite slavinu: Oslobodite pritisak otvaranjem slavine povezane sa smrznutom cijevi.
- Identificirajte smrznutu cijev: Pratite cijev od slavine prema hladnim područjima, kao što su vanjski zidovi ili negrijani prostori.
- Pronađite smrznuti dio: Potražite dijelove cijevi s mrazom ili ledom; možda će izgledati ispupčeno ili oštećeno.
Kako odmrznuti smrznutu cijev unutar zida
Smrznute cijevi koje se nalaze unutar zidova zahtijevaju poseban oprez. Ako cijev još nije pukla, cilj je postupno povisiti temperaturu prostora kako bi se led polako otopio. Pojačavanje grijanja u kući često je prvi i najsigurniji korak.
Ako se cijev nalazi iza kuhinjskih ili kupaonskih ormarića, njihova vrata treba otvoriti kako bi toplina doprijela do zida. U situacijama kada postoji visok rizik od pucanja, ponekad je potrebno ukloniti dio zida kako bi se cijev mogla sigurno odmrznuti i pregledati.
Kako odmrznuti izložene smrznute cijevi
Izložene cijevi, poput onih u podrumima ili garažama, lakše se tretiraju jer su dostupne. Odmrzavanje treba započeti bliže slavini, postupno se krećući prema smrznutom dijelu. Time se omogućuje otjecanje vode kako se led topi.
Sigurne metode uključuju korištenje sušila za kosu, prijenosnih grijača ili električnih grijaćih traka. Važno je naglasiti da se otvoreni plamen ili plamenici nikada ne smiju koristiti jer predstavljaju ozbiljan požarni rizik i mogu trajno oštetiti cijevi.

Kako spriječiti smrzavanje cijevi prije nego nastane problem
Prevencija je najvažniji korak kada je riječ o smrzavanju cijevi. Održavanje minimalne temperature u domu, čak i kada niste prisutni, znatno smanjuje rizik. Preporučuje se da temperatura ne pada ispod 13 °C tijekom zimskih mjeseci.
Ostavljanje slavine da lagano kapa može spriječiti smrzavanje jer stalni protok vode otežava stvaranje leda. Otvaranje ormarića ispod sudopera omogućuje toplom zraku da dopre do cijevi, osobito u hladnijim prostorima.
Izolacija cijevi u negrijanim dijelovima kuće dodatno štiti vodovodni sustav. Vanjske slavine treba isprazniti, a crijeva ukloniti prije prvih mrazeva. Također je važno zatvoriti pukotine oko prolaza cijevi kroz zidove kako bi se spriječio prodor hladnog zraka.
Apsolutno sve što trebate znati o podnom grijanju
Zašto su preventivne mjere uvijek isplativije
Troškovi popravka oštećenih vodovodnih cijevi i sanacije štete uzrokovane poplavama često višestruko premašuju cijenu preventivnih mjera. Smrzavanje cijevi rijetko uzrokuje štetu odmah, ali posljedice mogu biti dugotrajne i skupe.
Redoviti pregledi vodovodnog sustava, osobito u starijim kućama, pomažu u pravovremenom otkrivanju slabih točaka. Na taj se način smanjuje rizik od pucanja cijevi tijekom najhladnijih dana u godini.
Instalacije u domu
Provjetravanje doma ključno je za zdrav i ugodan prostor zimi
Stručnjaci upozoravaju – vlaga nije samo stvar izgleda zidova, već pokazatelj kvalitete života u prostoru
Provjetravanje doma zimi često zanemarujemo jer ne želimo „izgubiti toplinu“ koju stvaramo grijanjem, no upravo tada u prostoru nastaju idealni uvjeti za vlagu i plijesan. Kada prozori ostaju zatvoreni, a grijanje neprestano radi, zrak se ne obnavlja i postaje zasićen vlagom iz svakodnevnih aktivnosti – kuhanja, tuširanja, disanja i sušenja rublja.
Zimi, dok grijanje neprestano radi, a prozori ostaju zatvoreni, u domovima se stvara problem koji nije samo estetski, već i zdravstveni. Vlaga koja nastaje svakodnevnim aktivnostima – kuhanjem, tuširanjem, disanjem i sušenjem rublja – ne može izaći iz prostora, pa se zadržava u zraku i kondenzira na hladnim zidovima i prozorima.
Upravo tada nastaju idealni uvjeti za razvoj plijesni. Kako spriječiti da se to dogodi, objasnio je Tomislav Sedlić, prodajni savjetnik za sustave prozračivanja, koji otkriva tri najučinkovitija načina za borbu protiv vlage u domu tijekom zimskih mjeseci.
1. Šok prozračivanje – učinkovit i jednostavan način provjetravanja doma zimi
Najjednostavniji i najprirodniji način za borbu protiv vlage je redovito i kratko prozračivanje.
„Zimi bi trebalo provoditi takozvano šok prozračivanje – držati prozor otvoren pet do deset minuta, dva do tri puta dnevno“, objašnjava Sedlić.
Taj postupak omogućuje brzu izmjenu zraka bez značajnog gubitka topline. Za razliku od dugotrajnog provjetravanja, kod šok prozračivanja zidovi i namještaj ostaju topli, a vlaga i ustajali zrak izlaze van.
Sedlić pojašnjava da je taj proces osobito važan u prostorijama u kojima se vlaga najviše stvara – u kupaonici i kuhinji, ali i u spavaćim sobama koje se zimi manje griju.
„Vlaga uvijek traži hladnije dijelove prostora. Često se pojavljuje upravo u spavaćoj sobi, iako tamo ne nastaje – samo se tamo kondenzira“, ističe.
Redovitim šok prozračivanjem sprječava se nakupljanje vlage i stvaranje plijesni, a zrak postaje svježiji i zdraviji za disanje.

2. Održavanje stabilne temperature i otkrivanje toplinskih mostova
Vlaga u prostoru uvijek se veže uz najhladnije dijelove zidova – takozvane toplinske mostove. To su mjesta na kojima se hladni zrak iz vanjskog zida susreće s toplim zrakom iz unutrašnjosti.
„Svaka građevina ima dijelove koji su hladniji – betonske nadvoje, stupove ili grede. Na tim mjestima vlaga se najprije skuplja, a ako su prekrivena namještajem, kondenzacija je još izraženija“, objašnjava Sedlić.
Kako bi se to spriječilo, preporučuje se:
- održavanje ujednačene temperature u svim prostorijama,
- izbjegavanje postavljanja ormara i većih komada namještaja uz vanjske zidove,
- redovito provjetravanje upravo tih hladnijih kutova doma.
Vlaga se uočava po tamnim mrljama, ljuštenju boje ili neugodnom mirisu, a dugoročno može uzrokovati oštećenja zidova i razvoj plijesni koja šteti zdravlju. Optimalna razina vlage u prostoru trebala bi biti između 40 i 60 posto.

3. Ugradnja ventilacijskog sustava s rekuperacijom topline
Za dugoročno i potpuno rješenje problema vlage, Sedlić savjetuje ugradnju rekuperacijskog sustava – mehaničkog sustava ventilacije koji ne samo da izmjenjuje zrak, već i zadržava toplinu.
„Riječ je o ventilacijskim jedinicama koje se ugrađuju izravno u zid. Dok izvlače potrošeni zrak iz prostora, one toplinu tog zraka pohranjuju u keramički akumulator. Kada u sljedećem intervalu dovode svjež zrak izvana, on u prostor ulazi već zagrijan“, objašnjava.
Takvi sustavi osiguravaju stalnu izmjenu zraka i uklanjaju višak vlage bez potrebe za otvaranjem prozora, što je idealno u zimskim mjesecima.
Postoje dvije osnovne vrste:
- centralizirani sustavi – ugrađuju se tijekom gradnje kuće, povezani cijevima koje provode zrak kroz sve prostorije,
- decentralizirani sustavi – mogu se ugraditi naknadno, bez velikih radova, i idealni su za stanove.
„Prednost decentraliziranog sustava je u tome što se može ugraditi u jednom danu, a već navečer možete normalno boraviti u prostoru“, ističe Sedlić.

Pravilno provjetravanje doma zimi ključ je zdravog prostora
Tijekom zime, kada je dom zatvoren i grijanje neprestano radi, pravilno provjetravanje doma zimi ključ je zdravog prostora. Kombinacija kratkog, ali učinkovitog šok prozračivanja, održavanja stabilne temperature i po potrebi ugradnje ventilacijskog sustava najbolji su načini da se spriječi vlaga, plijesan i narušen kvalitet zraka.
Kao što stručnjaci ističu – vlaga nije samo stvar izgleda zidova, već pokazatelj kvalitete života u prostoru. A prvi korak prema zdravijem domu počinje jednostavno – otvaranjem prozora.




