Gradnja doma
Dodijeljene prestižne nacionalne ‘Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj’
Tri organizacije okupljene u kampanju „Obnovimo Hrvatsku“, dodijelile su prestižne Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj.
Godišnja nagrada za zelenu gradnju i održivi razvoj ustanovljena je s glavnim ciljem podizanja ugleda struke u široj i stručnoj javnosti, promicanja izvrsnosti na području zelene gradnje i održivog razvoja, stalnog unapređenja načela dobroga poslovanja i cirkularnog gospodarstva, a sve u cilju očuvanja okoliša i održivog razvoja društva u Republici Hrvatskoj – u svojem su obraćanju istaknuli predsjednici triju organizacija. Na samoj dodjeli se okupilo oko 200 gostiju i to predstavnika industrije, akademske zajednice, ali i samih institucija vezanih uz zelenu gradnju i održivi razvoj.
Planovi za iduću godinu i nagrade
Predstavnici triju organizacija ukratko su pozdravili okupljene sudionike te predstavili dosada odrađene aktivnosti kao i planove za nadolazeću godinu.
Od mnoštva pristiglih prijava, povjerenstvo od 11 stručnjaka iz područja zelene gradnje i održivog razvoja izabralo je pobjednike u šest kategorija.
Počasnom kategorijom – OSOBA GODINE – želi se odati priznanje osobama koje su se posebno istaknule u promicanju zelene gradnje i održivog razvoja. Ove godine po prvi puta nagrada za osobu godine dodijeljena je dvjema osobama. Načelnice Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Ines Androić Brajčić i Irena Križ Šelendić primile su Godišnju nagradu za zelenu gradnju i održivi razvoj u kategoriji Osoba godine za 2019. godinu. „Izuzetna mi je čast primiti ovu nagradu, posebno sam počašćena time što ona dolazi od struke, a još me više veseli što je ovo i odavanje priznanja svemu onome što radimo u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja. Zahvaljujem što ste prepoznali naš dosadašnji rad na promicanju zelene gradnje i održivog razvoja. S tim nastavljamo i u razdoblju pred nama, i to posebice s energetskom obnovom zgrada, no u novom ćemo financijskom razdoblju razvijati i provedive mjere za poboljšanje izgrađenog okoliša u kojem živimo i vjerujem da ćemo u tome biti jednako uspješni“, istaknula je Ines Androić Brajčić, načelnica Sektora za programe Europske unije, međunarodne i EU poslove u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja prilikom preuzimanja Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj u kategoriji osoba godine. Irena Križ Šelendić, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, zahvalila je na uručenoj nagradi, kao i svim suradnicima u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, te istaknula da je ovo priznanje za rad na promicanju energetske učinkovitosti u zgradarstvu i dekarbonizaciji zgrada na kojima radi zadnjih deset godina. Spomenula je da će se u Ministarstvu i dalje nastaviti raditi na promicanju zgrada gotovo nulte energije, izradi Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, te novim programima energetske obnove zgrada.
Dobitnik nagrade u kategoriji Institucija / Organizacija godine dobila je Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split.
Škola je ove godine obogatila svoju raznovrsnu ponudu kvalitetnih obrazovnih programa uvođenjem Tehničara održivog razvoja i gradnje, te time proširila svoj obrazovni djelokrug na područja zelene gradnje, energetske učinkovitosti , gospodarenja otpadom i zaštite okoliša. Program predviđa snažnu suradnju s tvrtkama koje se bave navedenim i čije je djelovanje usklađeno s principima održivog razvoja.
Nagradu su preuzele profesorice Ines Topić Vuko, Dubravka Dabro, a s njima i učenici Roko Ćosić Šurlin, Hrvoje Zovko, Ema Nikolić, Petra Mandić, Ivano Donadini i Ante Kovač.
U kategoriji Građevina godine – Novogradnja, dobitnik nagrade je projekt Grand Park hotel Rovinj.
Grand Park Hotel Rovinj tribina je za najljepšu pozornicu na Jadranu. Svaka etaža hotela izmaknuta je i prati nagib terena čime su stvorene velike površine terasa, mediteranskih vrtova, vodenih površina, bazena i sunčališta. Gdje god da se u hotelu nalazi, gost dobiva dojam boravka u parku s pogledom na Rovinj, Sv. Eufemiju, otok Sv. Katarinu i najljepše zalaske sunca u more. Projekt je projektiran od 2015. do 2018. Gradnja je započela u 3. mjesecu 2017. i trajala je do 2019. Autor projekta je: 3LHD.
Nagradu je preuzela Romana Ilić, direktorica 3LHD-a.
“Opsežna transformacija zgrade dječjeg vrtića Loptica” je zajednički pothvat Grada Koprivnica i Regionalne energetske agencije Sjever te je ova građevina dobitnik nagrade u kategoriji Građevina godine – Rekonstrukcija. Ova rekonstrukcija provedena je i sufinancirana u sklopu EU projekta pod nazivom Prominent MED. Montažna i većinom drvena zgrada vrtića Loptica, izgrađena 1982. godine, bila je na kraju vijeka trajanja. Zbog te činjenice, ali i zbog visoko postavljenih ciljeva rekonstrukcije, za ovaj su pothvat primijenjeni neuobičajeni i potpuno novi pristupi. Kako bi svi postojeći problemi zgrade i zahtjevi investitora mogli biti provedeni u kratkom vremenu, po prvi je puta u Hrvatskoj proveden postupak javne nabave inovacija.
Nagradu su preuzeli: Denis Premec, REA Sjever i Ida Šipek, ravnateljica Dječjeg vrtića Tratinčica, u sklopu kojeg se nalazi objekt Loptica.
Studije i strategija razvoja zelene infrastrukture grada Siska predstavlja primjer dobre prakse na nacionalnoj razini u planiranju zelene infrastrukture u urbanim područjima Republike Hrvatske. Iz tog razloga je ovaj projekt proglašen Projektom godine.
Na razini EU prepoznata je važnost zelene infrastrukture i potreba izrade Strategije ZI kao cjelovitog dokumenta, ponajprije s ekološkog aspekta radi sve izraženijeg trenda fragmentacije staništa i okolišnih promjena koje se reflektiraju kako na bioraznolikost, tako i na čovjeka. Nasuprot izraženih procesa urbanizacije, prevelike izgrađenosti, velike gustoće naseljenosti, prometne preopterećenosti, različitih oblika zagađenja koji kumulativno predstavljaju veliki pritisak na kvalitetu okoliša i života, Sisak predstavlja primjer višestrukih, ali neiskorištenih potencijala. Dužnost je svih članica EU pa tako i Hrvatske da djeluje prema načelima navedenih dokumenata te da implementira koncept zelene infrastrukture u nacionalne sektorske politike.
Nagradu su preuzeli: Jasna Matulić, dipl.oec., direktorica za integrirani razvoj, 3E PROJEKTI d.o.o. i doc.dr.sc. Goran Andlar, docent, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet.
U kategoriji Studentski projekt godine, dva projekta su dobitnici priznanja: Revitalizacija zemljišta gospodarske namjene – Grad sv. Ivan Zelina i projekt ekološkog kampa RE:HUB, Velika Gorica.
Oba projekta nastala su u okviru EU projekta ”Razvoj profesionalnih kompetencija za zelenu gradnju (CPD4GB)”. Rješenja su proizašla je kao rezultat suradnje interdisciplinarnog tima kojeg čine po deset studenata u svakom ciklusu s pet različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj projekata bio je (osim edukacije o principima zelene gradnje) ponuditi kvalitetno rješenje revitalizacije brownfield područja u okružju Velike Gorice i Sv. Ivana Zeline. Projekti promiču načela održivosti, ističu važnost očuvanja okoliša i suživota čovjeka i prirode te pružaju razne pogodnosti lokalnoj, ali i široj zajednici građana. Nagradu za projekt Grada Sv. Ivana Zeline preuzela je Marija Matić, studentica arhitekture na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, sudionica 1. ciklusa projekta CPD4GB zajedno s kolegama koji su radili na projektu. Nagradu za projekt Grada Velike Gorice je preuzeo Ivan Dajak, mag.ing.prosp.arch., sudionik 2 ciklusa projekta CPD4GB.
U svrhu poticanja međusuradnje, a sa ciljem dekarbonizacije zgrada do 2050. godine, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u rujnu prošle godine, iniciralo je Povelju o suradnji u cilju dekarbonizacije zgrada do 2050. godine, kao važan dokument koji će povezati sve grane društva.
Poveljom o međusobnoj suradnji uspostavlja se Stalni dijalog partnera u RH kroz sudjelovanje na zajedničkim radionicama i skupovima, koje će organizirati Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.
Dosada su brojni ključni akteri na tržištu potpisali ovu Povelju, a u sklopu ovog događanja kao novi potpisnici Povelje pridružili su se i sljedeći partneri: HFC GRUPA d.o.o., Caparol d.o.o., Rudan d.o.o., JUB trgovina i promet d.o.o., SAINT GOBAIN građevinski proizvodi Hrvatska, Fabrika arhitekata d.o.o., Ytong porobeton d.o.o., Experto crede d.o.o., MAPEI Croatia d.o.o., Planetaris d.o.o., AGC Flat Glass Adriatic d.o.o. i Petračić projekt d.o.o..
Prozori i vrata
Pogled bez granica: Zašto moderne kuće sve češće biraju podizno klizne stijene
Velike staklene površine, više prirodnog svjetla i neometan pogled na istarski krajolik – kako su podizno klizne stijene postale jedno od najtraženijih rješenja za moderne kuće i vile
Na brežuljcima sjeverozapadne Istre, gdje vinogradi prelaze u šumu i gdje jedinu buku stvara cvrkut ptica, smjestila se vila koja na prvi pogled oduzima dah. Nije to samo zbog pet luksuznih spavaćih soba, grijanog bazena sa slanom vodom ili pažljivo odabranog namještaja. Ono što ovu vilu čini posebnom jest način na koji se gotovo neprimjetno otvara prema okolišu — kao da su zidovi odlučili nestati i prepustiti mjesto istarskom krajoliku.
Tu iluziju stvaraju velike podizno klizne staklene stijene koje povezuju prostrani dnevni boravak, modernu kuhinju i elegantnu blagovaonicu s terasom i prirodom. Kad se otvore, granica između unutra i vani gotovo nestaje. O tome što stoji iza tog efekta — i zašto su podizno klizne stijene postale jedno od najtraženijih rješenja suvremene arhitekture — razgovarali smo s Pavlom Kraljem, voditeljem prodaje u Kömmerlingu, i Mirjanom Krofak, vlasnicom KMS Stolarije koja je izvela kompletan projekt stolarije na ovom objektu.
Što su podizno klizne stijene i po čemu se razlikuju od klasičnih kliznih sustava?
Za one koji prvi put čuju pojam podizno kliznih stijena, razlika u odnosu na klasične klizne stijene nije odmah očita…
„Podizno klizna stijena je sustav kliznog sistema koji ne omogućuje samo klizanje jednog elementa u drugi. Kad se taj element odklizi do kraja, pred samo zatvaranje, on se spusti dolje i omogući optimalno brtvljenje. Razlika između kliznih sistema i podizno kliznih sistema je upravo u tome da ovaj podizno klizni sistem potpuno brtvi — toplinski izolacijski kompletan sistem”, objašnjava Pavao Kralj
Kod klasičnih kliznih sustava krilo ostaje na istoj visini i između njega i praga uvijek ostaje određeni zazor. Podizno klizni mehanizam to rješava spuštanjem krila na prag u trenutku zatvaranja — rezultat je potpuna brtvena linija, bez propuha i s osjetno boljom toplinskom izolacijom. Upravo to čini razliku kad govorimo o velikim staklenim površinama gdje svaki zazor postaje problem.
Zašto moderna arhitektura traži sve više staklenih površina?
Istrijska vila nije iznimka — ona je odraz šireg trenda koji već godinama oblikuje suvremenu gradnju. Što je novija kuća, to su otvori veći, okviri tanji, a stakla obilnija.
„Bitno je da bude što više stakla, što više vidnog polja. Danas kud god gledate, gradnja u svakom slučaju ide prema tome da je što više stakla, što više vidnog polja, a što manje vidljivi elementi – jasne linije, uski okviri – da nam sunce ulazi unutra i da je vidno polje najbitnije”, ističe Kralj.
Kad pogled iz dnevnog boravka pada na vinograde i istarske brežuljke, razumljivo je zašto su arhitektica i investitor inzistirali na maksimalnim staklenim površinama. Staklene stijene ovdje nisu dekorativni element — one su arhitektonska logika objekta.
Koliko velike mogu biti podizno klizne stijene od PVC-a?
Jedna od najčešćih predrasuda o PVC stolariji jest da nije prikladna za velike otvore. Na istarskoj vili ta predrasuda dobiva konkretan odgovor.
„Najveća stijena ovdje je 9 metara i 17 centimetara širine i 2 metra 70 visine. Što za staklenu stijenu u PVC-u ne predstavlja nikakav problem”, kaže Mirjana Krofak.
Pavao Kralj to potvrđuje: „Kataloški završava na 6,5 metara, ali uz nadogradnju može ići i veća. Certificirani autorizirani partner može ugraditi stijenu i veću od ove bez ikakvih problema.”
Stijena od gotovo deset metara širine i visine gotovo tri metra — u PVC izvedbi. Za mnoge investitore koji automatski posežu za aluminijem čim otvori pređu određenu dimenziju, to je informacija koja mijenja računicu.
PVC ili aluminij: što danas biraju investitori?
Pitanje izbora između PVC-a i aluminija jedno je od najčešćih kod odabira stolarije za suvremene objekte. I odgovor koji dolazi iz prakse često iznenadi.
„Mi radimo PVC, radimo samo Kömmerling, radimo i aluminij… Kupci dođu s nekakvim zahtjevom za aluminijem, a na kraju završe na PVC-u. Svi očekuju nekakvu statiku, nešto čvršće i jače u aluminiju, ali kad vide u izložbenom salonu da se PVC-om može postići iste rezultate, a još bolja toplinska izolacija — na kraju završimo na PVC-u”, kaže Krofak
Razlog je jednostavan: moderna PVC stolarija danas postiže toplinske vrijednosti koje aluminij teško dostiže bez posebnih termičkih prekida, a tanki okviri i čiste linije vizualno ne zaostaju za aluminijem — što je ova vila i dokazala.
Komarnici kao neizostavan dio velikih staklenih stijena
Vila okružena istarskim zelenilom, vinogradima i šumom nosi sa sobom i jedan posve praktičan izazov: insekte. Velika stijena koja se potpuno otvara prema vrtu idealan je prolaz za sve što leti — ako nije dobro osmišljena zaštita.
„Svaka stijena ima zaštitu od insekata. Na stijenama su to komarnici, na prozorima ima i rolo komarnika. I u ovakvoj prirodi to je dosta važan element “, ističe Krofak.
Bočni plise komarnici odguruju se u stranu što omogućuje neometano kretanje i uživanje u pogledu bez narušavanja vizure. Uz grijani bazen sa slanom vodom i vanjsku zonu za opuštanje, upravo ta zaštita omogućuje uživanje na otvorenom u svako doba dana.
Kako podizno klizne stijene povezuju interijer i eksterijer?
Kad se stijene istarske vile u potpunosti otvore, prostrani dnevni boravak, moderna kuhinja i elegantna blagovaonica više nemaju jasnu granicu prema terasi. Istarski krajolik ulazi unutra, a unutarnji prostor širi se prema vani. Terasa prestaje biti odvojeni vanjski prostor i postaje prirodni produžetak dnevnog boravka — mjesto gdje se jutarnja kava i večernja druženja odvijaju bez osjećaja da ste prešli neki prag.
„Projekt je bio dobro razrađen, bila je jako dobra arhitektica, investitor je surađivao — i mislim, bilo je jako lijepo raditi na ovakvom objektu”, zaključuje Mirjana Krofak.
Spoj moderne arhitekture, velikih staklenih stijena i netaknute prirode čini ovu vilu mjestom gdje suvremeni dizajn i istarski krajolik ne konkuriraju jedan drugome — nego jedan drugoga ističu.
Gradnja doma
Solarni paneli donose nove izazove za zaštitu od požara u zgradama
Solarni paneli, punionice električnih vozila i energetska obnova mijenjaju način na koji projektiramo zgrade. Stručnjaci upozoravaju da zaštita od požara mora pratiti razvoj novih tehnologija
Solarni paneli na krovovima, punionice za električne automobile u podzemnim garažama i masovna energetska obnova stambenih zgrada — sve su to procesi koji se u Hrvatskoj ubrzano odvijaju. No dok zelena tranzicija napreduje, jedno pitanje ostaje nedovoljno glasno: je li zaštita od požara u zgradama uspjela pratiti taj tempo?
Upravo to bila je jedna od središnjih tema konferencije o zaštiti od požara održane u Opatiji, koja je na jedno mjesto okupila projektante, nadzorne inženjere, proizvođače opreme, akademsku zajednicu, osiguravajuća društva i predstavnike regulatornih tijela.
„Ovo su idealna mjesta da se svi na jednom ovakvom okupljanju s nizom stručnih predavanja skupe, izmijene informacije, znanja i dragocjena iskustva”, rekao je Miodrag Drakulić, dipl. ing. stroj., predsjednik Hrvatske udruge za zaštitu od požara i jedan od organizatora skupa.
Zelena tranzicija donosi nove izazove za sigurnost
Zelena gradnja i energetska učinkovitost donijele su niz prednosti — niže račune, manji ugljični otisak, bolji komfor stanovanja. No svaka nova tehnologija koja ulazi u zgradu donosi i nova požarna opterećenja. Solarni paneli na ravnim krovovima, sustavi za punjenje električnih vozila i debeli slojevi izolacije postavljeni u okviru energetskih obnova — svi ti elementi mijenjaju ponašanje zgrade u slučaju požara na načine koje stariji propisi nisu predvidjeli.
Problem nije u samim tehnologijama, nego u tome što regulativa teško prati brzinu njihovog razvoja. Upravo taj jaz između tehničkog napretka i normativnog okvira danas predstavlja jedan od najvećih izazova u zaštiti od požara.
Ovo su najvažniji savjeti koje treba slijediti u slučaju požara u kući ili stanu
Problem starih zgrada koje nisu projektirane prema današnjim standardima
Možda je najkonkretniji i najjači kut cijele priče upravo ovaj: u Hrvatskoj masovno obnavljamo zgrade iz 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća — i u njih ugrađujemo tehnologije koje tada nisu bile ni zamislive.
„Mi imamo zgrade koje su građene 60-ih i 70-ih i radimo energetske obnove na njima. To su zgrade koje ne zadovoljavaju propise današnje zaštite od požara. Regulativa i znanje u ovom području razvijali su se zadnjih 30 godina, a sad imamo nešto što je građeno prije 50 godina. I naravno, mi uvodimo nove rizike — stavljamo fotonaponske panele, stavljamo punjače za električna vozila, a ne znamo uopće s čim imamo posla, kakva nam je zgrada”, upozorila je izv. prof. dr. sc. Marija Jelčić Rukavina s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
Ovo nije hipotetski scenarij. Energetska obnova višestambenih zgrada u punom je jeku, a Hrvatska je za tu svrhu osigurala stotine milijuna eura iz europskih fondova. Brzina obnove svakako je dobrodošla — ali samo ako ide ruku pod ruku sa sigurnosnim standardima.
Kakvu ulogu imaju negorivi materijali?
Jedan od odgovora na nove požarne izazove leži u izboru materijala. Negoriva izolacija od kamene vune postaje sve važnija komponenta suvremene gradnje, posebno kod fasada i ravnih krovova.
„Knauf Insulation se ovdje pojavljuje kao proizvođač negorive izolacije. Sama takva izolacija — potpuno negoriva, talište kamene vune je iznad 1000 °C — za razliku od gorivih materijala koji se tale već kod 50-60 °C, kod kojih je onda brzo širenje požara vrlo vjerojatno”, objasnio je Dario Henezi iz Knauf Insulationa.
Razlika u ponašanju materijala pri visokim temperaturama nije samo tehnički detalj — ona može biti razlika između lokaliziranog požara i katastrofalnog širenja plamena po cijeloj fasadi zgrade. O zaštiti pročelja zgrada od požara pisali smo i ranije, a stručnjaci s Građevinskog fakulteta izradili su poseban priručnik namijenjen arhitektima i projektantima.
Solarni paneli i punionice kao novi izazov
Fotonaponski sustavi na krovovima postaju sve češći – kako na obiteljskim kućama tako i na poslovnim i stambenim zgradama. S njima rastu i zahtjevi za sigurnijim krovnim sustavima koji mogu podnijeti nova mehanička i požarna opterećenja.
„Kada cijelu ovojnicu obuhvatite negorivom izolacijom, govorim prvenstveno za fasade i ravne krovove – tu su puno više instalacije, puno više mogućnosti širenja požara ili samog okidača za požar. Zato smo razvili kolekciju Smart Roof — kamenu vunu koja podnosi puno veća opterećenja i zbog same gustoće je puno vatrostalnija za sustave gdje se mogu dogoditi brzi požari”, rekao je Henezi.
Slična logika vrijedi i za podzemne garaže s punionicama za električne automobile. Električni automobili pri požaru mogu razviti iznimno visoke temperature, a dim se u podzemnim prostorima širi brže nego na otvorenom. Za te primjene razvijene su lamele kamene vune koje se lijepe direktno na strop garaže — ne zahtijevaju posebnu obradu ni mehaničko pričvršćivanje, impregniraju se izvana i mogu se prebojati u željenim bojama.
Hrvatska priprema prve smjernice za fotonaponske sustave
Jedna od ključnih informacija s konferencije tiče se regulatornog vakuuma oko solarnih sustava — i prvog konkretnog koraka prema njegovu popunjavanju.
„Mi smo zajedno s Fakultetom elektrotehnike i računarstva i Hrvatskom komorom inženjera elektrotehnike započeli izradu smjernica za fotonaponske sustave. Nakon početnog poleta, taj je dio malo zastao. Sad imamo jednu grubu skicu tih smjernica koja zahtijeva usuglašavanje i stručnu diskusiju — ali to bi mogli biti realno prve domaće smjernice koje ćemo kao stručne udruge i akademska zajednica staviti na tržište i na upotrebu”, rekao je Drakulić.
Hrvatska trenutno nema domaće tehničke smjernice koje bi projektantima i izvođačima dale jasne upute kako sigurno integrirati fotonaponske sustave u zgrade — a taj nedostatak u praksi ostavlja previše prostora za improvizaciju.
Zelena gradnja i zaštita od požara moraju ići zajedno
Poruka konferencije u Opatiji nije bila protiv zelene tranzicije — bila je za odgovornu zelenu tranziciju. Tehnologije koje štede energiju, bez kvalitetnog projektiranja, odgovarajuće zaštite i upotrebe negorivih materijala, mogu postati ozbiljan rizik za ljude i objekte.
Zaštita od požara u zgradama ne smije biti nešto što se dodaje na kraju projekta — ona mora biti ugrađena od samog početka, kao što su to energetska učinkovitost i drugi standardi koje moderna zgrada mora zadovoljiti. Dok god se te dvije teme razvijaju odvojeno, jaz između ambicija zelene gradnje i stvarne sigurnosti zgrada nastavit će rasti.
You must be logged in to post a comment Login