Gradnja doma
Dodijeljene prestižne nacionalne ‘Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj’
Tri organizacije okupljene u kampanju „Obnovimo Hrvatsku“, dodijelile su prestižne Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj.
Godišnja nagrada za zelenu gradnju i održivi razvoj ustanovljena je s glavnim ciljem podizanja ugleda struke u široj i stručnoj javnosti, promicanja izvrsnosti na području zelene gradnje i održivog razvoja, stalnog unapređenja načela dobroga poslovanja i cirkularnog gospodarstva, a sve u cilju očuvanja okoliša i održivog razvoja društva u Republici Hrvatskoj – u svojem su obraćanju istaknuli predsjednici triju organizacija. Na samoj dodjeli se okupilo oko 200 gostiju i to predstavnika industrije, akademske zajednice, ali i samih institucija vezanih uz zelenu gradnju i održivi razvoj.
Planovi za iduću godinu i nagrade
Predstavnici triju organizacija ukratko su pozdravili okupljene sudionike te predstavili dosada odrađene aktivnosti kao i planove za nadolazeću godinu.
Od mnoštva pristiglih prijava, povjerenstvo od 11 stručnjaka iz područja zelene gradnje i održivog razvoja izabralo je pobjednike u šest kategorija.
Počasnom kategorijom – OSOBA GODINE – želi se odati priznanje osobama koje su se posebno istaknule u promicanju zelene gradnje i održivog razvoja. Ove godine po prvi puta nagrada za osobu godine dodijeljena je dvjema osobama. Načelnice Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Ines Androić Brajčić i Irena Križ Šelendić primile su Godišnju nagradu za zelenu gradnju i održivi razvoj u kategoriji Osoba godine za 2019. godinu. „Izuzetna mi je čast primiti ovu nagradu, posebno sam počašćena time što ona dolazi od struke, a još me više veseli što je ovo i odavanje priznanja svemu onome što radimo u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja. Zahvaljujem što ste prepoznali naš dosadašnji rad na promicanju zelene gradnje i održivog razvoja. S tim nastavljamo i u razdoblju pred nama, i to posebice s energetskom obnovom zgrada, no u novom ćemo financijskom razdoblju razvijati i provedive mjere za poboljšanje izgrađenog okoliša u kojem živimo i vjerujem da ćemo u tome biti jednako uspješni“, istaknula je Ines Androić Brajčić, načelnica Sektora za programe Europske unije, međunarodne i EU poslove u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja prilikom preuzimanja Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj u kategoriji osoba godine. Irena Križ Šelendić, načelnica Sektora za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, zahvalila je na uručenoj nagradi, kao i svim suradnicima u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, te istaknula da je ovo priznanje za rad na promicanju energetske učinkovitosti u zgradarstvu i dekarbonizaciji zgrada na kojima radi zadnjih deset godina. Spomenula je da će se u Ministarstvu i dalje nastaviti raditi na promicanju zgrada gotovo nulte energije, izradi Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, te novim programima energetske obnove zgrada.
Dobitnik nagrade u kategoriji Institucija / Organizacija godine dobila je Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju Split.
Škola je ove godine obogatila svoju raznovrsnu ponudu kvalitetnih obrazovnih programa uvođenjem Tehničara održivog razvoja i gradnje, te time proširila svoj obrazovni djelokrug na područja zelene gradnje, energetske učinkovitosti , gospodarenja otpadom i zaštite okoliša. Program predviđa snažnu suradnju s tvrtkama koje se bave navedenim i čije je djelovanje usklađeno s principima održivog razvoja.
Nagradu su preuzele profesorice Ines Topić Vuko, Dubravka Dabro, a s njima i učenici Roko Ćosić Šurlin, Hrvoje Zovko, Ema Nikolić, Petra Mandić, Ivano Donadini i Ante Kovač.
U kategoriji Građevina godine – Novogradnja, dobitnik nagrade je projekt Grand Park hotel Rovinj.
Grand Park Hotel Rovinj tribina je za najljepšu pozornicu na Jadranu. Svaka etaža hotela izmaknuta je i prati nagib terena čime su stvorene velike površine terasa, mediteranskih vrtova, vodenih površina, bazena i sunčališta. Gdje god da se u hotelu nalazi, gost dobiva dojam boravka u parku s pogledom na Rovinj, Sv. Eufemiju, otok Sv. Katarinu i najljepše zalaske sunca u more. Projekt je projektiran od 2015. do 2018. Gradnja je započela u 3. mjesecu 2017. i trajala je do 2019. Autor projekta je: 3LHD.
Nagradu je preuzela Romana Ilić, direktorica 3LHD-a.
“Opsežna transformacija zgrade dječjeg vrtića Loptica” je zajednički pothvat Grada Koprivnica i Regionalne energetske agencije Sjever te je ova građevina dobitnik nagrade u kategoriji Građevina godine – Rekonstrukcija. Ova rekonstrukcija provedena je i sufinancirana u sklopu EU projekta pod nazivom Prominent MED. Montažna i većinom drvena zgrada vrtića Loptica, izgrađena 1982. godine, bila je na kraju vijeka trajanja. Zbog te činjenice, ali i zbog visoko postavljenih ciljeva rekonstrukcije, za ovaj su pothvat primijenjeni neuobičajeni i potpuno novi pristupi. Kako bi svi postojeći problemi zgrade i zahtjevi investitora mogli biti provedeni u kratkom vremenu, po prvi je puta u Hrvatskoj proveden postupak javne nabave inovacija.
Nagradu su preuzeli: Denis Premec, REA Sjever i Ida Šipek, ravnateljica Dječjeg vrtića Tratinčica, u sklopu kojeg se nalazi objekt Loptica.
Studije i strategija razvoja zelene infrastrukture grada Siska predstavlja primjer dobre prakse na nacionalnoj razini u planiranju zelene infrastrukture u urbanim područjima Republike Hrvatske. Iz tog razloga je ovaj projekt proglašen Projektom godine.
Na razini EU prepoznata je važnost zelene infrastrukture i potreba izrade Strategije ZI kao cjelovitog dokumenta, ponajprije s ekološkog aspekta radi sve izraženijeg trenda fragmentacije staništa i okolišnih promjena koje se reflektiraju kako na bioraznolikost, tako i na čovjeka. Nasuprot izraženih procesa urbanizacije, prevelike izgrađenosti, velike gustoće naseljenosti, prometne preopterećenosti, različitih oblika zagađenja koji kumulativno predstavljaju veliki pritisak na kvalitetu okoliša i života, Sisak predstavlja primjer višestrukih, ali neiskorištenih potencijala. Dužnost je svih članica EU pa tako i Hrvatske da djeluje prema načelima navedenih dokumenata te da implementira koncept zelene infrastrukture u nacionalne sektorske politike.
Nagradu su preuzeli: Jasna Matulić, dipl.oec., direktorica za integrirani razvoj, 3E PROJEKTI d.o.o. i doc.dr.sc. Goran Andlar, docent, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet.
U kategoriji Studentski projekt godine, dva projekta su dobitnici priznanja: Revitalizacija zemljišta gospodarske namjene – Grad sv. Ivan Zelina i projekt ekološkog kampa RE:HUB, Velika Gorica.
Oba projekta nastala su u okviru EU projekta ”Razvoj profesionalnih kompetencija za zelenu gradnju (CPD4GB)”. Rješenja su proizašla je kao rezultat suradnje interdisciplinarnog tima kojeg čine po deset studenata u svakom ciklusu s pet različitih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj projekata bio je (osim edukacije o principima zelene gradnje) ponuditi kvalitetno rješenje revitalizacije brownfield područja u okružju Velike Gorice i Sv. Ivana Zeline. Projekti promiču načela održivosti, ističu važnost očuvanja okoliša i suživota čovjeka i prirode te pružaju razne pogodnosti lokalnoj, ali i široj zajednici građana. Nagradu za projekt Grada Sv. Ivana Zeline preuzela je Marija Matić, studentica arhitekture na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, sudionica 1. ciklusa projekta CPD4GB zajedno s kolegama koji su radili na projektu. Nagradu za projekt Grada Velike Gorice je preuzeo Ivan Dajak, mag.ing.prosp.arch., sudionik 2 ciklusa projekta CPD4GB.
U svrhu poticanja međusuradnje, a sa ciljem dekarbonizacije zgrada do 2050. godine, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja u rujnu prošle godine, iniciralo je Povelju o suradnji u cilju dekarbonizacije zgrada do 2050. godine, kao važan dokument koji će povezati sve grane društva.
Poveljom o međusobnoj suradnji uspostavlja se Stalni dijalog partnera u RH kroz sudjelovanje na zajedničkim radionicama i skupovima, koje će organizirati Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.
Dosada su brojni ključni akteri na tržištu potpisali ovu Povelju, a u sklopu ovog događanja kao novi potpisnici Povelje pridružili su se i sljedeći partneri: HFC GRUPA d.o.o., Caparol d.o.o., Rudan d.o.o., JUB trgovina i promet d.o.o., SAINT GOBAIN građevinski proizvodi Hrvatska, Fabrika arhitekata d.o.o., Ytong porobeton d.o.o., Experto crede d.o.o., MAPEI Croatia d.o.o., Planetaris d.o.o., AGC Flat Glass Adriatic d.o.o. i Petračić projekt d.o.o..
Propisi i regulative
Nuklearna energija u Hrvatskoj ponovno u fokusu: Što to znači za budućnost energetike
Dok se paralelno razvijaju obnovljivi izvori energije, sve se više govori i o ulozi nuklearne energije u budućem energetskom miksu
Hrvatska sve aktivnije raspravlja o budućnosti energetskog sustava dok istovremeno provodi zelenu energetsku tranziciju i uvodi sve strože standarde u graditeljstvu. Upravo u tom kontekstu ponovno se otvara pitanje – kakvu će ulogu imati nuklearna energija u Hrvatskoj i kako će se mijenjati način na koji gradimo i obnavljamo zgrade.
Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve – do 2030. godine smanjiti potrošnju energije i emisije stakleničkih plinova. Zgradarstvo je pritom jedan od ključnih sektora jer upravo zgrade troše oko 40 posto ukupne energije u Europskoj uniji.
Zašto se okrećemo održivoj gradnji?
Kako bi se taj trend promijenio, donesen je novi zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu.
“Ovaj zakon je dobar jer uvodi rigoroznije i dugo očekivane mjere. Među zadnjim člancima govori se i o sankcioniranju investitora i izvoditelja, jer iskustva s energetskim projektima nisu uvijek bila najbolja praksa”, ističe prof. art. Ljubomir Miščević, dipl. ing. arh., s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.
Zgrade gotovo nulte energije postaju standard
Novi zakon trebao bi ubrzati energetsku obnovu zgrada i potaknuti gradnju objekata koji troše minimalnu količinu energije.
U Europskoj uniji već je standard takozvana zgrada gotovo nulte potrošnje energije (nZEB), dok se sve češće govori i o zgradama koje proizvode više energije nego što potroše.
“A plus energetski razred još uvijek nije obvezujući standard, ali riječ je o pozitivnom iskustvu koje se sve više prenosi. Sve više kolega sugerira investitorima da se ide i iznad postojećih standarda”, objašnjava Miščević.
U takvim projektima veliku ulogu imaju obnovljivi izvori energije, poput solarnih panela i drugih tehnologija koje omogućuju da zgrade proizvode energiju za vlastite potrebe.
“Nije riječ samo o smanjenju računa ili emisija, nego i o stvaranju kvalitetnog prostornog okruženja. Sve se više govori o kvaliteti unutarnje klime u zgradama, odnosno o takozvanom indoor environmentu”, dodaje Miščević.
Energetska obnova zgrada jedan je od najvećih izazova
Hrvatska i dalje uvozi oko 50 posto svojih energetskih potreba, dok sektor graditeljstva troši gotovo jednaku količinu energije. Upravo zato energetska obnova postojećeg fonda zgrada postaje jedan od ključnih izazova.
Energetske obnove često donose značajne uštede, ali važno je razumjeti i kontekst tih brojki.
“Kada se kaže da je nakon obnove ostvarena ušteda od 70 posto, to zvuči impresivno. No treba imati na umu da su mnoge zgrade prije obnove imale lošu ovojnicu bez toplinske izolacije, loše prozore i velike ventilacijske gubitke”, objašnjava Miščević.
Zbog toga danas standard niskoenergetske gradnje postaje gotovo osnovni kriterij u suvremenom projektiranju.
Nuklearna energija u Hrvatskoj ponovno ulazi u raspravu
Dok se paralelno razvijaju obnovljivi izvori energije, sve se više govori i o ulozi nuklearne energije u budućem energetskom miksu.
U tom kontekstu ponovno se otvara pitanje kakvu bi ulogu mogla imati nuklearna energija u Hrvatskoj, posebno u vrijeme kada mnoge europske države preispituju svoje energetske strategije.
Jedan od novih koncepata su mali modularni nuklearni reaktori, tehnologija koja se razvija u više zemalja svijeta.
“Ključna riječ su mali modularni nuklearni moduli, koje u žargonu ponekad nazivamo i ‘džepnim nuklearkama’. Kina je već započela s takvim projektima”, kaže Miščević.
Zagovornici tvrde da takvi reaktori mogu osigurati stabilnu proizvodnju energije uz manji prostor i bržu izgradnju.
Hrvatska još uvijek ne koristi puni potencijal obnovljivih izvora
Unatoč raspravama o nuklearnoj energiji, Hrvatska još uvijek ne koristi u potpunosti ni potencijal obnovljivih izvora energije.
Zemlja raspolaže značajnim hidroenergetskim potencijalom, ali i velikim mogućnostima razvoja solarnih elektrana.
“Kada bismo iz energetskog profila Hrvatske izbacili hidro potencijal, vidjeli bismo da i dalje značajno zaostajemo u razvoju fotonaponskih sustava”, upozorava Miščević.
Kao zanimljiv primjer navodi grad Maribor.
“Prije samo nekoliko godina Maribor je, ne računajući površine unutar povijesne jezgre, imao više instaliranih kvadrata fotonaponskih panela nego cijela Hrvatska.”
Energetske odluke oblikuju i prostor u kojem živimo
U sljedećim godinama odluke o energetskom miksu, standardima gradnje i obnovi postojećih zgrada imat će velik utjecaj na gospodarstvo, energetsku sigurnost, ali i na kvalitetu prostora u kojem živimo.
Zbog toga se rasprava o tome kakvu će ulogu imati nuklearna energija u Hrvatskoj sve češće povezuje i s pitanjem održive gradnje, energetske učinkovitosti i razvoja gradova budućnosti.
Urbanizam
Zelene zgrade ili samo marketing? Stručnjaci upozoravaju na greenwashing
“U trenutku kada je održivost postala mainstream tema, pojavile su se i negativne posljedice…”
Zelene fasade, solarni paneli, energetski certifikati i održivi materijali sve su češći argumenti u promociji novih stambenih i poslovnih zgrada. Investitori sve više naglašavaju ekološku komponentu projekata, a “zelena gradnja” postala je jedan od najvažnijih trendova u suvremenoj arhitekturi. No postavlja se pitanje koliko su takve tvrdnje doista dokaz održivosti, a koliko samo dobro osmišljen marketing. Upravo zbog toga sve se češće spominje pojam greenwashing.
Zgrade koje “dišu” sve su češći prizor u gradovima
Greenwashing označava situaciju u kojoj se nešto predstavlja kao ekološki prihvatljivo ili održivo, iako to u stvarnosti nije u potpunosti točno. Drugim riječima, riječ je o pokušaju da se proizvod, projekt ili tvrtka predstave “zelenijima” nego što doista jesu.
“Greenwashing predstavlja situaciju u kojoj se zeleno i održivo na neki način ‘ispire’, odnosno prikazuje drukčijim nego što jest. Nešto što zapravo nije održivo pokušava se predstaviti kao zeleno, često zbog poslovnih ili marketinških razloga”, objašnjava Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.
Kako je greenwashing postao globalni problem
Pojam greenwashing nije nov, ali se posljednjih godina sve češće pojavljuje u javnosti. Razlog tome je snažan fokus na održivost koji je Europska unija postavila kroz niz strategija i regulativa, posebno kroz Europski zeleni plan.
Od 2020. godine zelena tranzicija postala je jedna od ključnih politika Europske unije. Održiva gradnja, energetska učinkovitost i smanjenje emisija CO₂ postali su dio svakodnevnih rasprava u gospodarstvu, politici i graditeljstvu.
“U trenutku kada je održivost postala mainstream tema, pojavile su se i negativne posljedice. Jedna od njih je upravo greenwashing, odnosno pokušaj da se nešto predstavi kao održivo iako ne zadovoljava sve kriterije”, kaže Smolar.
U građevinskom sektoru taj problem može biti posebno izražen jer se zgrade često promoviraju kroz ekološke karakteristike poput energetske učinkovitosti ili korištenja obnovljivih izvora energije.
Europa uvodi pravila protiv greenwashinga
Europske institucije vrlo su brzo prepoznale rizik od zloupotrebe pojma održivosti te su počele uvoditi regulatorne mehanizme koji bi trebali spriječiti greenwashing.
Jedan od ključnih alata je EU taksonomija, uredba koja jasno definira što se smatra održivim ulaganjem.
“Taksonomija taksativno objašnjava što znači zeleno i održivo. Ona definira konkretne kriterije za različite vrste ulaganja, uključujući izgradnju i obnovu zgrada”, objašnjava Marko Markić, dipl. ing. građ., voditelj odjela certificiranja u Hrvatskom savjetu za zelenu gradnju.
Drugim riječima, zgrada se ne može proizvoljno nazvati zelenom – mora zadovoljiti jasno definirane tehničke i energetske kriterije.
Osim toga, u pripremi je i Green Claims Directive, europska direktiva koja bi trebala spriječiti proizvoljno korištenje ekoloških tvrdnji u marketingu.
“Ona će definirati na koji način se može izreći neka zelena tvrdnja te kakve znanstvene dokaze treba imati da bi se nešto proglasilo održivim”, kaže Markić.
Kako se provjerava održivost zgrada
U graditeljstvu se održivost ne procjenjuje samo prema jednom elementu, poput solarnih panela ili energetske učinkovitosti. Zgrada je složen sustav koji uključuje materijale, način gradnje, potrošnju energije, ali i kvalitetu prostora za korisnike.
“Zgrada kao proizvod provjerava se kroz različite sustave certificiranja. U Europi i Hrvatskoj jedan od najpoznatijih je DGNB certifikat koji procjenjuje različite aspekte održivosti”, objašnjava Smolar.
Materijali i oprema također moraju zadovoljiti određene standarde.
“Svi proizvodi koji se ugrađuju u zgradu moraju imati tehničke listove i dokaze o energetskim svojstvima. Način njihove ugradnje i korištenja također mora zadovoljavati određene kriterije”, dodaje Markić.
Tri ključna kriterija održive gradnje
Da bi se neka zgrada smatrala doista održivom, mora zadovoljiti tri osnovna kriterija: okolišni, društveni i ekonomski.
Okolišni kriteriji odnose se na potrošnju energije, emisije stakleničkih plinova i utjecaj na okoliš. Društveni kriteriji procjenjuju kako zgrada utječe na zdravlje, sigurnost i dobrobit ljudi koji u njoj borave.
Treći kriterij je ekonomska održivost.
“Zgrada mora biti financijski isplativa. Lako je napraviti izuzetno skupu zgradu koja će biti energetski učinkovita, ali to nije poanta održivosti. Ona mora biti dugoročno isplativa”, objašnjava Markić.
Koliko je greenwashing zapravo prisutan
Iako se o greenwashingu često govori u javnosti, stručnjaci smatraju da u sektoru graditeljstva postoji relativno malo prostora za manipulaciju.
“Prostor za muljanje zapravo je vrlo mali. Ako postoje jasno propisani kriteriji i način provjere, teško je nešto proglasiti zelenim bez dokaza”, kaže Markić.
S razvojem regulative i sustava certificiranja očekuje se da će greenwashing u graditeljstvu postajati sve rjeđi, a održiva gradnja sve transparentnija i jasno definirana.
You must be logged in to post a comment Login