Dopuštene razine buke u stambenim prostorima definirane su Pravilnikom u zakonu, a temelje se na europskim smjernicama o okolinskoj buci. Nepoželjni zvukovi iz susjednih stanova problem su mnogih stanovnika višestambenih zgrada, a mogu li se riješiti i koje su razine dopuštene, zna stručnjak sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Gotovo 50 posto Europljana izloženo je prevelikoj buci

Bukom se smatra svaki nepoželjan zvuk koji ometa čovjekov rad i odmor. Istraživanja pokazuju da je čak 44 posto stanovnika Europe izloženo razinama buke koje se smatraju štetnima. Indeks zvučne izolacije i vrijeme odjeka osnovni su parametri prostorne akustike.

“Postoje propisane vrijednosti parametara zvučne izolacije, odnosno indeksa zvučne izolacije, a to je kod nas oko 52 decibela za pregrade između dva stana, a u drugim zemljama, razvijenim, taj je uvjet malo stroži, on iznosi negdje oko 55, 58, ovisno o zemlji i taj parametar se može i prije same izgradnje dobro projektirati, a nakon izgradnje se može provjeriti mjerenjima”, govori Antonio Petošić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Prije kupnje stane provjerite kartu buke

Kod kupnje stana trebalo bi pogledati karte buke koje su dostupne na internetu te provjeriti u projektu koje su planirane vrijednosti zvučne izolacije.

Vrijednosti buke unutar samog prostora bi trebale biti, ovisno o zoni buke gdje se nalazi taj stan, manje od 35 decibela, a po noći čak i manje od 25 decibela. Što se tiče vrijednosti zvučne izolacije pregrada, zračne i udarne, projektiraju se vrijednosti zvučne izolacije između dva stana od cca 52 decibela, a vrijednost udarne zvučne izolacije je normalizirana razina udarnog zvuka koja bi trebala iznositi 68 decibela.

Razine od 55 do 58 decibela optimalne su da spriječe dopiranje nepoželjnih zvuka iz susjednih stanova, poput hodanja u štiklama ili skakanje.

Kako riješiti problem buke?

“To se rješava plivajućim podovima koji su dobro projektirani. Oni se projektiraju tako da se na osnovnu betonsku ploču nadodaje plivajuća masa čija se rezonantna frekvencija projektira da bude ispod prenošenog područja i to što dalje od prenošenog frekvencijskog područja koje se očekuje. Na taj način se postiže bolja zvučna izolacija odnosno manja vrijednost normalizirane razine udarnog zvuka”, objašnjava Antonio.

Namještaj može upiti tek dio zvuka. Drveni namještaj ne upija zvuk, ali mogu pomoći deblji tepisi, police s knjigama ili zavjese debljeg materijala. Ako je razina buke i dalje prevelika, potrebne su građevinske intervencije.

Na pregradni zid može se nadodati knauf ploča s nekom izolacijom ili izolacijskim materijalom između osnovnog zida i knauf ploče, te se na taj način može poboljšat indeks zvučne izolacije. 

Dodavanjem akustičkih elemenata smanjiti će se jeka zbog čega će razgovor u prostoriji biti ugodniji.

Zadnje tri godine projektiraju se zgrade po kriteriju gotovo nulte energije, a očekuje se da će se do kraja 2027. projektirati zgrade nulte energije. Na tu je temu u Zagrebu održan stručni skup s ciljem edukacije te promicanja znanosti i inovacija.

Brojne novosti u vezi energetske učinkovitosti

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr, u sklopu aktivnosti Stručnog usavršavanja arhitektonskog fakulteta, održali su cjelodnevni stručni skup pod nazivom Zero Emission Buildings.

Zoran Veršić, profesor na Katedri za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo, i prodekan za poslovanje, kazao je da je cilj svih skupova koji su do sad organizirali taj da se ukaže na novosti i novine koje se tiču energetske učinkovitosti u zgradarstvu, održivosti, primjene novih materijala, suradnje znanosti, gospodarstva, inicijative i upoznavanje s time stručne, a i šire javnosti.

Stručni skup nastavak je rada na edukaciji, promicanju znanosti i inovacija te unapređenju stanja tehnike, proizvoda, materijala i usluga poveznih s energetskom učinkovitosti i održivosti u zgradarstvu. 

Nacionalni plan za oporavak i otpornost

Na skupu je sudjelovalo mnoštvo predavača među kojima su bili i predstavnici Ministarstva graditeljstva, prostornoga uređenja i državne imovine. Jedna od tema bila je i strategija Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

“Mi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti financiramo kompletan iznos izrade strategije. Za sada je 19 gradova i općina na potresnim područjima dobilo taj novac. Oni moraju donijeti svoje strategije do kraja ove godine. Međutim, to je samo pilot projekt. I dalje ćemo mi financirati izradu tih strategija i naravno, one će se kontinuirano donositi za sve ostale, ovo je samo rok za one koje su dobili sto posto financiranja”, kazala je Ines Androić Brajčić, načelnica sektora za programe EU.

Rokovi se moraju poštivati

U slučaju da gradovi i općine ne donesu strategije u propisanom roku, za to se neće imati razumijevanja. 

U tom slučaju morat će vratiti novac, odnosno neće im biti isplaćen novac za to. Kada je programiran Nacionalni plan oporavka i otpornosti, određen je niz indikatora koji se moraju ispoštovati i koji su Republici Hrvatskoj uvjet za isplatu novca. Kada ti indikatori budu ispunjeni, tada se dobiva ostatak novca.

Zeleni projekti

Fokus predavanja Uprave za energetsku učinkovitost projekte i programe europske unije bio je na pravilu „Ne čini značajnu štetu“.

“Pravilo koje nam služi da dokažemo da je određena investicija zelena jest da ne ugrožava okolišne ciljeve, a da značajno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena, poticanju kružnog gospodarenja, bio raznolikosti i tako dalje”, rekla je Irena Križ Šelendić, ravnateljica uprave za energetsku učinkovitost projekte i programe Europske unije.

U praksi to znači da dobivanjem potpore iz EU iz određenih fondova, glavni projektant ispunjava određene obrasce kojima dokazuje da je njegov projekt zelen. Pri čemu mora dokazati energetske uštede, a izvođači se držati pravila za odvoz otpada te gradnju bez otrovnih tvari.

Zadatak je na sudionicima u gradnji, a za investitore je to jedna informacija kada odabiru investiciju u što će investirati svoj novac da ga zapravo investiraju u zelene projekte.

Pravila kojih se trebaju pridržavati

Važno je reći da je mnogo pravila koja se odnose na način izvođenja radova i skladištenje otpada u hrvatskim propisima postoje već neko vrijeme.

“Ono što je najbitnije je da mi na razini svake naše komponente kad obnavljamo zgrade moramo postići trideset posto uštede primarne energije, a za svaku zgradu smo stavili pedeset posto toplinske, a da to nije nerealno vidi se iz našeg poziva za više stambene zgrade gdje su ti ciljevi premašeni gotovo dvostruko. Tamo gdje smo tražili trideset posto dobili smo šezdeset posto ušteda, gdje smo tražili pedeset, prosjek je sedamdeset. Ti ciljevi se mogu dostići pametnim projektiranjem”, kazala je Irena Križ Šelendić.

Kod pametnog projektiranja, ne smijemo propustiti priču o zgradama bez emisija CO2. Mnogi su izrazili svoje sumnje da je Hrvatska spremna usvojiti sve što je potrebno kako bi postigla te standarde.

Očekuju se novi ciljevi kojima treba težiti

“nZeb standard 2012. bio je zadan kao nešto što će doći, odnosno kao obavezna primjena od 2019. odnosno 2020. godine. Sad smo u 2023. godini, gradimo, projektiramo zgrade po kriteriju zgrada gotovo nulte energije. Ovo je najava ciljeva koji će se morati u dogledno vrijeme ostvarivati kad dosegnemo to, a onda će vrlo vjerojatno postojati opet neki novi ciljevi kojima će se težiti”, objašnjava Zoran Veršić.

Sudionici konferencije potvrđuju spremnost svih dionika u procesu gradnje na nove proizvode i materijale koji će utjecati na smanjenje emisije ugljičnog dioksida, a u tom kontekstu ZEB uistinu ne bi trebao predstavljati problem.