Povežimo se

Gradnja

VRV 5 Zgrade s ovim sustavom imat će znatno manji otisak ugljičnog monoksida

Sustav grijanja, hlađenja i ventilacije

U vrijeme kada znamo da zgrade proizvode i do 70 % emisije CO2 u gradovima, važno je da današnja tehnologija grijanja, hlađenja i ventilacije bude zelena, odnosno osmišljena na održivim načelima. Otišli smo do Beča na predstavljanje novog sustava s dizalicom topline osmišljenog upravo po tim načelima.

Ovih pet superheroja odabrani su kako bi najbolje oslikali novi proizvod koji je Daikin predstavio u Beču: održivost, Shirudo tehnologija, pametno, fleksibilno, s podrškom. Daikin je prvi klima uređaj za kućnu primjenu s radnom tvari predstavio još 2013. godine.

Godina promjene

Međutim, u komercijalnim zgradama upotreba nove radne tvari do današnjih dana nije bila moguća. Ova godina je prekretnica i za taj dio tržišta.

Riječ je o najnovijem VRV 5 rješenju za zgrade komercijalne primjene. Zgrade s tim sustavom grijanja, hlađenja i ventilacije imat će značajno manji otisak ugljičnog dioksida. To radi putem korištenja radne tvari R32 koju je za patentirao Daikin i dao ostalim proizvođačima na korištenje.

‘Kako je R32 radna tvar koja je po volumenu učinkovitija od R410 i potrebne su manje cijevi za cijeli sustav, postiže se i ušteda u korištenju materijala i količini radne tvari unutar sustava. Uz to, sustav VRV5 heat recovery koristi otpadnu energiju iz nekih prostorija koje potencijalno hladite za grijanje drugih prostorija, kao i prethodne generacije trocijevnog sustava’, kaže Tanja Banay, menadžer za poslovni razvoj, iz Daikina.

Proizvođači razmišljaju zeleno

Ovakvi nam uređaji definitivno olakšavaju boravak u zatvorenim prostorima, ali moramo biti svjesni toga da utječu i na okoliš. Zato je važno da njihovi proizvođači razmišljaju zeleno.

‘Daikin polaže vrijednost na tome da osigura sigurno i zdravo radno i životno okruženje. I u paraleli radi na tome da smanji emisije CO2 kako bi postigao svoj cilj, svoj cilj koji je predstavljen vizijom za 2050. godinu a to je da budemo net zero’, dodaje Tanja.

daikin-dom-na-kvadrat

Radna tvar R32 već se neko vrijeme koristi u Daikinovim uređajima za rezidencijalne primjene. Ovo je prvi put da se koristi u uređaju za komercijalne primjene.

‘Osiguravamo da se određeni tipovi freona ponovno koriste tako da iz instalacija koje se više neće koristiti preuzimamo radnu tvar, tretiramo ju, dovodimo na nivo kvalitete djevičanske radne tvari i ponovno koristimo u svojim proizvodnim pogonima ili za dodatna punjenja tijekom puštanja u pogon’, objašnjava.

Dekorbonizacija do 2050. godine

Jer, kao što znamo, takozvani zeleni dogovor u Europskoj uniji traži dekarbonizaciju kontinenta do 2050.

Daikin VRV5 sustav sa povratnom topline zbog svoje veće sezonske učinkovitosti i smanjenog utjecaja na globalno zatopljenje i do 71% manje u odnosu na trenutne uređaje za grijanje i hlađenje u komercijalnim zgradama – garancija je zadovoljstva svih budućih investitora ali i sigurnost u ostvarivanje ambicioznih ciljeva u dekarbonizaciji do 2050.  

Trenutno oko 1.2% nekretnina na tržištu mijenja klasične sustave grijanja i hlađenja onima koji koriste dizalicu topline kao osnovni izvor energije. Da bi se ostvarili ambiciozni ciljevi ta će se tranzicija trebati ubrzati. Proizvodi su dostupni. Preostaje jedno raditi više nego što smo napravili do sada.

Gradnja

Je li vaša zgrada bolesna? 

Suvremeni trendovi u gradnji i renovaciji teže optimalnoj izolaciji. Zamjenom stolarije i boljim fasadnim sustavom, postižu se niži troškovi grijanja, no često se ne vodi računa što time radimo svome zdravlju. Sindrom bolesne zgrade problem je hermetički zatvorenih sustava bez adekvatne ventilacije.

Veliki problem današnjice

Iako nije propisno prepoznat, nego postoje samo smjernice, sindrom bolesne zgrade problem je današnjice koji se detektira ukoliko više od dvadeset posto ljudi u nekom prostoru počinje osjećati simptome.

Simptomi su glavobolja, iritacija nosa, grla, usta, sušenje grla, sušenje nosa, iritacija očiju, vrtoglavica, umor, smanjenje koncentracije.  

Nikada nisu svi čimbenici jednako zastupljeni, no međusobno su povezani stvarajući sinergijski negativan učinak. Uzrok je kombinacija niza čimbenika grubo podijeljenih na radne i fizikalne.

Zgrade bez prozora

Zgrade novijeg tipa zbog uštede energije napravljene su na način da nije uopće predviđeno ili čak uopće nije moguće otvaranje prozora i dobava prirodnog, svježeg zraka nego se održavanje mikroklime radi putem klimatizacije ili ventilacije.

Sindrom se pojavljuje zbog propusta u projektiranju, gradnji i održavanju. Najčešće su to objekti u kojima se obavljaju uredski poslovi. Detektirati se ne može egzaktnim mjerenjem, već se treba osloniti na iskustvo ljudi.

Što se može učiniti?

Bilo bi poželjno provoditi intervjue s radnicima, učenicima koji se nalaze u tom prostoru duže vrijeme, pratiti njihov odlazak na bolovanja, ali isto tako ispitivati temperaturu, vlagu, nastrujavanje.

Građevina i instalacije čest su krivac za sindrom bolesne zgrade, a zamka može biti i prenamjena prostora.

Ukoliko dođe do preinake prostora, pregrađivanja ili prenamjene prostora ili pak skladišta postaju ured ili slično, može se dogoditi da neki prostor ostane bez ventilacijskih otvora i takvog oblika dobave zraka.

Sindrom izazivaju otvoreni prostori s prevelikim brojem radnih mjesta, prevelika količina buke i nedostatak svjetlosti. Na smanjenje nekih čimbenika, možemo i sami utjecati.

Ako je moguće, svakako je poželjno prozračivati. Nadalje, oni koji održavaju klimatizacijske sustave ne trebaju pretjerano štedjeti, odnosno trebaju misliti na ljudi koji unutra borave, a ono što mogu sami ljudi koji borave u tom prostoru jest da održavaju čistoću, urednost, da ne pretrpavaju prostore, da paze kakve kemikalije kod čišćenja se koriste i da otvaravaju vrata ako već ne mogu prozore. Tu su i razni ovlaživači zraka.

Uklanjanje tegoba radnika ne može se postići liječenjem već su potrebne promjene na zgradi, što dokazuje i činjenica da se simptomi umanjuju izlaskom iz tog prostora.

Nastavite čitati

Gradnja

Otpad nije smeće – Zero waste

Obično priče završavaju otpadom, a ova priča otpadom počinje. Svjetski pokret koji promovira život bez stvaranja otpada naziva se trendom, filozofijom i načinom života. Ana Mileusnić iz Zelene akcije objasnila nam je benefite ovakvog življenja.

Stil života

Zero waste kao filozofija ili način života promovira život bez stvaranja ikakvog otpada s naglaskom na korištenje održivih materijala i izbjegavanja jednokratnih proizvoda.

Prvi korak je taj da smanjimo otpad, dakle, ako razmišljamo o tome što kupujemo, kako kupujemo, jednostavno trebamo osvijestiti sami sebi da sve što kupimo od nekud mora doći i negdje mora završiti.

Drugi korak je ponovna uporaba, odnosno, da osim što smo izabrali nešto što se može ponovno upotrijebiti, da to zaista koristimo što više puta ili u tu svrhu. Korištenje u drugu svrhu značilo bi da to nije bilo namijenjeno za prethodnu svrhu, no, na taj bismo način izbjegli nabavu novog i koristili ono što već imamo.

Reciklirajte što više

U svojoj srži, Zero waste želi potaknuti kružni pristup korištenja resursa. Recikliranje i savjesno gospodarenje otpadom ključni su prvi koraci, ali cilj je ponovno upotrijebiti, ne baciti nakon korištenja.

Primjerice, ako uzmemo platnene pelene ili višekratne menstrualne proizvode, te ako bi se starije generacije pitalo o tome, oni vjerojatno nemaju lijepo iskustvo niti pamćenje na to, međutim danas je to jedna zdravija opcija i upravo zbog toga se sve više ljudi okreće ponovno tome.

Mali korak za čovjeka, veliki za čovječanstvo

Zero waste je skup načela koji teže eliminaciji otpada u svim fazama – od potrošnje resursa do upravljanja odbačenim materijalima.

Mali koraci koje možemo napraviti su pokušati smanjiti količinu plastike. Kada uzimate kavu za van, ponesite svoju šalicu, koristite platnene vrećice i pokušajte ponovno upotrijebiti ili pronaći drugu namjenu.

Hvalevrijedne akcije

Zelena akcija na razini zajednice svaku zadnju srijedu u mjesecu organizira swap party, odnosno događaj razmjene obuće, odjeće i modnih dodataka gdje se također može prakticirati razmjena, dakle bez ikakvog novca. Osobe jednostavno izaberu što više ne žele nositi i jednako toliko toga mogu ponijeti sa sobom.

Također možemo razmišljati o tome da izučimo neke korisne vještine pa da smo sposobni i sami sašiti neki odjevni predmet i na taj način smanjiti prekomjernu proizvodnju i potrošnju.

Dok kao pojedinci pokušavamo smanjiti utjecaj na okoliš, trebamo i sustav koji će kreirati politike i potaknuti gospodarstvo da bude manje rastrošno u proizvodnji i potrošnji.

Prelog kao grad za primjer

U Hrvatskoj je najbolji primjer grad Prelog koji je jedini grad koji ima funkcionalan centar za ponovnu uporabu, što znači da sav glomazni otpad koji smatramo da nam više ne treba ili slično, ne ide u reciklažno dvorište gdje je to odmah otpisano u kategoriji otpad nego to dolazi kao otpad, međutim nekim prepravcima i popravcima se kasnije vraća u prodaju.

Življenje bez otpada je moguće, ali se ne događa preko noći. Krenemo li malim koracima, možemo doći do cilja. Osim toga,  naučimo najmlađe da treba reciklirati i smanjiti otpad.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice