Povežimo se

Događanja

Uvjeti za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća u 2024. godini

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na svojim mrežnim stranicama objavio je uvjete i kriterije za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća. Građanima će tako u 2024. godini na raspolaganju biti čak 120 milijuna eura, što je do sada najveći iznos koji je država izdvojila za ove projekte.

Tko se može prijaviti za sufinanciranje i koliko sredstava može dobiti

Prijaviti se mogu vlasnici i suvlasnici čije kuće imaju do 600 m2 ili do tri stambene jedinice te više od 50% površine namijenjene stanovanju. Prijavitelji u toj kući moraju imati prebivalište, uredno vlasništvo i dokaz da je objekt u potpunosti legalan. Ukoliko je kuća oštećena u potresu moguće je dobiti 80% prihvatljivih troškova investicije, dok građani čije kuće nisu oštećene potresom mogu računati na 60%-tno sufinanciranje. Ovisno o postotnom učešću i mjerama koje će se primijeniti kod energetske obnove maksimalni iznos poticaja iznosit će 62.120,00 eura po prijavi.

U Fondu kažu kako su se pri određivanju visine poticaja rukovodili aktualnim tržišnim cijenama građevinskog materijala, usluga i opreme potrebne za sustave korištenja obnovljivih izvora energije, a sve s namjerom da energetska obnova građanima bude financijski što prihvatljivija.

Za šta su namjenjena sredstva energetske obnove

Vlasnici obiteljskih kuća bespovratna sredstva mogu dobiti za mjere povećanja toplinske zaštite ovojnice koja uključuje bolju toplinsku izolaciju vanjskih zidova i korova te zamjenu vanjske stolarije. Uz to sredstva se mogu dobiti za ugradnju dizalica topline, sunčanih toplinskih kolektora te kotlova na pelete. Što se tiče ugradnje fotonaponskih elektrana za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju njih će Fond, kao i u već ranijim javnim pozivima, sufinancirati s 50% sredstava. Građanima koji odluče ugraditi solarnu elektranu, a imaju ili namjeravaju kupiti električno vozilo, sigurno će biti interesantna i mogućnost dobivanja sredstva za kućnu punionicu.

Obiteljske kuće čija će se energetska obnova poticati, osim u slučaju kad se traži samo sufinanciranje fotonaponske elektrane, moraju biti energetski certificirane. Ako se provodi cjelovita energetska obnova ili se povećava toplinska izolacija vanjske ovojnice kuća mora biti energetskog razreda D ili lošijeg u kontinentalnoj Hrvatskoj odnosno C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj. U slučaju da se ugrađuju sustavi grijanja/hlađenja i pripreme potrošne tople vode korištenjem obnovljivih izvora energije energetski razred obiteljske kuće mora biti C ili bolji u kontinentalnoj Hrvatskoj odnosno B ili bolji u primorskoj Hrvatskoj.

Rok za podnošenje prijava za energetsku obnovu obiteljskih kuća

Podnošenje prijava će započeti danom objave javnog poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća, a najkasnije koncem veljače 2024. godine. Građani će svoje prijave podnositi elektronički, koristeći NIAS sustav, a poveznica na elektroničku uslugu, kao i upute za korisnike sa svim pripadajućim prijavnim obrascima, bit će dostupni u sklopu dokumentacije poziva. Prihvatljiv trošak je i angažiranje stručno-tehničke pomoći radi pripreme cijelog projekta, a prijaviteljima je dana i mogućnost da opunomoće drugu osobu koja može prijavu izvršiti umjesto njih.

Materijali i dodatne informacije o javnom pozivu

U želji da građanima što bolje približi uvjete javnog poziva i odgovore na sva njihova pitanja Fond će održati informativno-edukativne radionice, a sve prezentacije i materijali s istih će istaknuti  na svojoj mrežnoj stranici.

Cilj ovog programa koji Fond provodi u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja je dodatno potaknuti primjenu mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. Na taj način, osim smanjenja štetnih emisija,  smanjit će se količina potrebne energije za zagrijavanje i hlađenje prostora, osigurati financijske uštede te povećati udobnosti i kvaliteta boravka u obiteljskim kućama.

Oglas

Događanja

Godišnje nagrade za zelenu gradnju najboljimprojektima, instituciji i osobi godine

Na svečanosti Hrvatski savjet za zelenu gradnju i HUPFAS dodijelili su godišnje nagrade za
zelenu gradnju i održivo izgrađeni okoliš. Nagrade su izraz priznanja osobama, ustanovama i
projektima koji su značajno doprinijeli unapređenju kvalitete gradnje i života u zgradama kao i
održivom gospodarstvu u protekloj godini.

„Mi i kroz ove nagrade želimo naglasiti važnost održive gradnje u postizanju klimatskih ciljeva i u borbi protiv klimatskih promjena. Dekarbonizaciju zgrada nećemo postići ako ne uključimo sve dionike, od svih sudionika u građevinskom sektoru, obrazovnog sektora, industrije, vlasti na svim razina, investitore, nevladine udruge, mlade – jer to je iznimno kompleksan i dugotrajan proces, ali je ciljeve u konačnici moguće postići. Upravo su ove nagrade naš doprinos tom cilju, jer svaki kvalitetan projekt i napor je važan i može biti inspiracija drugima. Zato još jednom zahvaljujem svim dobitnicima i vjerujem da će potaknuti mnoge da učine naše zgrade i naš okoliš boljim za život,“istaknula je Vlasta Zanki, predsjednica stručnog povjerenstva čestitajući svim dobitnicima.

„Zahvaljujemo svima koji su se prijavili i onima koji su ove godine nagrađeni te tako dali doprinos boljoj kulturi života i razvoju našeg društva. Mi kao udruga koja okuplja proizvođače građevinskih materijala za toplinsku izolaciju zgrada dokazujmo da je uloga industrije u ovom procesu dekarbonizacije bitna i da imamo potrebne tehnologije i rješenja ali i stručnost koja je potrebna za kreiranje politika koje moraju biti podloga za kvalitetne promjene u zgradarstvu“, istaknuo je Igor Kemenović, predsjednik HUPFAS-a.

Stručno povjerenstvo je dodijelilo nagrade u ovih 6 kategorija:

Građevinom godine – novogradnja proglašen je Hotel Materra, koji se prekrasno uklapa u prirodni okoliš slavonskih polja, a interijer hotela reflektira predanost prirodi i zemlji. Inspiriran je prirodnom i kulturnom baštinom Osječko-baranjske županije, koristeći prirodne materijale karakteristične za slavonsko podneblje. Hotel je primjer održivosti s brojnim ekološkim značajkama, a hotel je zahvaljujući obnovljivim izvorima energije gotovo samoodrživ. Nagradu je preuzela Nina Dumančić, glavni direktorica, investitora ŽITO grupe a uručio ju je prof.dr.sc. Bojan Baletić, dekan Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, član povjerenstva.

Za građevinu godine – rekonstrukcija/obnova proglašena je obnova zgrade hotela Art’Otel
Zagreb, Powered by Radisson Hotels. Kroz projekt obnove naglasak je stavljen na revitalizaciju i valorizaciju kulturne baštine starogradske jezgre te otvaranje tog prostora gostima, uključujući dosad neviđene vizure grada s rooftop bara na krovu zgrade. Obnova je započeta 2021. i hotel je otvoren nakon nešto više od 2 godine trajanja obnove. Osim luksuza i udobnosti, art’otel Zagreb primjer je ekološke održivosti. Kroz inovativne pristupe i zelenu gradnju, hotel je prošao sveobuhvatnu energetsku obnovu. Hotelom upravlja: Arena Hospitality Group d.d. Nagradu je preuzela gospođa Sandra Kalagac, Direktorica za okolišno, društveno i korporativno upravljanje, a nagradu je uručio Igor Kemenović, predsjednik udruge HUPFAS.

U kategoriji institucija / organizacija godine nagradu je dobio Valamar Riviera d.d. koja je vodeća turistička kompanija u Hrvatskoj i regiji, prepoznata kao veliki investitor u proizvode i usluge više dodane vrijednosti, poželjan poslodavac s preko 8,000 djelatnika, lider u borbi protiv klimatskih promjena i poželjan partner u razvoju održivog turizma koji je dobar za destinacije, djelatnike, goste i lokalne zajednice, i stvara nove vrijednosti za investitore. Posebnu pažnju usmjeravaju u obnovljive zelene izvore energije, upravljanje otpadom, lokalnu hranu i održivost u lancu opskrbe te razvoju javne turističke infrastrukture dostupne svima i unaprjeđenju kvalitete života lokalnih stanovnika.

Nagradu je preuzela Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamara a nagradu je uručila doc.dr.sc. Vlasta Zanki s Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ujedno i predsjednica Upravnog odbora HSZG-a te članica i predsjednica povjerenstva za nagrade.

Projektom godine proglašena je knjiga “Što je sve regenerativna arhitektura?”. Prikazuje što je
regenerativna arhitektura, zašto je bitna u ovom trenutku, kako se praktično može primijeniti,
pogotovo na otocima s turističkom ekonomijom i kako ta praktična primjena uključuje stambene zadruge kao katalizatore obnove ekološke i društvene okoline. Namijenjena je studentima raznih struka, učiteljima i profesorima, planerima, arhitektima, inženjerima u gradnji, izvođačima i ostalim stručnjacima, ali i lokalnim zajednicama i svima koji se zanimaju za rješavanje stambenog pitanja, održivost, jednakost i život u dodiru s prirodom. Nagradu je preuzeo Veljko Armano Linta, ovlašteni arhitekt, Studio Armano Linta za arhitekturu i dizajn, a uručila je Goranka Tropčić Zekan, članica Upravnog odbora HSZG-a i članica povjerenstva.

Studentskim projektom godine proglašen je projekt Case study Dugi Rat – tim B(EI)2. Case Study. Dugi Rat predložio je cjelovito rješenje sanacije prostora bivše tvornice te način ponovnog korištenja prostora s pozitivnim utjecajem na okoliš i okolno stanovništvo, što uključuje održivu i zelenu gradnju. Izgradili bi sportsko-rekreacijski centar uz mnoštvo zelenih površina kroz koje bi pridonijeli poboljšanju kvalitete zraka i voda. Uz zelene površine, okrenuli bi se i korištenju obnovljivih izvora energije vjetra i sunca. Nagradu je preuzela Iva Mejašić, studentica Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a nagradu je uručio Dario Henezi, član povjerenstva, predstavnik HUPFAS-a.

Osobom godine proglašen je prof.dr.sc. Zoran Veršić, redovni profesor na Arhitektonskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Katedri za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo.
Profesor Veršić je prodekan za poslovanje na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Voditelj je nekoliko kolegija, primjerice Arhitektonske konstrukcije i materijali III i Fizika zgrade na preddiplomskom studiju, Održivo građenje II. Dugi niz godina bio je predstojnik Zavoda za zgradarstvo i fiziku zgrada Arhitektonskog fakulteta. Također je predsjednik Klastera za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr te je tajnik u Odjelu arhitektura i urbanizam Akademije tehničkih znanosti. Sudjeluje kao voditelj ili suradnik na više istraživačkih projekata. Nagradu je predao Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.

U stručnom povjerenstvu su: Suzana Babić Tkalčević, GTC, stručnjakinja iz razvoja nekretnina;
prof.dr.sc. Bojan Baletić, dekan, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Rajka Bunjevac,
dipl.ing.arh, predsjednica Hrvatske komore arhitekata; prof. dr. sc. Domagoj Damjanović, dekan Građevinskog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu; Nina Dražin Lovrec, dipl.ing.građ., predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva; Kajo Ferić, Cemex, stručnjak iz područja građevinskih materijala; Dario Henezi, predstavnik HUPFAS-a i tvrtke Knauf Insulation, stručnjak iz područja građevinskih materijala; dr.sc. Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba; Vedrana Likan, direktorica Colliersa, stručnjakinja iz razvoja nekretnina; Margareta Zidar, arhitektica i stručnjakinja za energetsku učinkovitost, Energetski institut Hrvoje Požar; doc. dr.sc. Vlasta Zanki, zavod za inženjerstvo okoliša, Geotehnički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Zavod za inženjerstvo okoliša; Predsjednica Upravnog odbora HSZG-a i predsjednica povjerenstva.

Svečanost su vodile Tanja Mance ispred Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju i Anđelka Toto
Ormuž ispred HUPFAS-a.

Nastavite čitati

Događanja

Zajednica dizajnera interijera organizirala dizajnerski izlet inspiriran prirodom i kreativnošću

U opuštajućem ruralnom krajoliku Moslavine, novinari i dizajneri su razgovarali o zajedničkom doprinosu razvoju dizajna interijera i eksterijera u Hrvatskoj, regiji, ali i šire. Saznajte gdje pronaći dizajnere unutarnjih i vanjskih prostora te kako dizajn našega doma i ureda utječe na kvalitetu života i rada općenito.

Slikovitost ruralnoga krajolika te arhitekture i dizajna interijera nadahnutih kulturnim naslijeđem Lijepe naše, izvrsna su scenografija za druženje sa Zajednicom dizajnera interijera. Naime, prisjetimo se da su među vodećim trendovima u dizajnu upravo priroda (i njena zaštita) te autentični interijeri koji pričaju o kulturnim bogatstvima neke regije ili države (ili spajaju dizajnerske elemente nekoliko regija, država, kontinenata).

Započnimo ovo dizajnersko druženje upoznavanjem domaćina. Nedavno osnovana Zajednica dizajnera interijera (ZADIN) je profesionalno udruženje koje okuplja dizajnere interijera, dekoratere, stiliste, arhitekte, krajobrazne arhitekte, dizajnere vrtova i ostale zaljubljenike u dizajn na jednom mjestu – s fokusom na zajednički rast, razmjenu iskustava, razvoj talenata te promociju dizajna interijera i eksterijera.

Izlet u opuštajući ruralni krajolik Moslavine

Predstavnici Zajednice (Tatjana Kos, Ada Kezić, Drago Veselčić, Danica Maričić) su 27. lipnja okupili urednike i novinare partnerskih medija te ih poveli na izlet u opuštajući ruralni krajolik Moslavine, uz ukusne zalogaje i kušanje vina. Na prekrasnom seoskom imanju u Šumećanima, novinari i dizajneri su se zabavljali i na radionici oblikovanja skulptura od gline (uz stručno vodstvo) i kreirali svoje suvenire i uspomene na ovaj kreativan izlet i druženje. Stručni žiri je odabrao i pobjednike radionice. Na trećem i drugom mjestu su novinari Tara Šitum i Nebojša Subanović, a prvo mjesto je osvojila dizajnerica interijera Iris Androšević Pinjuh.

Uz skulpture od gline koje su sami kreirali te nagrade za pobjednike radionice, urednici i novinari su kao uspomenu ponijeli i hrvatske proizvode od drva i pluta – za dekoriranje doma.
Poput oblikovanja skulptura od gline, okupljeni medijski partneri su s predstavnicima Zajednice oblikovali načine suradnje s ciljem zajedničkog doprinosa razvoju dizajna. Također, spomenimo i cilj upoznavanja javnosti s profesijama dizajnera interijera i eksterijera u Hrvatskoj, regiji, ali i šire.

Dizajn našega doma i radnoga prostora utječe na nas

Među načinima suradnje novinara i dizajnera, svakako treba istaknuti i informiranje javnosti o prednostima koje kvalitetan dizajn donosi u stambeni i radni prostor. Naime, dizajn našega doma i ureda utječe na naše raspoloženje, produktivnost, relaksaciju te kvalitetu života i rada općenito. Drugim riječima, uređenje unutarnjih i vanjskih prostora komunicira s nama, bilo da smo mi toga svjesni ili ne.

Primjerice, kako odabrati boje koje će povećati našu produktivnost u radnim prostorima? Kako kombinirati materijale u stambenim interijerima? Koji sve dizajnerski elementi kreiraju najugodnije prostore? Kako pozicionirati rasvjetu u multifunkcionalnim interijerima? Kakvi interijeri nas najviše opuštaju? Ovo su samo neka od brojnih pitanja na koja će vam dizajneri(ce) interijera ponuditi svoj stručan odgovor.

Zaključimo… U Hrvatskoj djeluje sve veći broj dizajnera interijera, budući da su klijenti prepoznali važnost angažiranja profesionalaca prilikom uređenja stambenog ili poslovnog prostora. Gdje pronaći dizajnere interijera, pitate se? Pozivamo vas da posjetite web platformu Zajednice dizajnera interijera – ZADIN.eu.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice