Povežimo se

Gradnja

Toplinska izolacija krova ili stropa prema negrijanom tavanu

Gubici topline kroz krov mogu biti i do 30%. U ovisnosti od toga koristi li se potkrovlje za stanovanje ili ne, potrebno je izolirati ili direktno krov ili strop prema negrijanom potkrovlju.

Krov bi trebalo izolirati s 20 cm toplinske izolacije, a troškovi izolacije su oko 100 kn/m2. U ovisnosti o konstrukciji kuće, te njenom stanju očekivani rok povrata investicije je 3-5 godina.

KROV I KROVNA KONSTRUKCIJA

Iako je krov u ukupnim toplinskim gubicima u kući zastupljen s oko 10-20%, ima posebno važnu ulogu u kvaliteti i standardu stanovanja s obzirom da direktno štiti kuću od kiše, snijega, hladnoće i vrućine. Najčešći oblik krova na obiteljskim i manjim stambenim zgradama je kosi krov. Prostor ispod krova često se namjenjuje za stanovanje, iako je rijetko adekvatno toplinski izoliran. U tom slučaju, zimi se javljaju veliki toplinski gubici, ali je još veći problem pregrijavanja ljeti. Nije li krov dobro toplinski izoliran, kroz njega može proći i do 30% topline, stoga se preporuča toplinska izolacija krova i to od 20 cm. Naknadna toplinska izolacija nije jednostavna i ekonomski isplativa, jer je period povrata investicije 2-5 godina.

Krovna konstrukcija može bili drvena ili masivna, a izbor krovnog pokrova (crijep, lim, cementne ploče, šindra) ovisi o nagibu krova i klimatskim uvjetima. Krovni pokrovi se u pravilu dijele na tvrde i meke. Kao tvrdi pokrovi koriste se kameni materijali kao što je kamen škriljevac, krovne betonske ploče, proizvodi od cementnih vlakana te nešto rjeđe metalni pokrovi i šindra od tvrde smole. U mekane krovne pokrove ubrajamo bitumensku ljepenku, folije, lijevane izolacijske proizvode, mekano drvo, izopolimere kao i proizvode od trske i slame.

Kako kod ravnih, tako i kod kosih krovova, potrebno je spriječiti prodiranje difuzne vodene pare iz grijanih prostora u sloj toplinske izolacije i stvaranje kondenzata u toplinskoj izolaciji ili ga svesti na dozvoljeni minimum. Također, važno je spriječiti kondenzaciju vodene pare na unutrašnjoj površini. Parna brana se postavlja na toplijoj strani u odnosu na sloj toplinske izolacije.

Toplinska izolacija krova osigurava ugodne mikroklimatske uvjete boravka u prostorijama te time značajno smanjuje potrošnju energije za grijanje i hlađenje. Postavlja se između i ispod greda. Radi prekrivanja toplinskih mostova, preporuča se izvesti donji, drugi sloj toplinske izolacije. Kao toplinska izolacija primjenjuje se EKSPANDIRANI POLISTIREN (u tom slučaju nije potrebna brana protiv vjetra).

Sloj za provjetravanje je veoma važan jer kod loše provjetravanih krovova zimi mogu nastati štete usljed kondenzacije vodene pare i zamrzavanja. Poželjno je imati i rezervnu hidroizolaciju, potkrov ili kišnu branu.

Termoizolacija krova Dom2

Ugradnjom otprilike 20 cm toplinske izolacije s ukupnim koeficijentom prolaska topline U=0,20-0,25 W/(m2K) možete godišnje uštedjeti 18 litara lož ulja (90 kn/m2) ili 19m3 plina (39 kn/m2) po m2 kuće.

IZOLACIJA STROPA

Kod izolacije stropa postoji nekoliko slučajeva:
Stropne konstrukcije ispod ventiliranih potkrovlja
Stropne konstrukcije iznad negrijanih prostora – podruma
Stropne konstrukcije u mokrim prostorima
Stropne konstrukcije iznad otvorenih prolaza

STROPNE KONSTRUKCIJE ISPOD VENTILIRANIH POTKROVLJA

Masivne konstrukcije koje graniče sa zračenim potkrovljima najbolje je izolirati s gornje strane. Ispod toplinske izolacije (čija je potrebna debljina u ovom slučaju 20 cm) uglavnom nije potrebna ugradnja toplinske brane, ali kod lakih stropnih konstrukcija s lakšim montažnim stropnim oblogama potrebna je parna brana. Bitno je da se taj sloj ugradi potpuno zrakonepropusno. Kod stropnih konstrukcija vrijednost U ne bi smjela prelaziti 0,35 W/m2K, a za lakše se stropove preporuča do 0,25 W/m2K. Treba naglasiti da sve stropne konstrukcije treba dobro zaštiti od oborina ili drugih voda.

STROPNE KONSTRUKCIJE IZNAD NEGRIJANIH PROSTORA – PODRUMA

Postoji više rješenja. Moguća je toplinska izolacija sastavljena od dva sloja, donjeg koji je tvrđi i gornjeg koji je mekši, kako bi se spriječio prijenos zvuka po konstrukciji. Toplinska izolacija može biti u jednom sloju, ali je bitno da njena stišljivost ne prelazi 5 mm.

Moguća su i rješenja podnih konstrukcija izvedenih ˝suhim˝ postupkom. U tom je slučaju potrebno podnu oblogu odvojiti od donjih slojeva s odgovarajućim razdjelnim slojem.

Toplinska provodljivost kod ovakvih konstrukcija ne bi smjela prelaziti 0,45 W/m2K. Zbog potrebe za većom debljinom toplinske izolacije, visina svih slojeva iznad nosive stropne konstrukcije je od 14 do 16 cm, što se može iskoristiti za polaganje instalacijskih cijevi u stropnu konstrukciju.

STROPNE KONSTRUKCIJE U MOKRIM PROSTORIMA

U sastavu slojeva ove konstrukcije su podna obloga do nosive stropne konstrukcije te obavezni hidroizolacijski i termoizolacijski sloj za zaštitu konstrukcije i obodnih zidova. Osim ovih slojeva, kod ovih konstrukcija postoji i sloj kojim se sprječava prijenos udarnog zvuka po konstrukciji. Pošto je teško dobro izvesti bitumenske hidroizolacije ispod plivajućih estriha, u ovom slučaju se koristi ˝alternativna˝ hidroizolacija koja se iz vodotijesnog tanjeg sloja prevlači po plivajućem estrihu. Taj sloj mora biti vodotijesno spojen na podne proboje (sifone i izljeve) i zidove s posebnom elastičnom brtvenom trakom. Na takav se sloj lijepe keramičke pločice.

STROPNE KONSTRUKCIJE IZNAD OTVORENIH PROLAZA

Stropne konstrukcije koje graniče s vanjskim zrakom zahtijevaju vrlo dobru toplinsku izolaciju, gdje vrijednost U ne bi smjela prelaziti 0,35 W/m2K. Najbolje je ugraditi toplinsku izolaciju na donjoj strani stropa. Dio toplinske izolacije može poslužiti kao zvučno izolacijski sloj ispod plivajućeg estriha.

Izvor: UNDP Hrvatska/webgradnja.hr

 

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Gradnja

Je li vaša zgrada bolesna? 

Suvremeni trendovi u gradnji i renovaciji teže optimalnoj izolaciji. Zamjenom stolarije i boljim fasadnim sustavom, postižu se niži troškovi grijanja, no često se ne vodi računa što time radimo svome zdravlju. Sindrom bolesne zgrade problem je hermetički zatvorenih sustava bez adekvatne ventilacije.

Veliki problem današnjice

Iako nije propisno prepoznat, nego postoje samo smjernice, sindrom bolesne zgrade problem je današnjice koji se detektira ukoliko više od dvadeset posto ljudi u nekom prostoru počinje osjećati simptome.

Simptomi su glavobolja, iritacija nosa, grla, usta, sušenje grla, sušenje nosa, iritacija očiju, vrtoglavica, umor, smanjenje koncentracije.  

Nikada nisu svi čimbenici jednako zastupljeni, no međusobno su povezani stvarajući sinergijski negativan učinak. Uzrok je kombinacija niza čimbenika grubo podijeljenih na radne i fizikalne.

Zgrade bez prozora

Zgrade novijeg tipa zbog uštede energije napravljene su na način da nije uopće predviđeno ili čak uopće nije moguće otvaranje prozora i dobava prirodnog, svježeg zraka nego se održavanje mikroklime radi putem klimatizacije ili ventilacije.

Sindrom se pojavljuje zbog propusta u projektiranju, gradnji i održavanju. Najčešće su to objekti u kojima se obavljaju uredski poslovi. Detektirati se ne može egzaktnim mjerenjem, već se treba osloniti na iskustvo ljudi.

Što se može učiniti?

Bilo bi poželjno provoditi intervjue s radnicima, učenicima koji se nalaze u tom prostoru duže vrijeme, pratiti njihov odlazak na bolovanja, ali isto tako ispitivati temperaturu, vlagu, nastrujavanje.

Građevina i instalacije čest su krivac za sindrom bolesne zgrade, a zamka može biti i prenamjena prostora.

Ukoliko dođe do preinake prostora, pregrađivanja ili prenamjene prostora ili pak skladišta postaju ured ili slično, može se dogoditi da neki prostor ostane bez ventilacijskih otvora i takvog oblika dobave zraka.

Sindrom izazivaju otvoreni prostori s prevelikim brojem radnih mjesta, prevelika količina buke i nedostatak svjetlosti. Na smanjenje nekih čimbenika, možemo i sami utjecati.

Ako je moguće, svakako je poželjno prozračivati. Nadalje, oni koji održavaju klimatizacijske sustave ne trebaju pretjerano štedjeti, odnosno trebaju misliti na ljudi koji unutra borave, a ono što mogu sami ljudi koji borave u tom prostoru jest da održavaju čistoću, urednost, da ne pretrpavaju prostore, da paze kakve kemikalije kod čišćenja se koriste i da otvaravaju vrata ako već ne mogu prozore. Tu su i razni ovlaživači zraka.

Uklanjanje tegoba radnika ne može se postići liječenjem već su potrebne promjene na zgradi, što dokazuje i činjenica da se simptomi umanjuju izlaskom iz tog prostora.

Nastavite čitati

Gradnja

Otpad nije smeće – Zero waste

Obično priče završavaju otpadom, a ova priča otpadom počinje. Svjetski pokret koji promovira život bez stvaranja otpada naziva se trendom, filozofijom i načinom života. Ana Mileusnić iz Zelene akcije objasnila nam je benefite ovakvog življenja.

Stil života

Zero waste kao filozofija ili način života promovira život bez stvaranja ikakvog otpada s naglaskom na korištenje održivih materijala i izbjegavanja jednokratnih proizvoda.

Prvi korak je taj da smanjimo otpad, dakle, ako razmišljamo o tome što kupujemo, kako kupujemo, jednostavno trebamo osvijestiti sami sebi da sve što kupimo od nekud mora doći i negdje mora završiti.

Drugi korak je ponovna uporaba, odnosno, da osim što smo izabrali nešto što se može ponovno upotrijebiti, da to zaista koristimo što više puta ili u tu svrhu. Korištenje u drugu svrhu značilo bi da to nije bilo namijenjeno za prethodnu svrhu, no, na taj bismo način izbjegli nabavu novog i koristili ono što već imamo.

Reciklirajte što više

U svojoj srži, Zero waste želi potaknuti kružni pristup korištenja resursa. Recikliranje i savjesno gospodarenje otpadom ključni su prvi koraci, ali cilj je ponovno upotrijebiti, ne baciti nakon korištenja.

Primjerice, ako uzmemo platnene pelene ili višekratne menstrualne proizvode, te ako bi se starije generacije pitalo o tome, oni vjerojatno nemaju lijepo iskustvo niti pamćenje na to, međutim danas je to jedna zdravija opcija i upravo zbog toga se sve više ljudi okreće ponovno tome.

Mali korak za čovjeka, veliki za čovječanstvo

Zero waste je skup načela koji teže eliminaciji otpada u svim fazama – od potrošnje resursa do upravljanja odbačenim materijalima.

Mali koraci koje možemo napraviti su pokušati smanjiti količinu plastike. Kada uzimate kavu za van, ponesite svoju šalicu, koristite platnene vrećice i pokušajte ponovno upotrijebiti ili pronaći drugu namjenu.

Hvalevrijedne akcije

Zelena akcija na razini zajednice svaku zadnju srijedu u mjesecu organizira swap party, odnosno događaj razmjene obuće, odjeće i modnih dodataka gdje se također može prakticirati razmjena, dakle bez ikakvog novca. Osobe jednostavno izaberu što više ne žele nositi i jednako toliko toga mogu ponijeti sa sobom.

Također možemo razmišljati o tome da izučimo neke korisne vještine pa da smo sposobni i sami sašiti neki odjevni predmet i na taj način smanjiti prekomjernu proizvodnju i potrošnju.

Dok kao pojedinci pokušavamo smanjiti utjecaj na okoliš, trebamo i sustav koji će kreirati politike i potaknuti gospodarstvo da bude manje rastrošno u proizvodnji i potrošnji.

Prelog kao grad za primjer

U Hrvatskoj je najbolji primjer grad Prelog koji je jedini grad koji ima funkcionalan centar za ponovnu uporabu, što znači da sav glomazni otpad koji smatramo da nam više ne treba ili slično, ne ide u reciklažno dvorište gdje je to odmah otpisano u kategoriji otpad nego to dolazi kao otpad, međutim nekim prepravcima i popravcima se kasnije vraća u prodaju.

Življenje bez otpada je moguće, ali se ne događa preko noći. Krenemo li malim koracima, možemo doći do cilja. Osim toga,  naučimo najmlađe da treba reciklirati i smanjiti otpad.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice